Kuznjecov: Vlada je bila nesposobna da djeluje blagovremeno

"Vlada Crne Gore je odlučila da preuzme na sebe isplatu kredita Dojče banci. To je muški i pravilan korak, kaže Kuznjecov

93 pregleda0 komentar(a)
17.03.2012. 09:38h

Predsjednik borda Kombinata aluminijuma Aleksej Kuznjecov poručio je iz Moskve da dalja sudbina te kompanije "isključivo zavisi od Vlade Crne Gore" i da je siguran da ima mogućnosti "da KAP mora stabilno da posluje i da se razvija, donosi dobit akcionarima i doprinosi prosperitetu Crne Gore i njenih građana".

"Budućnost KAP-a je nemoguća bez rješenja dva fundamentalna problema - dugoročnog obezbeđenja Kombinata energijom po prihvatljivim cijenama, kao i smanjenje dužničkog opterećenja koje iznosi više od 360 miliona eura", istakao je Kuznjecov.

U januaru ove godine, godine KAP je prvi put od 2007. počeo da posluje profitabilno zbog realizovanog restruktuiranja. Prema riječima Kuznjecova, uspjeli su da smanje cijenu koštanja proizvodnje aluminijuma sa 3500 do 2110 dolara po toni.

U maju 2011. predložili smo Vladi plan aktivnosti koji bi omogućio da se KAP sačuva, da postane dugoročno profitabilan i održiv
"Trenutna prodajna cijena aluminijuma na Londonskoj berzi metala je oko 2200 dolara, tj. KAP može da ostvaruje dobit. Međutim, bez produžetka važećeg Ugovora za isporuku elektroenergije, koji ističe u martu KAP će postati nerentabilan već u aprilu i neće imati sa čime da izmiruje obaveze po kreditima za koje je Vlada CG dala garancije. Bez značajnog smanjenja dužničkog opterećenja KAP će biti prinuđen da na mjesečnom nivou nastavi da isplaćuje nekoliko miliona za račun kamata, što će ga učiniti nerentabilnim", naveo je Kuznjecov.

On je istakao da su Vladi CG "skrenuli pažnju na ovu situaciju prije skoro godinu dana".

"U maju 2011. predložili smo Vladi plan aktivnosti koji bi omogućio da se KAP sačuva, da postane dugoročno profitabilan i održiv. Plan predviđa produžetak važećeg Ugovora za isporuku elektroenergije koji se završava u martu, kao i konvertovanje dugova KAP-a u akcijski kapital. Ovakav pristup bi izbavio KAP od plaćanja kamata za račun bankarskih kredita, i omogućio kompaniji da zaradi novac za dalji razvoj preduzeća i dividende akcionarima", objasnio je Kuznjecov.

Zašto Vlada nije reagovala na predloge

On napominje, međutim, da Vlada od maja 2011. godine nije reagovala na njihove predloge i pita se “zašto”?

"Moje lično mišljenje da se ovo, u mnogome, dešava zato što se razne političke partije više bave razjašavanjem međusobnih odnosa nego rješavanjem fundamentalnih problema fabrike. Tema KAP je čisto populističa - koristi se isključivo u cilju dobijanja političkih poena, nemajući realnu predstavu o tome šta se zapravo dešavalo i šta se dešava u KAP-u. Mnogi „govornici“ nemaju predstavu o posljedicama svojih aktivnosti na ekonomiju Crne Gore i zabrinuti su samo time kako da povećaju svoj popularnost, ne hajući pri tom za sudbinu KAP-a", dodao je Kuznjecov.

Kao investitori, koji su uložili u KAP više od 200 miliona eura, ne bismo željeli ni sličan scenario razvoja situacije
Po njegovom mišljenju, upravo to smeta Vladi CG “da donosi odgovorne i izvagane odluke o daljoj sudbini KAP-a. i to je veoma loše”.

"Odsustvo reakcije Vlade na plan spašavanja KAP-a koji smo predložili u maju 2011. je dovelo do toga da KAP nije mogao dostaviti Dojče banci i ostalim bankama plan izmirivanja ili restrukturizacije kredita. Uz to KAP je nastavio da isplaćuje kamate po tom i drugim bankarskim kreditima. Vlada je odlučila da preuzme na sebe isplatu kredita Dojče banci. To je muški i pravilan korak - ako se zatvore oči na to da je potreba takvog koraka bila izazvana isključivo prethodnim radnjama, tačnije, nesposobnošću Vlade CG da djeluje blagovremeno", naglasio je Kuznjecov.

On je primijetio, da je kredit Dojče banci od 22 miliona eura “najmanji” među kreditima KAP-a, po osnovu kojih su izdate državne garancije.

"Bez operativnog rješenja fundamentalnih problema KAP-a, koje sam gore naveo, Vladi će već u najskorijem periodu prispjeti mnogo veći iznosi z plaćanje po ostalim kreditima, po osnovu kojih su izdate državne garancije, a KAP-u prijeti zatvaranje. Kao investitori, koji su uložili u KAP više od 200 miliona eura, ne bismo željeli ni sličan scenario razvoja situacije".

"U tom slučaju ćemo biti prinuđeni da tražimo od Vlade kompenzaciju naših gubitaka. Predložili smo Vladi plan sačuvanja KAP-a. Nadamo se da će Vlada imati političke volje da se ne potčinjava posebnim predstavnicima opozicije i svoju pažnju usmjere sa političkih razmirnica na realna pitanja, od kojih će zavisiti budućnost fabrike i ekonomije države, i da će podržati naše predloge o spašavanju KAP-a", poručio je Kuznjecov.

Neki funkcioneri lažu da im treba naš potpis…

Izjave nekih funkcionera da bez našeg potpisa Vlada ne može realizovati plaćanje Dojče banci su lažne
"Nažalost, prinuđeni smo da konstatujemo, da čak sada, kada je za donošenje odluka o budućnosti KAP-a ostalo sasvim malo vremena, Vlada nastavlja da ćuti. Umjesto da se bavi rješavanjem fundamentalnih problema KAP-a, oni su napravili pravi šou oko vještačkog problema isplate duga Dojče banci. Još jednom hoću da izjavim da za realizacijom plaćanja Vladi nije potreban nikakav potpis ili usaglašenost od starane KAP ili En plus grupe".

"Dovoljno je samo da Vlada i banka potpišu pruzimanje duga. Pri tome, KAP automatski postaje dužan Vladi CG0 tih istih 22 miliona eura. Analogno, 2009. godine En plus je Vladi uplatila 40 miliona eura po osnovu garancija, izdatim za kredite KAP-a. Pri tome En plus nije potpisivala trostrani ugovor, koji sada traži Vlada. Izjave nekih funkcionera da bez našeg potpisa Vlada ne može realizovati plaćanje Dojče banci su lažne", tvrdi Kuznjecov.

Vlada se sprema za sve moguće scenarije za dugove KAP-a

Ukoliko Vlada bude morala odjednom da plati dugove Kombinata aluminijuma za koje je dala garancije, a koji sa kamatama dostižu i do 170 miliona eura, to će biti težak udarac za državne finansije i budžet, saopštio je "Vijestima" visoki funkcioner Vlade, koji nije želio zvanično da daje izjavu.

"Vlada je učinila i čini sve da se situacija oko KAP-a riješi na način koji ne bi ugrozio funkcionisanje ni kompanije, a ni države", rekao je on.

Odgovarajući na pitanje “Vijesti” da li može doći do bankrota budžeta ukoliko se budu morale isplatiti sve garancije i kamate odjednom, visoki funkcioner Vlade je kazao da "se takve stvari dešavaju po Evropi, ali da se sve čini da se rizici smanje".

"Rizici postoje, Vlada sve čini da ih umanji. Kao odgovorna Vlada pripremamo se za sve moguće scenarije. U slučaju da dođe do situacije da se sve garancije aktiviraju i da se moraju odmah isplatiti, neko rješenje mora postojati. Pozajmice su jedna od varijanti", kazao je izvor “Vijesti”.

Posljednja dešavanja u KAP-u govore da bi moglo doći do aktiviranja garancija datih kod stranih banaka.

Ruski članovi uprave KAP-a nijesu glasali za dogovor Vlade sa Dojče bankom da preuzme vraćanje 22 miliona eura KAP-ovog duga na rate u naredne tri godine, zbog čega ova banka sada može tražiti isplatu cijele sume odjednom.

Opširnije u štampanom izdanju

Galerija