Državni dug raste, ne pomažu mjere štednje

Vlada je samo od početka godine građane zadužila oko 825 miliona eura, što je blizu predviđenog limita od oko 940 miliona eura zaduženja u 2018.

215 pregleda10 komentar(a)
Vlada Crne Gore, Foto: Gov.me/B.Ćupić
16.05.2018. 14:57h

Ukupan državni dug na kraju prvog ovogodišnjeg kvartala iznosio je oko 2,66 milijarde eura, ili 60,6 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), pokazuju podaci Ministarstva finansija. “Državni dug je povećan za 37,4 miliona eura, u odnosu na kraj 2017. godine, prvenstveno zbog emisije državnih zapisa”, navodi se u Izvještaju o državnom dugu na 31. mart ove godine.

Spoljni dug iznosio je oko 2,196 milijardi eura, a unutrašnji 469,2 miliona eura. Depoziti na kraju prvog kvartala 2018. godine, iznosili su 72,4 miliona eura ili 1,6 odsto BDP-a.

Vlada je nastavila da zadužuje građane i nakon prvog kvartala, uprkos mjerama štednje (više akcize, povećanje PDV-a na 21 odsto...) čiji je cilj da suzbiju javni dug. Tako je u aprilu izvršna vlast pozajmila 500 miliona eura kroz emisiju euroobveznica, dok se prošle sedmice zadužila još 250 miliona eura, uz garanciju Svjetske banke. Ukupno zaduženje od početka godine iznosi oko 825 miliona eura. Rebalansom ovogodišnjeg budžeta predviđeno je da se Vlada u 2018. može zadužiti oko 940 miliona eura.

Potpredsjednica Demokrata Zdenka Popović očekuje probijanje limita od 940 miliona eura “s obzirom na to da je Vlada u prvom kvartalu ove godine bila vrlo ažurna i revnosna kada je u pitanju zaduženje građana”.

“Svako novo zaduženje građana Crne Gore je nekoliko koraka unazad od članstva u EU. Zato bi dobro bilo da gospodin (Milo) Đukanović objasni građanima kako misli da ‘vrati Crnu Goru svojoj kući’, ako Vlada ekonomskom politikom čini sve da Crna Gora tražeći put ‘do kuće’ zaluta”, rekla je “Vijestima” Popović.

Ona je podsjetila da se novim zaduženjima Crna Gora udaljava od kriterijuma iz Mastrihta koji jasno definišu visinu državnog duga koji ne smije biti veći od 60 odsto BDP-a. “Problem zaduženja ne bi bio poguban za građane Crne Gore da se zadužujemo radi ulaganja u kapitalne projekte i razvoj. Problem je što se zadužujemo radi potrošnje i vraćanja kredita i kamata. A sve to prati sistemski problem, slaba ekonomija, ogromno sivo tržište, preglomazna administracija, fiskalna nedisciplina privrednih subjekata i rad Vlade u korist privilegovanih pojedinaca i tranzicionih dobitnika a ne rad u interesu građana”, kazala je Popović.

Potpredsjednik Građanskog pokreta URA Miloš Konatar rekao je da najava novih zaduživanja više nije novost, a iznos od preko 800 miliona eura zaduženja za prva četiri mjeseca u 2018. godini djeluju poražavajuće i ukazuju na pogubnost Vladine politike u oblasti javnih finansija. “Da vlada ne zna šta radi najbolje govori podatak da je budžetom za 2018. godinu bilo predviđeno zaduživanje od 295 miliona eura i da smo mi sad poslije samo četiri mjeseca došli do iznosa od preko 800 miliona eura”, kazao je Konatar “Vijestima”. Podsjeća da je URA u ekonomskom programu kao jednu od ključnih mjera predložila donošenje moratorijuma na dalje zaduživanje države.

“Nama je u ovom trenutku neophodan društveni konsenzus kako bismo prekinuli dalje zaduživanje države za finansiranje tekuće potrošnje. Crnoj Gori su neophodne političke promjene, ali i promjene u ekonomskoj politici koje će najprije dovesti do zaustavljanja daljeg nerazumnog zaduživanja zemlje”, poručio je Konatar.

U izvještaju Ministarstva navodi se da je od 1. januara do 31. marta ove godine zaključen kreditni aranžmani sa Međunarodnom bankom za obnovu i razvoj (IBRD) za projekat MIDAS 2, od 30 miliona eura i za projekat Unapređenje poreske administracije od 14 miliona eura. Za nabavku tri helikoptera za Ministarstvo odbrane Export Development Canada (EDC) kredit iznosi 26,55 miliona eura.

“U toku prvog kvartala otplaćen je državni duga po osnovu glavnice, u ukupnom iznosu od 99,75 miliona eura, od čega se 82,57 miliona eura odnosilo na otplatu duga rezidentima, što uključuje i 74,53 miliona eura za refinansiranje državnih zapisa, dok je otplata duga nerezidentima iznosila 17,18 miliona eura”, kazali su iz Ministarstva.

Iz kredita Exim banke povučeno 5,2 miliona

Tokom prvog kvartala, Vlada se za infrastrukturne projekte, uključujući i izgradnju prve dionice autoputa Bar-Boljare, zadužila 8,2 miliona eura.

“Za projekat finansiranja izgradnje prve dionice autoputa Bar-Boljare, Smokovac-Mateševo, u toku prvog kvartala, iz kredita sa kineskom Exim bankom, angažovan je ukupan iznos od 6,4 miliona dolara, odnosno 5,2 miliona eura, dok je, u istom periodu, za navedeni projekat, iz budžeta obezbijeđen iznos od oko 0,8 miliona eura”, piše u izvještaju Ministarstva.