Uskoro novi zakoni o zaštiti potrošača

Novi propisi o zaštiti potrošača se i usvajaju zbog usklađivanja sa evropskim direktivama i u tom smislu donose brojne novine

53 pregleda0 komentar(a)
kupovina, Foto: Shutterstock.com
02.02.2012. 11:15h

Novi propisi koji regulišu prava potrošača, zakon o zaštiti potrošača i zakon o potrošačkim kreditima nalaze se u završnoj proceduri Vlade i, kako je za “Vijesti” rekao pomoćnik ministra ekonomije Zoran Perišić, pred poslanicima Skupštine bi trebalo da se nađu na martovskom redovnom zasjedanju.

“Dobili smo mišljenje Sekratarijata za zakonodavstvo na teksotve nacrta dvaju propisa i to isto očekujemo od ministarstava pravde i unutrašnjih poslova i resora zaduženog za evropske integracije. To je lakši dio posla, pa očekujem da ćemo krajem februara odraditi javnu raspravu i predlog oba zakona, pošto tretiraju istu problematiku- zaštitu potrošača, zajedno uputiti Skupštini na usvajanje u martu”, kazao je Perišić.

On je rekao da priča o zaštiti potrošača za Vladu predstavlja veoma važno poglavlje u evropskoj pregovaračkoj priči, koje “nas čeka već sjutra”.

Novi propisi o zaštiti potrošača se i usvajaju zbog usklađivanja sa evropskim direktivama i u tom smislu donose brojne novine.

“To su obaveza isticanja cijena na vidnom mjestu na benzinskim pumpama i obaveza informisanja o dostupnosti slobodnih mjesta na parkiralištima. Znatno preciznije definisanje obaveze trgovaca prilikom prodaje proizvoda izvan njegovih poslovnih prostorija, kod ugovora zaključenih na daljinu, ugovora o finansijskim uslugama zaključenim na daljinu i kod ugovora zaključenih putem sredstava komunikacije na daljinu.

Novi način uvođenja raklamacije i garancije i mogućnost reklamacije polovnih proizvoda. Uvođenje kolektivne zaštite odnosno nevladinim organizacijama registrovanim za zaštitu potrošača daje se mogućnost podnošenja kolektivne tužbe”, kazao je Perišić, dodajući da novi propisi predviđaju veće učešće lokalne uprave u zaštiti potrošača.

On je objasnio da će trgovci imati obavezu da dvojno prikazuju cijene kod određenih vrsta proizvoda (kada se radi o istoj vrsti robe u različitim pakovanjima). Prilikom popusta kada se stavljaju reklame sa popustom u odgovarajućem rasponu (primjer od 20 do 70 odsto) trgovci će morati da najveće sniženje zaračunaju na najmanje jednu petinu proizvoda koji su na sniženju ili rasprodaji.

Ovi propisi će regulisati problematiku turističkih usluga, pravo na naknadu štete nastale zbog upotrebe neispravnog proizvoda, precizirati nepoštene odredbe u ugovorima (mala slova na dnu korisničkih ugovora kojima se nameću posebne obaveze) i nepoštene poslovne prakse i znatno pooštriti kaznenu politiku.

Iako će nam propisi, makar prema najvama uskoro biti evropski, praksa i ponašanje prema potrošačima i efektnost njene zaštite će ostati domaći.

Tu tvrdnju potkrepljuje podatak da je država za zaštitu potrošača prošle godine izdvojila svega 10 hiljada eura. Prema najavi pomoćnika ministra ni u narednom periodu zaštitinici potrošača ne mogu se nadati većem kolaču iz Vlade.

“Teško da ćemo moći izdvojiti više zbog opštepoznatih problema sa visokom javnom potrošnjom. Tim novcem kroz povjeravanje određenih projekata mi pokušavamo da pospješimo rad NVO koje se bave zaštitom potrošača”, kaže Perišić.

Malo i za kiriju, pa se ujedinjuju

Čelnik jedne od dvije organizacije za zaštitu potrošača direktor Ekonomskog monitoringa (EKOM) Milan Mijović kaže da od novca koji kao pomoć dobijaju od države ne mogu podmiriti ni osnovne komunalne troškove.

“Toliko nas praktično košta zakup poslovnih prostorija i zbog toga što sa toliko novca ne možemo pristojno funkcionisati pokrenuli smo proceduru spajanja EKOM-a i Centra za zaštitu potrošača (CEZAP) u jednu organizaciju.

O tome će uskoro odlučiti upravni odbori dviju organizacija, a mi u spajanju vidimo mogućnost da imamo profesionalce i da možemo normalnije da se bavimo ovim poslom”, kaže Mijović.