Sloboda medija - crvena linija EU za Balkan

Veliki problem je to da političari kojima se ne sviđa da mediji budu kritični prema vlastima stvaraju loše saveze sa kriminalnim grupama i tako dalje

79 pregleda1 komentar(a)
napad Olivera Lakić, Foto: Filip Roganović
11.05.2018. 07:31h

Ejdan Vajt, direktor Mreže za etičko novinarstvo iz Londona koji ima veliko iskustvo sa medijima na Zapadnom Balkanu, za Zašto? objašnjava zbog čega su u Crnoj Gori učestali napadi na novinare te kako bi Evropska unija trebalo da se postavi prema pogoršanju slobode medija u regionu.

Meta

Nažalost mislim da se radi o svjetskom ili bar evropskom trendu.

Činjenica je da svjedočimo usponu slabih medija, medija koji ne uspijevaju da podrže osnovne vrijednosti.

To znači da samo neki mediji preuzimaju teški zadatak da postavljaju političarima teška pitanja ili da otkrivaju korupciju i koruptivne veze između političara ili političkih partija i korumpiranih organizacija u društvu.

Mediji, a posebno nezavisni mediji, su takođe postali meta.

Problem

U Evropi smo posljednjih mjeseci vidjeli ubistvo nezavisnog novinara na Malti, ubistvo nezavisnog novinara u Slovačkoj i dva napada u Crnoj Gori.

Mora se reći i da je vodeća crnogorska novinska grupacija Vijesti prijavila da je pretrpila nekih 25 napada na njihove medije ili novinare posljednjih godina.

Crna Gora je mala zemlja, ali ima veliki problem koji dijeli sa mnogim zemljama u regionu, a taj veliki problem je da su novinari koji pokušavaju istražiti korupciju u javnom životu na meti više nego ikada prije i ta realnost je ekstremno zabrinjavajuća.

Nadzor

Ono što se dešava, i to je veliki problem, je da je Crna Gora, kao što sam rekao, mala zemlja ali mediji se duboko podijeljeni između određenog broja medija za koje možete reći da su sasvim jasno nezavisni i onih koji se mogu prepoznati kao mediji koji podržavaju vladu.

To ne znači da su namjerno pristrasni ili propagandistički u svom novinarstvu.

To znači da ne izvještavaju ni o čemu što je kritično prema vlastima ili što bi im moglo stvoriti problem u odnosu sa političkim vođstvom.

To znači da vrlo često vodeće figure u vlasti i politici dobijaju pomoć od strane medija i mogu djelovati bez odgovarajućeg nadzora a to potpuno potkopava ulogu nezavisnih medija u bilo kojoj zemlji.

Javnost

U Crnoj Gori imate samo nekoliko medija, mislim tri ili četiri, koje bi se zaista istinski moglo nazvati nezavisnim, da su spremni da pozovu vlasti na odgovornost, i ovi mediji, posebno grupacija Vijesti, su najviše na udaru.

Ali, isto tako je važno naglasiti da ako pogledate šta javnost podržava, onda je to nezavisno novinarstvo, i to je tačno u Crnoj Gori kao i bilo gdje drugo.

Najtiražnije novine i najpouzdanija televizijska stanica, oni svi dolaze ispod istog krova, a to je grupacija Vijesti.

Oni su nazavisni, podržava ih javnost i to je grupacija koja odbija da bude provladin ili politički pristrasan medij.

Odgovornost

Veliki problem je to da političari kojima se ne sviđa da mediji budu kritični prema vlastima stvaraju loše saveze sa kriminalnim grupama i tako dalje.

To znači da su novinari koji pokušavaju biti nezavisni, koji pokušavaju ljudima reći istinu, često na meti.

Zbog toga je veoma važno naglasiti da je ovo problem za koji politički lideri moraju preuzeti odgovornost.

I u Srbiji i u Crnoj Gori imate ljude na vrhu vlasti koji su netolerantni prema medijima i koji na neprimjeren način napadaju i kritikuju medije.

Temperatura

Svaki put kada to urade, šalju signal ljudima koji žele uraditi nešto vezano za medije koji postavljaju pitanja koja su suviše teška ili pokušavaju otkriti korupciju da uzmu zakon u svoje ruke.

Ovo vodi ka napadima, vodi ka fizičkom nasilju i nažalost, u nekoliko slučajeva posljednjih mjeseci, to je dovelo do toga da ljudi budu ubijeni.

To je potpuno neprihvatljivo.

Vodeći političari moraju preuzeti tu odgovornost kako bi spustili temperaturu i smanjili kritikovanje nezavisnih novinara i moraju učiniti više kako bi podržali samo nezavisno novinarstvo.

Vrijednosti

Brisel može učiniti puno više, Brisel ustvari može povući vrlo jasnu crvenu liniju, a ta linija bi bio neuspjeh u stvaranju uslova za nezavisno novinarstvo, za nezavisnu kontrolu vlasti od strane medija.

Neuspjeh po tom pitanju znači da zemlja neće biti dalje biti smatrana podobnom za članstvo u Evropskoj uniji.

Evropska unija mora biti nedvosmislena u svojoj posvećenosti očuvanju demokratskih vrijednosti, pogotovo slobode medija.

U ovom momentu, ona to nije.

Dva lica

Prije nekoliko mjeseci, Evropska unije je održala veliku konferenciju u Albaniji gdje se govorilo o podršci nezavisnim medijima.

Na tom sastanku, novinari iz Srbije i drugih država ozbiljno su protestovali i govorili da Evropska unija nažalost pokazuje dva lica.

Jedno lice pokazuje vanjskom svijetu i medijima i kaže da podržava demokratske vrijednosti u medijima, ali političarima u ovim zemljama pokazuju drugo lice i to lice kaže ’spremni smo da zatvorimo jedno oko po pitanju određenih kršenja ljudskih prava, uključujući i ona protiv medija, ako ćete, na primjer, zadovoljiti našu sigurnosnu agendu’.

To znači da ako Evropska unija odluči da se prednost da važnosti podrške Srbije očuvanju stabilnosti na Balkanu, cijenu za to će platiti nezavisno novinarstvo, a ja ne mislim da će nezavisni mediji ili nezavisni novinari prihvatiti takvu pogodbu.

Otpor

Vrlo je važno da Evropska unija kaže da neće trgovati sa osnovnim ljudskim pravima i slobodom medija radi reda i sigurnosti u regionu jer to nije pogodba koja će biti dobra za demokratiju ili slobodu medija.

Uprkos svim problemima koji postoje u Crnoj Gori -- a postoje ozbiljni problemi po pitanju organizacije medija, političkog pritiska i tako dalje -- ja sam osjetio dok sam radio tamo tokom protekle godine da u medijskom sistemu postoji snažan otpor.

Ako mediji i novinari mogu zajedno stati i usprotiviti se radi njihovih kolektivnih prava, ako ne budu uključeni u male sektaške ratove u zemlji, onda ima budućnosti za crnogorske medije jer postoje talentovani, energični, profesionalni ljudi koji rade u medijima koji žele da njihova zemlja stvori medijski sistem koji će ne samo podržavati demokratiju, već je u budućnosti učiniti dobrim i naprednim članom Evropske unije.