Konjević: Sniziti kamatne stope, treba nam jeftiniji novac

Potpredsjednik SDP i član skupštinskog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet Raško Konjević je kazao da Vlada i Centralna banka treba da analiziraju stanje na tržištu novca i pokušaju da nađu način pomoću kojeg će se sniziti kamatne stope, jer postojeći nivo kamata negativno utiče na oporavak privrede.

Konjević je u saopštenju kazao da su partiji kojoj pripada bliski stavovi predstavnika Centralne banke i Unije poslodavaca koji su saopštili da bi banke u Crnoj Gori trebale da imaju više sluha za privredu i pronalaženje prostora za snižavanje kamatnih stopa, kao i poboljšanje ambijenta za ulazak novih investitora.

"Bez jeftinijeg novca teško da možemo pokrenuti privredni oporavak"

"Ideja da se nekim fiskalnim mjerama utiče na smanjenje kamata je interesantna i treba detaljno analizirati njene mogućnosti i efekte. Centralna banka je u predhodne dvije godine više puta nizom stimulativnim mjera pokušala da olakša rad banaka i pomogne im da i one lakše podnesu krizu. Ali te mjere koje su više puta bile u korist banaka očigledno da nijesu dale dovoljne dobre rezultate na polju visine kamatnih stopa", kazao je on i dodao da bi trebalo analizirati i efekte “malo restriktivnijeg pristupa”.

"Možda je potrebno organizovati i konsultativno saslušanje u nadležnom parlamentarnom odboru na temu stanja u bankarskom tržištu i politici kamata imajući u vidu da smo slične rasprave tokom prošle godine imali oko sektora telekomunikacija i tržišta kapitala", smatra Konjević.

"Treba razmisliti i o promjeni prakse neobjavljivanja mjera koje regulator sprovodi prema bankama"

On je pozitivnom ocjenio i najavu Centralne banke da će svojim mjerama podstaći ulazak novih investitora na tržište jer će konkurencija dodatno postaći banke da sa više senzibiliteta osjećaju probleme privrede.

"Bez jeftinijeg novca teško da možemo pokrenuti privredni oporavak, a bez njega će veliku štetu snositi i same banke, a naročito građani. Centralna banka mora nastaviti sa dosljednom i rigoroznom primjenom zakona u kontroli bankarskog sistema, a treba razmisliti i o promjeni prakse neobjavljivanja mjera koje regulator sprovodi prema bankama, po ugledu na mnoge centralne banke u EU, kako bi javnost, privreda i građani bili bolje informisani i lakše donosili odluke kojoj banci dati povjerenje", zaključio je Konjević.

( Marijana Camović )