Fond Moneta: Nismo iznijeli novac, već investirali

" Već prvi navod, da vlasnički udjeli u fondu Moneta konstantno gube na vrijednosti, neistinit je. Vrijednost ulaganja Fonda u posljednoj godini je, uprkos padu vrijednosti akcija crnogorskih firmi iz portfelja Fonda, gotovo ista, i to većinom zahvaljujući ulaganjima izvan Crne Gore. Problematiziranje investicija van Crne Gore ukazuje na ograničenost shvatanja potrebe diverzifikacije rizika, pa i na određenu nacionalnu sljepoću – spominju se investicije u Sloveniji, ali ne i kupovine iz prošlosti u Beogradu i Crnoj Gori.

Po pitanju nekretnina, spominje se lokal u centru Ljubljane, koji se izdaje u najam za gotovo 50.000 eura godišnje – cijena, dakle, u potpunosti odražava prinose, za razliku od drugih nekretnina u portfelju, koje ne nose ništa (a sve je već odavno opisano na sajtu Monete)!

Prigovor da je lokal kupljen od povezanog lica, neosnovan je. Svako može provjeriti u javno dostupnoj zemljišnoj knjizi i katastru, da lokal nije kupljen, niti je bio u vlasništvu ni Siventa, niti Gostinskog podjetja Ljubljana, nego trećeg lica, a ugovor je odavno dostavljen Komisiji za hartije od vrijednosti.

Posebno se u članku ističe preuzimanje firme Plama Pur d.d., za koju su investicione aktivnosti započete u 2010. (!) godini, a samo preuzimanje 14.11.2011. Ponovo ističemo da se radi o jednoj od najboljih firmi u regionu, pa i u Evropi, koja od 35 miliona eura prometa ima čak 4 miliona EBITDA, a isplaćuje dividendu od 600.000 eura godišnje.

Sredstva utrošena za kupovinu tih akcija dakle nisu “uzeta” ili “otuđena”, nego investirana daleko bolje nego u bilo koju drugu akciju iz portfelja fonda, i to u korist svih akcionara fonda, od kojih većina dolazi iz inostranstva, i koji su kupovinama akcija fondova unijeli ogromna sredstva u finansijski sistem Crne Gore. Kod kupovina akcija firme Plame Pur u Sloveniji pojavljivale su se prije svega primjedbe, da je cijena u preuzimanju preniska, i da bi realna cijena trebalo da bude 24 (po nekima čak 40), a ne 17 eura.

Bez obzira na to, gotovo 500 akcionara prihvatilo je ponudu za preuzimanje pri kapitalizaciji od manje od 12 miliona eura (dakle, ispod 3-puta EBITDA). Primjera radi, jedna od najboljih firmi u Crnoj Gori, Trebjesa iz Nikšića, kod gotovo istog EBITDA kotira se na više od 35 miliona eura! Shodno tome investiciju u akcije Plame Pur smatramo uspjehom u investicijskim aktivnostima fonda, pa bi bilo logično očekivati podršku i ponos akcionara fonda i drugih strana u Crnoj Gori za preuzimanje ovakvo dobre firme i pod tako povoljnim uslovima.

Komisija za hartije od vrijednosti naložila je prekid preuzimanja Plame Pur, u trenutku kada je postupak već bio u toku. Time je tražila nešto, za šta nije bilo nikakve zakonske mogućnosti i Društvo za upravljanje Moneta je već uradilo i još će uraditi što je u njegovoj mogućnosti i kompetencijama da ispuni zahtjev Komisije, a u korist svih akcionara fonda. Ovaj dopis uputili smo i Komisiji, sa dodatnim podacima i argumentacijom.

Uvjereni smo da je pravilan način komunikacije sa regulatorom direktan, a ne preko medija, zato smo zatražili i sastanak na kojem bi se razmotrila situacija u cilju zaštite interesa svih akcionara Fonda i njegove transformacije.

Sigurni smo i da su investicije sprovođene u korist imovine Fonda i njegovih akcionara (izuzev pojedinih špekulanata, koji su čak pokušavali sa ucjenama, na primjer Zastava Stan Auto iz Srbije, koji se pojavljuje i kod drugih fondova), a pri tome su sačuvana dovoljna likvidna sredstva za isplatu svakog od malih akicionara, koji bi poslije transformacije željeli da izađu iz otvorenog fonda.

Sigurni smo, takođe, da je u saradnji sa Komisijom moguće postići rješenje, koje bi bez štete po imovinu Fonda i kršenja zakona u Sloveniji rezultiralo ispunjenjem zahtjeva Komisije.

Crna Gora je zbog povoljne poreske regulative procijenjena kao potencijalno dobra jurisdikcija za sjedište i centar iz kojeg se vrše investicije u regionu. Međutim, skorašnji članci u medijima koji ističu nacionalne kriterijume investicija i akcionara, a ne kvalitete investicija, kao i nedavna zbivanja i pokušaji ucjenjivanja od strane pojedinih berzanskih špekulanata (o čemu je Komisija obaviještena), dovode u pitanje takve procjene.

Arbitrarnost u postupanju i tolerisanje lažnih navoda u medijima sigurno ne uliva povjerenje stranim investitorima. Tako se, pa i zbog sporosti implementacije regulative EU, povećava vjerovatnoća da se strani investitori povuku iz Crne Gore - saopšteno je u reagovanju.

Odgovor novinara u sjutrašnjem broju

( Vijesti online )