Ni dvije godine kasnije, od autoputa Bar-Boljari nema ništa

Autoputa nema ni u planovima, odnosno još nije jasno ima li Crna Gora ikakavu upotrebljivu plansku dokumentaciju za najvredniji projekat u istoriji države

0 komentar(a)
15.10.2011. 07:50h

Kada bi se danas kojim slučajem u Gornjim Mrkama okupila crnogorska politička svita na dvogodišnji pomen autoputu Bar-Boljare resorni ministar saobraćaja Andrija Lompar bi s kapom u jednoj i komadićem izblijedjele vrpce u drugoj šaci, pognute glave u prigodnom slovu morao priznati da od autoputa nema ni milimetra i da se uskoro nećemo voziti širokim drumom put sjevera i srbijanske granice.

"Pred nama je težak posao. Treba izgraditi 170 kilometara autoputa, 70 odsto teritorije Crne Gore nalazi se na nagibu većem od 15 odsto a najbliža sela nose imena Gornje i Donje. Ovo je brdovita zemlja i nas na izgradnji autoputa čeka 95 mostova i 50 tunela. To neće biti lak posao i ja se nadam da ćemo se u zdravlju za tri i po godine opet ovdje okupiti da otvorimo prvu dionicu - rekao je Lompar na današnji dan prije dvije godine u Gornjim Mrkama.

Tada je sve bilo izvjesno pa su tu bila tri premijera hrvatski, srpski i crnogorski, pjevalo se i nazdravljalo uz brundanje teških Bemaksovih građevinskih mašina, a u hrvatskim medijima je osvanuo naslov da će njihovi građevinari spojiti dva oka u glavi.

Ne ostavljajući prostora za sumnju ministar je tada zdravicu začinio zanimljivim brojkama.

"Treba iskopati 35 miliona metara kubnih materijala. Treba uraditi 25 miliona metara kubnih nasipa. Treba ugraditi pet miliona metara kubnih betona. Za izgradnju ovog autoputa biće potrebno 16 miliona kilograma eksploziva, a u jednom periodu, kada bude intenziviran posao na gradnji ovog puta učestvovaće oko 7.000 ljudi", rekao je tada ministar.

Danas dvije godine kasnije ništa od te priče. Autoputa nema ni u planovima, odnosno još nije jasno ima li Crna Gora ikakavu upotrebljivu plansku dokumentaciju za najvredniji projekat u istoriji države.

Dvije godine nakon “početka radova” i godinu i po uoči “otvaranja” autoputa postaje jasno da je sve bila samo dnevno-politička priča i dogovori sa Hrvatima i pregovori sa Kinezima i fizibiliti studije...
Jedino opipljivo što je urađeno a što bi moglo imati veze sa autoputem je to što je za planove, studije, konferencije i otkup zemljišta, prema zvaničnoj potvrdi iz Vlade, već potrošeno desetak miliona.

Svakako najviše novca je potrošeno na eksproprijaciju pa je, kako je početkom godine saopšteno iz Direkcije za saobraćaj, do sada otkupljeno 871.729 kvadratnih metara zemljišta i objekata, što odgovara površini od skoro 500 rala. To je državu koštalo preko 5,2 miliona eura. Sada dvije godine nakon “početka radova” i godinu i po uoči “otvaranja” autoputa postaje jasno da je sve bila samo dnevno-politička priča i dogovori sa Hrvatima i pregovori sa Kinezima i fizibiliti studije koje su navodno sve utvrdile samo nikada niko nije saopštio, ili nije brojao, koliko dnevno prođe automobila na putu ka sjeveru i koliko nedostaje da bi se isplatila gradnja novog.

Da je tako potvrđuje nedavno priznanje ministra saobraćaja da će tek naći konsultanta koji će reći isplatili se graditi autoput ili valja razmišljati o gradnji brze magistrale, šta god to značilo. Priča dakle nije mrdnula sa mjesta. Ako neko ne vjeruje u to nema mu druge nego da se za godinu i po zaputi u Gornje Mrke brzim kolima, koja mogu i kroz drače.

Koridor zabrane gradnje će pokušati da suze

Jedna od neslavnih zaostavština “priče o autoputu” je i zabrana gradnje na prostornom planu koridora autoputa, koja je na snazi već tri godine. Taj koridor zabrane gradnje, širok dva kilometra, prostire se od Bara do Boljara i sprečava brojne investitore da započnu gradnju. Najveći problem je taj što “koridor” obuhvata polovinu naselja Tološi i dio Vranića gdje je urbanističkim planovima dozvoljena gradnja, izdate su i brojne građevinske dozvole ali je gradnja zabranjena, a iako je autoput ostao samo na priči još se ne zna kada će biti ukinuta.

Iz Ministarstva održivog razvoja su “Vijestima” odgovorili da “nadležni organi preduzimaju mjere na iznalaženju najboljih rješenja u interesu građana po ovom pitanju, a da sa druge strane realizacija projekta autoputa, koji bi imao veoma značajne implikacije na razvoj Crne Gore, ne bude ugrožena”.

"U ovom trenutku, vrše se dodatne analize kroz izradu Detaljnog prostornog plana za Jadransko-jonski autoput, koji ima zajedničku trasu oko Podgorice sa autoputem Bar-Boljari.

Tim analizama se razmatra suženje koridora kroz teritoriju glavnog grada, kako bi se oslobodio veći dio prostora na kome trenutno važi zabrana gradnje. Izrada DPP za Jadransko-jonski autoput se nalazi u fazi nacrta, te se očekuje skori izlazak dokumenta u javnost kroz javnu raspravu, gdje će građani moći biti detaljno upoznati sa predloženim rješenjima", navodi se u saopštenju.

Iz Ministarstva nisu mogli da saopšte kolikom broju investitora je zabranjena gradnja, a iz Opštine Podgorica nisu odgovorili na pitanja postavljena prije četiri dana, iako je gradonačelnik Miomir Mugoša protestovao zbog veličine teritorije na kojoj je zabranjena gradnja.

Albanija za dvije godine napravila 180 kilometara

Sve zemlje bivše Jugoslavije imaju svoje autoputeve, a čak je i u Bosni i Hercegovini počela izgradnja dijela međunarodnog koridora 5C koji ide od Mađarske do Jadransko-jonskog autoputa kod Neuma. Albanija je od početka 2007. do polovine 2009. godine izgradila gotovo 180 kilometara autoputa koji od luke Drač do graničnog prelaza Morina sa Kosovom prolazi kroz osam gradova. Put ima četiri trake, 27 savremenih mostova, tunel dugačak 5,6 kilometra, a kako se prostire kroz planinski dio nije bio ni malo jeftin za gradnju i koštao je 1,2 milijarde eura.

Osim što je koristan za lokalno stanovništvo koje, primjera radi, do Prištine sada putuje za tri sata, umjesto ranijih osam, albanske vlasti ističu i njegov ekonomski značaj kada je u pitanju trgovina i približavanje zemljama Balkana, ali i Centralne Evrope. Premjer Salji Beriša je pred izbore, kada je put i svečano otvoren govorio o rekordnom roku u kojem je “izgrađen ponos Albanije”, a novac za rijetko skupu investiciju za albanske prilike obezbijeđen je, prema podacima albanskog Ministarstva finansija, iz budžeta, brojnih međunarodnih finansijskih fondova i od banaka.

Osim što je koristan za lokalno stanovništvo koje, primjera radi, do Prištine sada putuje za tri sata, umjesto ranijih osam, albanske vlasti ističu i njegov ekonomski značaj kada je u pitanju trgovina i približavanje zemljama Balkana, ali i Centralne Evrope
Da bi izgradila autoput Vlada Albanije, kako javljaju tamošnji mediji, već nekoliko godina 95 odsto kapitalnog budžeta opredjeljuje za njegovu izgradnju. Očekuje se da će narednih decenija isti postotak biti opredjeljivan za vraćanje kredita. Sama gradnja autoputa nije protekla bez skandala. Radove je izvodila američko-turska kompanija “Bethel Enka” sa ogromnim brojem podizvođača zbog čega je, kako se procjenjuje, i cijena radova porasla za neplaniranih 600 miliona eura.

Paralelno sa izvođenjem radova albanski državni tužilac Ina Rama pokrenula je istragu o navodnim nepravilnostima prilikom dodjele tendera za izgradnju američko-turskom konzorcijumu. Istraga je rezultirala ukidanjem imuniteta tadašnjem ministru inostranih poslova Ljujzimu Baši. Kasnije su optužbe odbačene.

Premijer Beriša je optuživan da je vođen političkim motivima insistirao na brzoj gradnji “faraonskog puta”, ali on je optužbe odbijao govoreći da je riječ o ekonomski isplativom projektu i “koridoru mira” koji će omogućiti bolje povezivanje turističkih centara na obali Jadrana sa Kosovom čiji građani u Albaniji ostavljaju oko 350 miliona eura godišnje. I na Kosovu je u toku izgradnja autoputa koji će, za početak, povezivati tu zemlju sa Albanijom.

Početak puta je na graničnom prelazu Madera, i nadovezuje se na albanski, a sada su radovi stigli do okoline Prizrena Premijer Hašim Tači je prošlog mjeseca najavio da će put dužine 38 kilometara do Suve Reke biti završen do oktobra.

Pretpostavlja se da će vlasti Kosova nakon prodaje kompanije “Telekomi Kosoves” gotovo sav novac preusmjeriti na izgradnju autoputa koji će, kako je najavljeno, imati tri trake u jednom smjeru. “Telekomi Kosoves”, prema procjenama, vrijedi 300 do 350 miliona eura. Mediji su ranije pisali da će put biti dug 120 kilometara i da će koštati oko 700 miliona eura.

Galerija