Kojičić: Ne znam ko bi od funkcionera došao na Paradu ponosa

Devedesetih godina imao je člansku kartu DPS-a, doktorat je radio iz oblasti životne sredine, specijalizacija mu je otpad

153 pregleda0 komentar(a)
kojičić, Foto: Zoran Đurić
19.09.2011. 08:22h

Savjetnik premijera za borbu protiv diskriminacije dr Jovan Kojičić ocijenio je da je sve ono što su predstavnici civilnog sektora do sada radili na polju ljudskih prava odnedavno postala zvanična politika Vlade.

On je u intervjuu za “Vijesti” kazao i da je izvršna vlast pokazala spremnost da pruži pomoć predstavnicima civilnog sektora u eventualnoj pripremi Parade ponosa, te da je ta odlučnost iskazana na nedavno održanoj Konferenciji o pravima seksualnih manjina, ali da ne zna ko bi se od najviših državnih funkcionera našao u defileu.

"Sve ono za što sam se sa predstavnicima civilnog sektora borio, danas je postala zvanična politika Vlade, koja je ujedno postala i prvi korisnik granta Savjeta Evrope za dvogodišnji projekat impelentacije preporuka ministara iz 2010. godine. Sada je na svima nama da pokažemo odgovornost, a pod tim mislim i na Vladu i na civilni sektor", kazao je Kojičić.

• Čule su se optužbe da je Vlade krenula sa novim kursom u oblasti ljudskih prava da bi se dobio datum pregovora, te da je to jedan od razloga što ste se Vi našli na poziciji na kojoj ste.

Ne, potpredsjednik Vlade Duško Marković je to već objasnio kada je kazao da sve i da je hipotetički to tačno, sama činjenica da Vlada organizuje Konferenciju je istorijska i izuzetno značajna.

• Jeste li razgovarali sa nekim iz civilnog sektora o tome da se Parada sada održi?

U tom dijelu dalje nemam ništa sa organizatorima. Nekoliko puta, počev od juna tražio sam da se sastanemo da bi se zakazala Parada – nikada nijesam dobio odgovor. Od kada sam u avgustu doputovao u Crnu Goru da radim u Vladi, nekoliko puta sam tražio da se vidim sa Zdravkom Cimbaljevićem, ali on to nije želio iz razloga što ga nijesam konsultovao oko Konferencije. Kako bilo, od moje pozicije u Vladi, ja ne mogu više akademski nastupati, već ako se tako nešto desi, vjerovatno ću zastupati Vladu u Organizacionom odboru. Neko sam ko podržava Paradu.

• Pošto ste savjetnik premijera, a sarađujete sa Markovićem, imate li informaciju da li bi se eventualno oni pojavili na Paradi, naravno, ne u svojstvu privatnih lica, već kao zvaničnici?

Siguran sam da će ova Vlada pružiti veću podršku nego što je ijedna Vlada u regionu. A kad se pojavi inicijativa, razgovaraćemo o tome.

• Nikada nijeste objasnili zbog čega je Međunarodna konferencija Pravda na Balkanu, čiji ste Vi predsjedavajući, dala prije četiri mjeseca Upravi policije nagradu.

Konferencija Pravda na Balkanu sarađivala je sa policijom kroz niz godina, i praćen je njihov rad kroz obuke i treninge, u koji je bila uključena policija Toronta i Los Anđelesa. Prepoznat je napor crnogorske policije, ali i želja da rade na unapređenju zaštite LGBT osoba. Zato su komiteti Pravde na Balkanu jednoglasno odlučili da dodijele nagradu Upravi policije. S druge strane, mi smo oko davanja tog priznanja konsultovali i nevladin sektor, konkretno Aleksandra-Sašu Zekovića, koji je bio saglasan sa tim da se nagrada da policiji.

• Kako onda tumačite optužbe vaših dojučerašnjih kolega i saboraca iz Organizacionog odbora odložene Parade da je ta nagrada bila Vaš ulaz u premijerov kabinet?

Nemam komentar na takve optužbe. Volio bih da se moj rad mjeri kroz rezultate, prethodne i sadašnje, i to će biti najbolji odgovor.

• Nedavno ste kazali da Vlada treba da napravi prve korake u borbi protiv diskriminacije. Na šta ste konkretno mislili, s obzirom da NVO koje se bave ljudskim pravima godinama rade na strateškim dokumentima. Tako je Akcioni plan za borbu protiv homofobije urađen, premijerov kabinet je upoznat sa tim, a i Vi ste učestvovali u njegovoj izradi.

U izradi AP nijesam učestvovao. Samo sam dao u martu mjesecu 2011. godine komentare na njega, a kao čovjek iz akademskih krugova prisustvovao sam i jednom seminaru u Kolašinu. Akcioni plan je vrlo ozbiljna stvar koja iziskuje studiozni rad, a smatram da je NVO Juventas kao organizacija puno važniji korak napravila u dijelu neposrednog rada sa LGBT populacijom.

• Mislite da dokument koji je urađen nije u dovoljnoj mjeri ozbiljan, iako iza njega stoji oko trideset NVO-a i nekoliko ministarstava?

Ne, ne mogu da ga ocijenim u tom smislu, već sam kao profesor dao komentare predstavnicima Juventasa, i rekao da terminološki nije dobar, nakon čega su oni poslali drugu verziju, bolju od prethodne. Takođe sam tražio da se rok za predaju AP prolongira, da bismo svi imali vremena da damo svoje komentare. Koliko sam pratio komunikaciju na mreži Koalicije za LGBT prava, komentara nije bilo puno. Međutim, priča oko AP treba da se nastavi i da se ide ka tome da se napravi jedan dobar dokument.

• Višegodišnji ste aktivista za LGBT prava. U Crnoj Gori ste prepoznati kao jedan od najžešćih kritičara ministra Ferhata Dinoše i njegovih pomoćnika. Prije svega nekoliko mjeseci ste tražili da se Parada odloži, između ostalog, zbog toga što je Dinoša i dalje prvi čovjek Ministarstva za ljudska prava. Mislite li tako danas?

Nisam nikad bio aktivista, već sam djelovao iz akademskog kruga. Predsjedavao sam Međunarodnom konferencijom, a nikada nisam bio član NVO, Forum Progresu sam pomagao kao naučnik i na to sam vrlo ponosan. Što se tiče Parade, u to vrijeme sam živio u Los Anđelesu i informacije sam dobijao odavde, i na osnovu tih saznanja sam formulisao svoje stavove. Danas mi se, međutim, čini da tih problema više nema.

• Prošla su samo tri mjeseca?

Nije stvar u tome da su prošla tri mjeseca već da je iz Vlade poslata jasna poruka da je borba protiv diskriminacije jedan od najvažnijih ciljeva, pa i borba protiv diskriminacije LGBT osoba. Siguran sam da politička podrška postoji i da problema koje smo mi u onom vremenu analizirali nema.

• Iako je ministar Dinoša i dalje na poziciji prvog čovjeka zaduženog za ljudska prava?

Ja sam posvećen kompletnoj borbi za ljudska prava. To što sam danas ovdje ima težinu, a poruka je poslata preko održane Konferencije, i mislim da je to mnogo važnije.

• Jeste li postavljeni na mjesto savjetnika za borbu protiv diskriminacije da bi se neutralizovala neaktivnost resornog ministarstva?

Ne. Dugo vremena sam primao sve informacije preko mreže Koalicije, koju i sada snažno podržavam, i unutar koje su postojali određeni stavovi da bi trebalo da se definiše koncept višestruke diskriminacije. Mislim da ćemo mi sada svi zajedno da radimo na tome, a ja ne mogu da se miješam u posao ministarstva, ali sa ove pozicije i te kako mogu da utičem da se čuje glas same LGBT populacije. Mislim da je Konferencija održana u Danilovgradu istorijska, samim tim što je organizovala Vlada, i to prva u regionu.

• Mislite li da Dinošu ne treba smijeniti?

Nikada nisam govorio o smjeni ministra Dinoše, već sam sa svoje akademske pozicije kritički iznosio i ukazivao na probleme koje sam uviđao. Govorio sam da određene stvari štete ugledu države, i sve to piše u mojoj knjizi.

• Jeste li objavili tu knjigu?

Ne, čekaju se rezultati istraživanja o percepciji homoseksualnosti kroz prizmu teorije planiranog ponašanja. Tu sam govorio o određenim sumnjama o postojanju seksulane strukturalne stigme, a potpuno je druga stvar kada vi dokažete sumnju o postojanju institucionalne homofobije.

• Koliko zaista imate iskustva za posao koji obavljate s obzirom da ono podrazumijeva borbu protiv diskriminacije svih manjinskih grupa, a ne samo LGBT populacije?

Prije svega, treba razumjeti koncept diskriminacije, koji je jedan i za invalide, i za Rome, i za seksualne manjine. Evropski sud za ljudska prava daje nove argumente ne bi li se ta praksa unaprijedila.

• Mislite li da možete da se nosite sa tim izazovima?

Da, apsolutno. Imam postdoktorat iz oblasti diskriminacije i ljudskih prava, a krajem prošle godine domaće NVO su me kandidovale za mjesto zamjenika ombudsmana za borbu protiv diskriminacije. Pokušaću, vjerujem u sebe.

• Registrovali ste Pravdu na Balkanu kao lokalnu NVO. Mislite li da ste u konfliktu interesa?

Ne, Daglas Eliot je već objasnio na samoj konferenciji da je ideja o registraciji Pravde na Balkanu donesena prije nekoliko godina. Vlada nije registrovala nikakvu organizaciju, Pravda na Balkanu je inicijativa koja već dugo postoji. Ne bih dalje komentarisao.

• Kakav je Vaš stav povodom optužbi da ste van zakonske procedure primljeni na mjesto premijerovog savjetnika?

Vlada Crne Gore je već dala odgovor na to pitanje. To nije pitanje za mene.

• Kako tumačite to da isti ljudi koji su tada stali iza vas u ovom trenutku bojkotuju to što radite?

To morate njih da pitate.

• Hoćete li pružiti podršku i pomoć Cimbaljeviću, sa kojim ste sarađivali dok se pripremala Parada?

Cimbaljević ima apsolutnu podršku, koja je pokazana kroz priznanje Heroj pravde.

• Da li on može da živi od te nagrade?

Mi smo tu da mu pomognemo. Koliko on prima tu podršku to je već pitanje za njega.

• Kakva je to podrška?

Ozbiljna.

• Verbalna?

Kad se organizovala Parada, Daglas Eliot je kupio kompletan materijal i donio sve što je traženo. Cimbaljević je tada dobio podršku.

• Javnost malo zna o vama?

Doktor sam pravnih nauka, postdoktor, član Evropske komisije za prava seksualne orijentacije, profesor sam i radio sam i gostovao na prestižnim univerzitetima kao što su Lund univerzitet u Švedskoj, Lajpcig univerzitet u Njemačkoj, UCLA Pravni fakultet u SAD-u.

•Početkom 90-ih ste bili u rukovodstvu omladine DPS-a. Imate li danas člansku kartu?

Nemam više nikakvih članskih karti.

• Dio javnosti vas se sjeća kao predsjednika Društva mladih ekologa Crne Gore u periodu kada je g-din Milo Đukanović bio počasni predsjednik. Da li vas ekologija i dalje interesuje?

Tada sam imao kvalitetnu saradnju sa predsjednikom Đukanovićem. Mislim da su rezultati pokazali koliko je ta ideja bila važna.

• Da li vas ekologija interesuje i danas?

Doktorat sam radio iz oblasti životne sredine, a moja specijalizacija je otpad.

• Imate li status građanina Kanade?

Nisam građanin. Imam stalni boravak tamo.