Atmosfera ksenofobije podstakla tragediju u Norveškoj

„Veliki dio onoga što je Brejik napisao moglo je izaći iz usta bilo kojeg desničarskog političara“

0 komentar(a)
28.07.2011. 20:09h

Manje od nedjelju nakon masakra u Norveškoj, u kojem je stradalo 76 osoba, u šokiranoj Evropi se osjećaju promjene u raspravi o islamu i radikalnoj desnici. Izrazi bijesa zbog žrtava su preplavili politički spektar.

Članovi ultradesničarskih stranaka u Švedskoj i Italiji su pretrpjeli kritike iz sopstvenih redova zato što su za napad optužili multikulturalizam. Jedan član francuskog ultradesničarskog Nacionalnog fronta je suspendovan zato što je pohvalio napadača.

Novinar „Njujork tajmsa“ Nikolas Kuliš kaže da bi takve tragedije mogle izazvati pomjeranje unutar javnog mnjenja. „Nenasilne političke stranke teško da mogu biti optužene za nasilne akcije jednog teroriste ili ubice. Međutim, političari su počeli da preispituju zapaljivi govor u debati oko imigranata, koja je pomogla u podsticanju uspona desničarskih političara širom Evrope posljednjih godina.“

„U društvu u kojem se tolerišu antiislamsko osjećanje i diskriminacija drugih ... prirodno je da će biti ludaka na marginama društva koji sebi daju za pravo da preduzmu snažniju akciju

Šef njemačke Socijaldemokratske partije, Zigmar Gabriel, rekao je za njemačku agenciju DPA da je atmosfera ksenofobije i nacionalizma podstakla napade u Norveškoj.

„U društvu u kojem se tolerišu antiislamsko osjećanje i diskriminacija drugih ... prirodno je da će biti ludaka na marginama društva koji sebi daju za pravo da preduzmu snažniju akciju,“ rekao je Gabriel.

Šta će biti sa ljevicom?

Kuliš u „Njujork tajmsu“ piše da je prerano reći kakav će biti politički ishod napada. Ljevica u Evropi nije na vlasti u glavnim državama, uključujući Britaniju, Francusku, Njemačku i Italiju - i bori se da nađe način da se revitalizuje, ili da bar preoblikuje ostrašćenu raspravu o imigraciji. Umjerenoj desnici, sa druge strane, možda će biti teže da prihvati podršku ultradesničarskih stranaka nakon smrtonosnih napada u Oslu i na ostrvu Utoja.

„Najveći izazov je oportunizam centra, i mislim da će se to sada promijeniti,“ rekao je Joška Fišer, bivši njemački premijer i vodeći evropski glas ljevice, ukazujući na saradnju danske vlade sa ultradesničarskom Danskom narodnom strankom, koja je izdejstvovala djelimično ponovno uvođenje graničnih kontrola.

Kuliš kaže da će politički ishod biti nepredvidiv dijelom i zato što je politička slika Evrope raznovrsna, pri čemu svaka država ima različitu istoriju i kulturu. Norveška, na primjer, nije članica Evropske unije.

Najveći izazov je oportunizam centra, i mislim da će se to sada promijeniti

„To otežava nekom ljevičarskom političaru da iskoristi inicijativu protiv konzervativaca kako je to učinio predsjednik Bil Klinton nakon bombaških napada u Oklahoma Sitiju, koje je izveo jedan desničarski ekstremista. Pokušaj povezivanja političara mejnstrima sa uvjerenjima Andersa Behringa Brejvika, za kojeg je njegov advokat rekao da je mentalno poremećen, takođe je rizično,“ navodi Kuliš.

Svi oprezno sa tragedijom

Paskal Perino, profesor na pariskom Institutu za političke studije, rekao je da su političke stranke u Francuskoj bile „izuzetno oprezne“ u pristupu tragediji, bojeći se da ne izgleda kao da je iskorišćavaju.

Perino smatra da je malo vjerovatno da će ona dovesti do većeg pomjeranja ravnoteže moći između desnice i ljevice u Francuskoj, ali da će otežati ultradesničarskom Nacionalnom frontu i njegovoj liderki Marin Le Pen, na izborima, piše „Njujork tajms“.

Sada će biti puno lakše osporavati i suzbijati brojne argumente o imigrantima i islamskom fundamentalizmu

U Brejvikovom manifestu na 1.500 strana, punom poziva na nasilje, takođe ima pasusa koji su odraz zabrinutosti političkih lidera mejnstrima povodom očuvanja nacionalnog identiteta i vrijednosti.

„Veliki dio onoga što je napisao moglo je izaći iz usta bilo kojeg desničarskog političara,“ rekao je Daniel Kon Bendit, kopredsjednik bloka Zelenih u Evropskom parlamentu. „Sada će biti puno lakše osporavati i suzbijati brojne argumente o imigrantima i islamskom fundamentalizmu.“

Kuliš ističe da je najjasniji znak promjene tona u ovom ranom stadijumu način na koji antiimigrantske stranke pokušavaju da obuzdavaju svoje članove. Pripadnik Nacionalnog fronta, Žak Kutela, suspendovan je zato što je Brejvika nazvao „ikonom“ na svom blogu. Kasnije je umjesto toga stavio poruku da osuđuje Brejvikove akcije.

Desničari bježe od Brejvika

Mario Borgezio, član Evropskog parlamenta iz italijanske antiimigrantske stranke Sjeverna liga, koja je partner u vladi premijera Silvija Berluskonija, osudio je Brejvikovo nasilje, ali je podržao njegov stav protiv islama. On je ubistva u Oslu opisao kao „manu multirasnog društva“, društva koje je opisao kao „odvratno“.

Italijanski ministar spoljnih poslova Franko Fratini, član Berluskonijeve stranke Narod slobode, rekao je da bi Borgezio trebalo da se „lično izvini“ Norveškoj, što je ovaj u srijedu i učinio.

Druge ultradesničarske grupe nastoje da se distanciraju od Brejvika i njegovih akcija, i nasilja uopšte. Nakon izvještaja da je Brejvik bio u kontaktu sa britanskom ultradesničarskom Engleskom ligom odbrane (E.D.L), ta grupa je ove nedjelje izdala saopštenje, u kojem kaže da može „kategorično tvditi da nikad nije bilo nijednog zvaničnog kontakta između njega i E.D.L.“

I ministri unutrašnjih poslova Evropske unije i Europol, policijska agencija EU, obećali su ove nedjelje da će razmotriti opasnosti koje predstavljaju ultradesničarski ekstremisti unutar 27 država članica. Tema radikalizacije uvrštena ja u program septembarskog sastanka Savjeta za pravdu i unutrašnje poslove, na koji je pozvana i Norveška.

Malo lidera za različitost

Objavljujući nove mjere, komesarka EU za unutrašnje poslove, Sesilija Malstrom, osvrnula se na Brejvikov manifest, rekavši da, iako je jasno da ga je napisala poremećena osoba, neka od njegovih osjećanja se mogu naći u savremenom evropskom političkom diskursu.

„Puno puta sam izražavala zabrinutost zbog ksenofobičnih stranaka koje svoju, nažalost, prilično uspješnu retoriku zasnivaju na negativnim mišljenjima o islamu i drugim takozvanim prijetnjama društvu,“ napisala je Malstrom na svom blogu. „To stvara negativnu atmosferu i tužno je što danas imamo malo lidera koji se zalažu za različitost i važnost otvorenih, demokratskih i tolerantnih društava, gdje je svako dobrodošao.“

U isto vrijeme, pokrenuta je debata o tome kako se obračunati sa radikalnim ekstremistima, uključujući pojačan nadzor internet foruma. Andrea Nales, vodeći član njemačkih socijaldemokrata, ponovo je pozvala da se zabrani ultradesničarska Nacionalna demokratska stranka.

Međutim, kako piše Nikolas Kuliš, eksperti kažu da bi zabrana imala kontraefekat i dodatno udaljila pojedince od mejnstrim dijaloga, ohrabrujući onaj oblik filozofije odbacivanja koji vodi ka nasilju.

A ukidanje komunikacije ekstremista na internetu djeluje gotovo nemoguće, smatra Peter Molnar, ekspert za zakon o slobodu govora i jedan od osnivača Centra za medijske i komunikacione studije na Centralnoevropskom univerzitetu u Budimpešti.

Okončana potraga za tijelima na ostrvu

Norveška policija je okončala šestodnevnu potragu za tijelima na ostrvu, gdje je Brejvik u kampu podmlatka vladajućih laburista ubio 68 osoba. „Potraga na Utoji je završena,“ rekao je načelnik policije Joham Fredriksen na konferenciji za novinare, prenio je Rojters.

Potraga za tijelima u jezeru Tirifjord se nastavlja. Policija je dobila nekoliko prijetnji bombom, ali se ne smatraju vjerodostojim, rekao je Fredriksen.

Rojters navodi da policija pokušava da pomogne Norvežanima da se vrate u normalu nakon traume od najgorih napada u njihovoj modernoj istoriji.

Do sada je identifikovana 41 žrtva. Većina su tinejdžeri

Glavni nacionalni tužilac Tor-Aksel Buš je rekao da će se suđenje Brejviku održati tek 2012. i da bi optužnica mogla biti proširena tako da obuhvati zločine protiv čovječnosti, pored optužbi za terorizam.

Do sada je identifikovana 41 žrtva. Većina su tinejdžeri.

Norveške vlasti sumnjaju u Brejvikovu izjavu da ima saborce u njegovom „krstaškom ratu“ protiv islama i multikulturalizma.

Policija će ga ispitati drugi put od kada je uhapšen.

Galerija