Pozorište je sve prisutnije između kultura bivše Jugoslavije

Razgovorom o pozorištu kao segmentu kulture koje je prešlo administrativne granice među narodima bivše Jugoslavije počeo je 3. dan festivala kratke priče “Odakle zovem”.

U okviru programa "Gdje se voda spaja sa drugom vodom", Igor Štiks, Božo Koprivica, Ljubomir Đurković i Hristo Bojčev govorili su o drami i dramatizaciji i njenom mjestu u dešavanjima koja su obilježila postojanje i raspad Jugoslavije.

"Ime programa je metaforički iskorišćeno da se pokaže da administrativne granice koje "neko" želi da postavlja, ruši srodnost i saradnje između ljudi bivše Jugoslavije u svim segmentima. Pozorište se intezivno vraća i sve je prisutnije između kultura bivše Jugoslavije", rekao je moderator razgovora Teofil Pančić.

Igor Štiks, književnik i filozof je kazao da se pozorište ne može stvarati da bi ostalo unutar granica jedne zemlje, posebno ne na prostorima Jugoslavije koji imaju zajedničku karakteristiku, jezik, koji svi možemo čitati i razumjeti bez prevoda.

"Ne postoji pisac koji piše samo unutar granica svoje zemlje, bez obzira da li je Hrvat, Srbin, Crnogorac, Bosanac, Makedonac. Ako i ima takvih onda je njima književnost prestala da bude primarna stvar u životu. Knjige do ljudi dolaze najsporije, zaostajalo je i pozorište, ali književnost najviše", kazao je Štiks.

On je kazao da ukoliko ljudi ostaju fokusirani samo na kulturna dešavanja unutar granica svoje zemlje, ostaju provincijalni.

Božo Koprivica je kazao da se u djelima Igora Štiksa pronalazi uticaj "pisca svih zemalja" Mirka Kovača.

Jugoslovenstvo je rođeno prije Jugoslavije

Dramski pisac Ljubomir Đurković smatra da je zbližavanje između pozorišnih ljudi počelo nakon 1997. godine, a da je jugoslovenstvo rođeno prije Jugoslavije.

"Za svijet nema razlike ko smo pojedinačno, za njih smo svi Balkanci i pričamo jedan jezik"

"Niko ne može reći za Mirka Kovača drugačije osim da je jugoslovenski pisac, za Slobodana Blagojevića takođe. Blagojević je prvi počeo da se igra jezicima, pa je prvu knjigu objevio na ekavskom, drugu na hrvatskom, pristao je kada su mu ponudili da ga uvrste u Antologije poezije svih bivših zemalja. To je inteligentna igra koja više daje nego što osujećuje", rekao je Đurković.

On je kazao i da je pozorište, pogotovo ako je ambicioznije, zavisno od javnih para, države, i nečije dobre volje, a mora težiti da sačuva autonomiju.

Hristo Bojčev, je dramski pisac čiji su komadi igrani u svim bivšim zemljama Jugoslavije a u njegovim komadima se prepoznaje srodnost koju imaju narodi bivše zemlje.

"Moj najpoznatiji komad je "Pukovnik ptica" koji sam pisao radi lične egzistencije. Nikome u Bugarskoj nije bilo jasno ko u Jugoslaviji koga ubija, čak ni danas u Evropi nije potpuno jasan rat u bivšoj Jugoslaviji. Za svijet nema razlike ko smo pojedinačno, za njih smo svi Balkanci i pričamo jedan jezik", rekao je on.

Razlike nijesu bitne, ono zbog čega su se nekada ljudi ubijali van naših granica je ljudima besmisleno. Otvaranje prema drugima ne znači gubitak identiteta, a nužnost zajedničkog djelovanja i nastupa pomoći će razbijanju stereotipova, glavni je zaključak okruglog stola.

Diskusija i filmska premijera za kraj

U subotu, posljednjeg dana Festival počinje diskusijom Drugi Balkan, koji će se održati u Crnogorskom narodnom pozorištu od, a moderatori su predstavnici mlađe filozofske misli Igor Štiks i Srećko Horvat.

Festival će zatvoriti projekcija filma “Netaknuti suncem” Andra Martinovića koja će početi u 22.30 časova

Kroz nekoliko panela, od 11 do 19 sati, brojni učesnici iz regiona i Evrope govoriće o Balkanu i njegovom mjestu u Evropi Nenad Popović, Andrej Nikolaidis, Veronik Naum Grap, Teofil Pančić, Ivan Čolović, Hristo Bojčev, Balša Brković, Tanja Petrović, Gabor Čordaš, Varja Đukić, Andro Martinović, Bujar Hudhri, Enver Kazaz, Gerd Koenen, Dino Mustafić, Saša Ilić i Volfgang Klotz će u cjhelodnevnoj diskusiji govoriti o razmjenama ideja na relacijama Evropa – Balkan tei o mtome koliko nezainteresovanost za zemlje jugoistoče Evrope, vodi ka izolaciji i zatvaranju kultura u male etno zajednice uprkos procesima integrisanja u političku i ekonomsku Uniju.

“Izuzetan renome pozvanih učesnika, stvoriće prostor uzajamne inspiracije i intelektualne i kreativne provokacije. Sugerisaćemo da rezultat ovog skupa bude slika pojedinačnih vizija kulturnih procesa u našoj regiji u Evropi, svijetu”, piše u obrazloženju organizatora.

Cjelokupan program će biti simultano prevođen na njemački, francuski i albanski jezik. Segment festivala “Kratki rezovi” počinje u Karveru u 19.30 časova, projekcijom filma “Uvod u drugi život”, Miloša Radivojević, po istoimenom romanu Mirka Kovača, a za 21.30 je predviđen razgovor autora sa Božom Koprivicom i Androm Martinovićem.

Festival će zatvoriti projekcija filma “Netaknuti suncem” Andra Martinovića koja će početi u 22.30 časova.

( Milica Radović )