NVO Green home tražiće od nadležnih izmjenu trase podvodnog kabla

Štefan smatra da Crna Gora treba više da radi na zaštiti i promociji zaštićenih područja

0 komentar(a)
16.06.2011. 12:33h

Izgradnja podvodnog kabla od crnogorske do italijanske obale, sa ogromnim postrojenjem i trafo-stanicom u Lastvi Grbaljskoj i dalekovodom do Pljevalja, imaće veliki negativni uticaj na životnu sredinu, a prije svega na zaštićena područja, poručili su iz nevladine organizacije “Green home”.

Izvršni direktor te NVO Darko Pajović najavio je da će u zakonskom roku predati komentare i konkretne primjedbe kojim će ukazati na nedostatke u projektu.

“Ukazaćemo na nepostojanje studija koje moraju jasno ukazati koje su potencijalne opasnosti za ribarstvo, stočarstvo, poljoprivredu i turizam. Takođe, tražićemo izmjenu trase jer ona prolazi kroz dva nacionalna parka, od čega jedan pod zaštitom UNESCO-a, što je potpuno neprihvatljivo”, kazao je on.

Prema njegovim riječima osim biološkim problem su i ekonomski razlozi, pa će tražiti i izračunavanje negativnog uticaja na trasu, bazne studije koje nedostaju i samu ekonomsku konstrukciju projekta.

Projekat podmosrkog kabla sličan onom za gradnju brana na Morači

Pajović je dodao da je projekat podmosrkog kabla sličan onom za gradnju brana na Morači, te da je umjesto državnog interesa u prvi plan stavljen privatni.

"Ni tamo nije bilo dodatnih analiza, nijesu postojali podaci koji i ovdje nedostaju, nedostastak transparentnosti samog procesa. U ovom slučaju smo prvo imali potpisivanje ugovor, ozvaničavanje posla, a tek se kasnije krenulo u sve ovo koje nama treba da da odgovor, da li je to moguće ili ne raditi. I ono što je svakako najveći nedostatak su te kost benefit studije koje nijesu postojale ni za Moraču, a naknadno se utvrdilo da su one prijeko neophodne”, kazao je on.

Pajović je istakao da ne postoji jasna računica šta Crna Gora gubi, ali i da je nepobitna činjenica da će komplenta energija koja će ići ovim kablom rješavati energetske deficite drugih zemalja.

Predstavnica Svjetskog fonda za zaštitu životne sredine Andrea Štefan kazala je da Crna Gora mora ozbiljno početi da radi na onome što je važno za pristup Evropskoj uniji. Ona je ocijenila da su institucije tu obavezu do sada shvatile dosta neozbiljno.

“Crna Gora se treba okrenuti svom razvoju i kapacitetu koji treba graditi i tek onda izvoziti ono što želi. Ne treba biti pritisnuta, jer nema potrebe za to”, kazala je ona.

Ribarstvo nije uzeto u obzir

Programska direktorka u toj NVO Jelena Marojević istakla je da Strateškom procjenom uticaja na životnu sredinu u tom projektu nije uzeto u ozbir ribarstvo, dok se u Italiji vodi polemika oko negativnih uticaja na tu važnu privrednu granu.

“Poznato je da ovakva vrsta kablova proizvodi magnetno polje koja rastjeruju riblje populacije. Takodje kod planiranja ovakvih zahvata od izuzetnog znacaja je i identifikovanje oblasti u kojima se riba mrijesti kako bi se prilikom polaganja kabla izbjegla ovako znacajna podrucja za opstanak ribljih populacija”, kazala je ona i dodala da se nije vodilo računa ni o poljoprivredi, stočarstvu i turizamu.