Građani se žale na organizaciju Hitne službe u Pljevljima

"Pozvala sam Hitnu pomoć koja je brzo došla, ali na moje iznenađenje umjesto ljekara, došli su samo sestra i vozač ambulantnih kola“, priča čitateljka "Vijesti".

108 pregleda0 komentar(a)
Dom zdravlja Pljevlja, Foto: Goran Malidžan
28.03.2011. 18:19h

Nekoliko građana pozvalo je prethodnih dana redakciju „Vijesti“ i požalilo se na rad Hitne službe u Pljevljima, a posebno na način na koji je ona organizovana.

Čitateljka koja nije željela da joj se ime pominje u novinama tvrdi da je prije nekoliko dana pozvala Hitnu službu, zbog majke koja je srčani bolesnik.

„Stanje je bilo ozbiljno. Pozvala sam Hitnu pomoć koja je brzo došla, ali na moje iznenađenje umjesto ljekara, došli su samo sestra i vozač ambulantnih kola“, kazala je ona.

Drugi tvrdi da je nešto ranije nakon poziva u Hitnoj službi dobio odgovor da ljekar ne može doći na teren, jer ne može da napusti prostorije, a u smjeni je sam.

„Rekli su mi da mogu poslati vozilo da me preveze u bolnicu, gdje će ustanoviti o čemu se radi“, ispričao je ovaj stariji čovjek, koji živi sam u stanu i koji se zbog zdravstvenih tegoba obratio ljekarima"

„Rekli su mi da mogu poslati vozilo da me preveze u bolnicu, gdje će ustanoviti o čemu se radi“, ispričao je ovaj stariji čovjek, koji živi sam u stanu i koji se zbog zdravstvenih tegoba obratio ljekarima"

Direktor Zavoda za hitnu pomoć dr Saša Stefanović rekao je “Vijestima” da se njemu niko od građana do sada nije žalio na rad Hitne službe u Pljevljima. Pozvao je sve koji imaju primjedbe da mu se jave, kako bi zajedno, ukoliko ih ima, otklonili nepravilnosti.

Stefanović kaže da je rad Hitne službe organizovan na dva načina, prvi po kojem se odmah izlazi na teren na svaki poziv i drugi po kojem se obavlja trijaža poziva po hitnosti.

Prema njegovim riječima, ljekar je taj koji nakon primljenog poziva, na osnovu pitanja procjenjuje da li je riječ o hitnom slučaju, a ako nije siguran da li je nešto urgentno ili nije ne smije da odbije poziv već mora da izađe na teren.

„Ako ljekar procijeni da se radi o hitnom slučaju, onda on mora poći na teren sa svojim vozačem i medicinskim tehničarom. Posao ljekara u hitnoj službi je da održi u životu pacijenta do bolnice, a ne da daje definitivnu dijagnozu. Ukoliko je u konkretnom slučaju na poziv građana došao samo medicinski tehničar, onda je to kršenje naših pravila. Kada bih znao da je tako, raskinuo bih ugovor sa ljekarom koji je to dozvolio”, rekao je direktor Zavoda za hitnu pomoć.

Pojasnio je da u tom konkretnom slučaju ako je ljekar poslao medicinsko vozilo bio je obavezan da i on pođe.

U svakom gradu sa preko 20. 000 stanovnika, kaže on, bio bi poguban rad bez trijaže, a takva praksa primjenjuje se svuda u svijetu.

„ Ako se u velikim gradovima ne bi obavila trijaža došlo bi do zagušenja, s obzirom na to da hitne službe u gradovima sa velikim brojem stanovnika, primaju poziv svako pola ili minut”, rekao je Stefanović.

Stefanović kaže da je prema sistematizaciji predviđeno da u hitnoj službi u Pljevljima radi osam ljekara, po dva u jednoj smjeni, ali da im trenutno nedostaje kadar.

Analiza pimljenih poziva, ističe on, pokazuje da je od 2006. 70 odsto primljenih poziva u Hitnoj službi bilo neopravdano i obično se radilo o hroničnim bolesnicima, gdje nije bilo potrebe da se hitno reaguje.

Stefanović kaže da je prema sistematizaciji predviđeno da u hitnoj službi u Pljevljima radi osam ljekara, po dva u jednoj smjeni, ali da im trenutno nedostaje kadar.

„Od prije mjesec angažovali smo doktora Vraneša koji je nakon rada na internoj klinici u Pljevljima otišao u penziju. On radi svakog dana u jednoj smjeni, a u drugim rade izabrani ljekari Doma zdravlja koje smo angažovali da rade i kod nas, tako da u Hitnoj službi u Pljevljima tokom cijelog dana radi neko od ljekara“, tvrdi Stefanović.