U slučaju Montenegro erlajnz, Čarapić i Veljović na tapetu
Krivična prijava policije je podnijeta u junu 2006. a Đurišića i Đelevića je tužilaštvo sumnjičilo da su po nekoliko osnova oštetili kompaniju za 44 miliona eura
Uži kabinet Vlade uskoro će se dogovoriti da li će se tražiti “krivci” u tužilaštvu i policiji za navodnu milionsku štetu koju je pretrpjela kompanija “Montenegro erlajnz” zbog višegodišnje istrage protiv njenog predsjednika Zorana Đurišića - saznaju “Vijesti”.
Takav zahtjev kompanija je dostavila bivšem premijeru Milu Đukanoviću prije gotovo pet mjeseci. Vlada se tada nije bavila njime, već ga je proslijedila Ministarstvu saobraćaja.
"Isti će biti razmatran na užem kabinetu koji će tim povodom činiti resorni ministar Andrija Lompar, potpredsjednik i predsjednik Vlade Duško Marković i premijer Igor Lukšić. Nakon toga će se, u skladu sa dogovorom, preduzeti dalji koraci", saopštila je „Vijestima“ Ivana Pejović, portparol Ministarstva saobraćaja.
Šteta više od 3 milina eura
Odbor direktora nacionalne aviokompanije je početkom septembra prošle godine zatražio od Vlade da identifikuje i kazni odgovorne za "policijsko-tužilačku akciju", kojom je “Montenegro erlajnzu”, kako tvrde, nanijeta direktna šteta od više od tri miliona eura.
Đurišić je tada izjavio “Vijestima” kako je višegodišnja istraga protiv njega i njegovog kolege Vladimira Đelevića, zbog sumnje da su u poslovnim transakcijama zloupotrijebili službene položaje, najveća montirana afera u istoriji Crne Gore.
On je rekao da su dokazali da nijesu krivi “zbog čega neko mora da snosi ogovornost zbog štete koja je istragom nanijeta kompaniji”.
Istraga protiv Đurišića i Đelevića je obustavljena nakon što je osnovni tužilac procijenio da nema dokaza protiv njih.
Šteta se ogleda i u narušavanju ugleda
Kompanija je u dopisu Vladi navela da je osim evidentirane direktne materijalne štete, policijsko-tužilačka istraga pričinila je i štetu, koja se ogleda u narušavanju teško stečenog ugleda kompanije kod putnika, poslovnih partnera i crnogorske javnosti.
"Takođe, uslijedile su i reakcije poslovnih partnera, preduzeća i banaka, koje su iz razumljivih razloga povećale nivo opreznosti u poslovanju sa "Montenegro erlajnzom", što se odrazilo na gubitke, ali na sreću u najvećem broju kratkotrajne", tvrde u bordu direktora.
U dopisu Vladi oni su podsjetili na izjavu tadašnjeg premijera Đukanovića, nakon što su mediji objavili pokretanje istrage u julu 2006,. da će odgovarati ili oni što gone ili gonjeni. Premijer je to obrazložio navodim kako su tadašnji predstavnici Vlade u odboru direktora “Montenegro erlajnza” i u Ministarstvu saobraćaja utvrdili da u kompaniji nema nepravilnosti niti kriminalnih radnji.
Sporno poslovanje sa kćerkom kompanijom
Krivična prijava policije je podnijeta u junu 2006. a Đurišića i Đelevića je tužilaštvo sumnjičilo da su po nekoliko osnova oštetili kompaniju za 44 miliona eura. Najspornije je bilo poslovanje sa tada tek osnovanom kćerkom-kompanijom "Master ervejz", registrovanom u Srbiji, preko čijeg računa nije izvršena nijedna novčana transakcija.
Đurišić i Đelević su se teretili i da su zaključivanjem ugovora o operativnom zakupu aviona sa pravom otkupa, između zakupodavca "Montenegro erlajnza" i zakupca "Master ervejza" omogućili da se u periodu od 3. marta do 19. juna 2006. na štetu "Montenegro erlajnza" na račun kod "Rabo banke" u Holandiji, odliva 450.000 dolara u korist vlasnika tog računa, tako što je zakupac "Master ervejz" do 19. juna 2006. upalaćivao novac na tom računu.
Štamparska greška
Odbrana je tvrdila da je u pitanju štamparska greška do koje je došlo tako što je jedan od zaposlenih prekopirao postojeći ugovor sa Holanđanima a koji je “potpisan” sa “Master ervejzom”. Vještačenje Milenka Popovića je potvrdilo taj dokaz odbrane.
Tokom četvorogodišnje istrage, pronevjere označene najprije u desetinama miliona, koje su se s godinima istopile na nekoliko stotina hiljada eura izmijenjali su se tužioci i inspektori. Na kraju je tužilaštvo ustalo sa optužnicom, koja po ocjeni Osnovnog suda u Podgorici nije bila dovoljno potkrijepljena dokazima. Ona je bila i prva optužnica koju je taj sud vratio tužilaštvu i naredio dopunu istrage.
I nakon toga tužilaštvo je 28. juna prošle godine obavijestilo istražnog sudiju Miladina Pejovića da usljed nedostatka dokaza neće nastaviti krivično gonjenje protiv Đurišića i Đelevića.
Nakon dobijenog rješenja Đurišić je optužio tužilaštvo i policiju za “montiranu aferu”, dok su iz Uprave policije odbacili odgovornost za narušeni ugled kompanije i uzvratili da su rukovodstvu „Montenegro erlajnza“ dobro poznati razlozi zbog kojih je predmet obustavljen kod nadležnog suda.
Od septembra policija i tužilaštvo ćute
Podsjetili su tada i čelne ljude kompanije na neuspjele pritiske na zaposlene u policiji tokom provjera o poslovanju te kompanije. Nakon što je Odbor direktora uputio Vladi zahtjev, iz policije je saopšteno kako još nijesu do kraja završili posao u nacionalnoj kompaniji. Od septembra ipak nije bilo saopštenja tužilaštva i policije o tom poslu.
Odbor direktora, koji čine Đurišić, Miodrag Ivanović, Rifat Rastoder i Milovan Milić, ponosan je, kako su saopštili, na podršku koju je u jeku afere pružio predsjedniku kompanije i menadžmentu.
( Dragana Babović )