S godinama ljudi sve manje pate od prehlade
Sa svakom novom bolešću naš organizam uči da proizvodi sve više antitela i sve efikasnije se bori s mikroorganizmima.
Postoji mnogo vjerovanja u vezi sa prehladom, a da li su sva tačna?!
1. Ako sjedite pored odškrinutog prozora, razboljećete se
To je netačno. Ako se nalazite u sobi u kojoj je prozor samo malo odškrinut ili otvoren, možete eventualno da ohladite mišiće, ali nikako nećete dobiti kijavicu. Prehlade i druge „zimske“ bolesti nisu posljedica rashlađivanja ili promaje, jer njih izazivaju virusi, koji sigurno neće da ulete sa ulice u vašu sobu. S druge strane, neki ljekari smatraju da rashlađivanje izvjesnih djelova tijela zaista može da oslabi organizam i olakša prodor virusa. Na primjer, hladan nos može da pospiješi prehladu, pa čak i grip, pa je zato bolje da ga pokrijete šalom ako je napolju mraz.
2. Glavni izvor zaraze je sam bolesnik
To je svakako tačno. Ali to ne znači da možete da se zaštitite od infekcije ako jednostavno prekinete svaki kontakt s ljudima koji kašlju i kijaju. Zašto?
Mikrobi se najbolje osjećaju i najbrže razmnožavaju u našoj sluzokoži, jer im je to idealna sredina. Kad čovek kija ili kašlje, on izbacuje mikrobe oko sebe i oni padaju na sve predmete oko bolesnika.
3. Stres doprinosi razvoju bolesti
To je tačno. Snažan stres nije ništa manje opasan po organizam od infektivne bolesti, što znači da su vam šanse da se razbolite veće ako se stalno nervirate. Američki naučnici smatraju da se uzrok krije u hormonima kortikosteroidima, koji se luče u stresnim situacijama i snižavaju otpornost organizma prema svim bolestima.
4. S godinama ljudi sve manje pate od prehlade
To je takođe tačno. Djeca školskog uzrasta se ponekad prehlade i po 10 puta godišnje, odrasli do 35 godina upola rijeđe, a preko 35-te još rijeđe i tako dalje. Sa svakom novom bolešću naš organizam uči da proizvodi sve više antitela i sve efikasnije se bori s mikroorganizmima.
5. Najlakše se zarazimo u javnom prevozu
To uvjerenje je sasvim osnovano: u zatvorenom, neprovjetrenom i skučenom prostoru, mikroorganizmi zaista imaju više šansi da se prebace na novog nosioca, naročito ako su sabijeni jedni uz druge i jedni drugima dišu za vrat. Ali najčešće se ipak zarazimo kod kuće: djeca donesu zarazu iz vrtića ili škole i prenesu je na mamu i tatu. To potvrđuje i činjenica da se i u proljeće i ljeti vozimo prevozom, a ipak sezona prehlada dostiže vrhunac u jesen i u zimu.