Njemci ljuti na azilante sa Balkana

Podnosioci molbi skoro bez izuzetka ne ispunjavaju uslove za azil jer nisu progonjeni.

0 komentar(a)
04.01.2011. 09:50h

Njemačka je od proleća, nakon uvođenja bezviznog režima za gradjane Srbije i Makedonije, registrovala više od hiljadu molbi za azil srpskih i makedonskih građana, motivisanih ekonomskim razlozima, a nedavno ukidanje viza za građane BiH i Albanije bi taj broj mogao da poveća, piše slovenački dnevnik Delo. "U prvih jedanaest mjeseci 2010. godine je u Njemačkoj zatražilo azil 4.218 državljana Srbije i 2.319 državljana Makedonije," navodi Delo u izvještaju iz Berlina, i dodaje da je "takvih molbi godinu dana prije bilo samo 581 odnosno 109". Prema Delu, koje se poziva na zvanične podatke Nemačke "u poslednjim mesecima prošle godine su srpski i makedonski državljani na prva dva mjesta ispred Avganistanaca, Iračana i Iranaca".

"Podnosioci molbi skoro bez izuzetka ne ispunjavaju uslove za azil, jer nisu politički, etniccki ili verski progonjeni i razlozi za njihovu zzelju pre svega ekonomsko-socijalni"
Njemačka, takodje, navodi da mnogi koji doputuju sa turističkim vizama traže azil i iskorišćavaju činjenicu da ta država nakon odbijanja zahtjeva cijelim porodicama plaća troškove za povratak u matičnu zemlju čime dobijaju značajnu materijalnu korist. A, mnogi su "u svojoj domovini i meta prevaranata, koji im za novac obećavaju bolji život u Njemačkoj, posao ili barem srazmerno povoljan azil". List navodi da je ministar unutrašnjih poslova Bavarske Joakim Herman navodeći ove primjere "zloupotrebe instituta azila" zaprijetio "ponovnim uvođenjem viza u koliko ne bude kraj takvom ponašanju". Slična upozorenja dolaze i iz drugih zemalja Evropske unije (EU) kao što je Belgija, ali Delo ocjenjuje da je prijetnje o ponovnom uvođenju viza teško ostvariti, jer bi se na evropskom nivou o tome prvo morala postići saglasnost. Uvodeći bezvizni režim za državljane država na Balkanu, EU je kao uslov postavila da se on odnosi samo na turistička putovanja, a ne u svrhu zapošljavanja ili traženja azila. Sa ovim i drugim ograničenjima su matične drzzave bile dužne da upoznaju svoje građane, kao i da spriječe njihovo drugačije ponašanje koje ide na štetu onih, koji uslove EU poštuju, navodi slovenački list.