UN: Svijet na putu "klimatskog aparthejda" iz kojeg će bogati kupovati izlaz

"Preveliko oslanjanje na privatni sektor moglo bi dovesti do scenarija klimatskog aparthejda u kojem bogati plaćaju kako bi izbjegli prevelike vrućine, glad i sukobe, dok je ostatak svijeta prepušten patnji"

3022 pregleda1 komentar(a)
Ilustracija, Foto: Shutterstock
25.06.2019. 18:19h

Svijet je na putu prema "klimatskom aparthejdu" u kojem će bogati kupovati izlaz iz najgorih posljedica klimatskih promjena, dok će siromašni snositi najteži teret, navodi se u danas objavljenom UN izvještaju.

Izvještaj, koji je UN Savjetu za ljudska prava predao njegov specijalni izvjestitelj za siromaštvo Filip Alston, zaključuje da bi poslovni svijet trebao igrati ključnu ulogu u borbi protiv klimatskih promjena, ali i da se na njega ne može osloniti u brizi za siromašne.

"Preveliko oslanjanje na privatni sektor moglo bi dovesti do scenarija klimatskog aparthejda u kojem bogati plaćaju kako bi izbjegli prevelike vrućine, glad i sukobe, dok je ostatak svijeta prepušten patnji", napisao je Alston, prenosi Hina.

Naveo je kao primjer ranjive Njujorčane koji su ostali bez struje ili zdravstvene zaštite kada ih je 2012. pogonio uragan Semdi , dok su "sjedište Goldman Saksa štitile desetine hilajda vreća sa pijeskom i imalo je struju iz svojeg generatora".

Isključivo oslanjanje na privatni sektor za zaštitu od ekstremnih vremenskih prilika i porasta nivoa mora "gotovo bi garantovalo velika kršenja ljudskih prava, pri čemu bi bogati bili zbrinuti, a najsiromašniji bi bili zaboravljeni", napisao je.

"Čak i u najboljem scenariju, stotine miliona ljudi suočile bi se s nesigurnošću u distribuciji hranom, prisilnom migracijom, bolestima i smrti."

U izvještaju se kritikuju vlade zbog toga što ne čine puno više od slanja zvaničnika na konferencije da održe "mračne govore", iako naučnici i aktivisti za klimu zvone na uzbunu od 1970-ih.

"Trideset godina konvencija čini se da je postiglo jako malo. Od Toronta do Nordvika, od Rija i Kjota do Pariza, jezik je sličan, a države nastavljaju odgurivati limenku dalje niz ulicu", napisao je Alston.

"Države su prešle preko svakog naučnog upozorenja i praga, a ono što se nekada smatralo katastrofalnim upozorenjem sada izgleda kao najbolji scenario."

Do 1980. SAD su, na primjer, doživjele 214 vremenskih i klimatskih katastrofa koje su koštale milijardu dolara ili više, a ukupno 1,6 biliona dolara.