Romi žele partiju i mjesto u Skupštini

Poslaničke klupe u Crnoj Gori ne pamte romskog poslanika.

To je potvrdio i jedan od parlamentaraca sa najdužim poslaničkim stažom - Miodrag Vuković.

“Ja da se sjećam, u Skupštini nikad nije bilo poslanika iz romske populacije”, kaže Vuković, poslanik vladajuće Demokratske partije socijalista (DPS) u više saziva.

Ne pamti se ni da je ikada formirana partija sa romskim predznakom.

Vuković smatra da je više socijalno pitanje nego politički problem to što populacija, koja čini najmanje 1,5 odsto crnogorskog stanovništva, nema svog predstavnika u parlamentu.

“Za Crnu Goru je jako važno da poštuje ustavno određenje da je građanska država. Moramo biti svjesni da u svijetu nema partija sa nacionalnim predznakom, a davno je napuštena praksa organizovanja u tu vrstu političkih subjekata. Sve nacionalne i etničke zajednice treba da se uključuju u rad građanskih partija sa kojima dijele programsku politiku”, kaže Vuković.

Politički osviješčeni Romi

Sa takvim stavom je, u određenoj mjeri, saglasan i izvršni direktor Romske organizacije mladih “Koračajte sa nama – Phiren amenca“, Elvis Beriša.

Podsjeća na to da je za manjinske partije smanjen cenzus za ulazak u parlament, ali ocjenjuje da Romi u Crnoj Gori nemaju svog predstavnika iz jednog razloga: još nema adekvatnog predstavnika koji bi mogao da zastupa interese zajednice u domu gdje se kroji sudbina, između ostalog, i romskog naroda.

Ističe i da je bilo inicijativa da se smanji cenzus za ulazak u Skupštinu manjinskih naroda i zajednica, ali ocjenjuje da je to pogrešan potez.

Smatra da samo mladi, politički osviješćeni Romi, mogu da mijenjaju stvari u ime romske zajednice, a da će sve ostale opcije “dovesti samo u još goru poziciju romski narod u Crnoj Gori, a nastaviće se sa još većom manipulacijom”.

“S obzirom na to da organizacija koju predstavljam okuplja mlade intelektualce iz romske zajednice, primjećujem da je stav obrazovanih Roma taj da se traži edukacija Roma o političkoj participaciji i njihovo osnaživanje da budu politički aktivni, a ne da im se daje mogućnost da imaju jednog poslanika kojeg opet neće izabrati romska zajednica, već će ta osoba biti postavljena u cilju zastupanja političkih interesa drugih partija koje su na vlasti. Ukoliko imamo osnažene Rome koji su spremni da budu politički aktivni i djeluju kroz političku partiju, onda možemo polagati nade da će romska zajednica imati pravog predstavnika koji nije podložan manipulisanju i koji će zastupati interes zajednice”, poručuje Beriša.

Vuković ističe da je Crna Gora građanska država, a da Ustav garantuje pravo građanima na političko udruživanje, da biraju i budu birani.

“Dio Ustava govori i pravima građana, pripadnika manjinskih zajednica. Podsjećam da Preporuke iz Lunda obavezuju zemlje istočnog bloka, među kojima i balkanske, da osiguraju dodatnu političku zaštitu manjinskim zajednicama i narodima. Međutim, preporučeno je i da se Ustav u tom dijelu mijenja onda kad se uklone uzroci diskriminacije tih zajednicama. Crna Gora jeste građanska država, i dolazi vrijeme da napusti koncept duplih standarda i praksu nacionalnih partija”.

Potencijal u građanskim partijama

Beriša kaže da bi političko udruživanje Roma bilo moguće kada bi postojao “kadar sposoban i spreman da pokrene formiranje političke partije”.

“Ohrabrujuće je to da se u posljednjih četiri godine polako stvara nova generacija obrazovanih Roma i Romkinja koji preuzimaju promjene u ‘svoje ruke’”, ističe on. Beriša podsjeća i na staru boljku romske populacije – manjak obrazovanja.

“Poznato je da je najlakše manipulisati grupom neobrazovanih i neosviješćenih ljudi. Ukoliko bismo imali osnaženu zajednicu i osnažene predstavnike romske zajednice koji djeluju kroz političku partiju, prostor za manipulaciju većine bi se značajno smanjio. Rome treba edukovati o izbornom procesu i o tome zašto je bitno učestvovati na izborima. Dosadašnji tretman Roma prije i tokom izbora obesmislio je potpuno izborni proces i učešće u kreiranju politika”.

Vuković kaže da ne vidi zašto ne bi postojala romska nacionalna partija, ukoliko je to želja zajednice, jer u Crnoj Gori već djeluje niz nacionalnih partija – Bošnjaščka stranka, Hrvatska građanska alternativa…

“Ali je ne mogu stvarati oni koji ne pripadaju zajednici. Međutim, Roma ima u građanskim partijama, pa i u mojoj”.

Beriša poručuje da je jedina prava opcija da u parlamentu budu poslanici iz redova romske zajednice, ali da im mjesto ni na koji način nije “poklonjeno”, već da ih je zajednica, kroz partiju, predložila.

“To bi uveliko poremetilo dosadašnji sistem rada i tretmana romske zajednice od strane vladajuće partije, odnosno DPS-a. Stoga, smatram da njima (DPS) najviše odgovara da Romi nemaju svog predstavnika u parlamentu. Imamo primjere poslanika ostalih manjinjskih zajednica u Crnoj Gori koje su zastupljene u parlamentu i koje ne mogu biti kontrolisane od strane vlasti tek tako. Naprotiv, sve je više zahtjeva prema vladajućoj partiji od strane ovih manjinskih zajednica da se njihov položaj unaprijedi i razvije njihov identitet. Isti slučaj bi bio i sa romskom zajednicom, a ukoliko pogledamo trenutne napore od strane države, osim onih površih aktivnosti, o romskom identitetu gotovo da nema priče”.

Preneseno sa “portal-udar.net“

( Tina Popović )