Ne zna se ni rata povoljnog kredita, ni koliko je Radonjić čašćen

Kredit se može prijaviti na tri načina - putem redovnog godišnjeg imovinskog kartona, posebnog imovinskog kartona koji se odnosi na uvećanje imovine u vrijednosti većoj od 5.000 eura, ili obavještenja. Prve dvije opcije se moraju prikazati u registru Agencije, dok treća - koju je izabrao direktor - se javno ne objavljuje

8581 pregleda16 komentar(a)
Radonjić, Foto: Luka Zeković

Direktoru Agencije za sprečavanje korupcije Sretenu Radonjiću trebalo je skoro 13 mjeseci da prijavi 40.000 eura stambenog kredita koji je dobio pod povoljnim uslovima od Vlade.

Instituciju na čijem je čelu o spornom kreditu obavijestio je samo dan nakon što je predao redovni godišnji imovinski karton.

To se navodi u informaciji o postupanju direktora u vezi sa dobijenim kreditom koji je od njega tražio Savjet Agencije, a u koju su “Vijesti” imale uvid.

Informaciju potpisuje Radonjićev pomoćnik Savo Milašinović.

U dokumentu se ne navodi ni kolika je rata kredita, ni koliko će Radonjić biti čašćen, a to bi moglo biti do 31.000 od dobijenih 40.000 eura.

Kredit se može prijaviti na tri načina - putem redovnog godišnjeg imovinskog kartona, posebnog imovinskog kartona koji se odnosi na uvećanje imovine u vrijednosti većoj od 5.000 eura, ili obavještenja.

Prve dvije opcije se moraju prikazati u registru Agencije, dok treća - koju je izabrao direktor - se javno ne objavljuje.

Da je dobio kredit, ne bi ni bilo poznato da Vlada sredinom avgusta nije objelodanila spisak stotinjak onih kojima je dodijelila stanove ili stambene kredite.

Radonjić je dobio kredit 4. januara 2018. godine, a o tome je obavijestio Agenciju 22. januara ove, pravdajući se da je ugovor potpisao krajem decembra.

Direktor Istraživačkog centra MANS-a Dejan Milovac smatra da je, umjesto da bude primjer transparentnosti, čelnik Agencije poslao ostalima poruku da imaju mogućnost da što duže kriju imovinu i prihode.

“Ako Savjet i Agencija dozvoli da se informacijom sakrije i ne primora ga da podnosi poseban karton, kreiraće opasnu praksu i poslati poruku ostalim funkcionerima da ne moraju da prijave baš sve što se može smatrati uvećanjem njihove imovine, bilo da dolati iz legalnih ili nelegalnih izvora. Na isti način mogao je dobiti pozajmicu ili kredit od lica iz kriminalnog miljea, kako bismo znali odakle mu, ukoliko bi ovakva praksa zaživjela”, kazao je Milovac.

Milovac(Foto: Boris Pejović)

Ocjenjuje i da je ovdje svakako riječ o poklonu, čiji je “iznos jednak razlici kredita i onoga što vraća”. Prema Vladinoj Odluci o načinu i kriterijumima za rješavanje stambenih potreba funkcionera, Radonjić bi trebalo državi da vrati oko 9.000 eura, jer se, između ostalog, vrednuju i godine staža.

Radonjić je, kako se navodi u informaciji, 21. januara ove godine dostavio instituciji na čijem je čelu redovan godišnji imovinski karton. Sljedećeg dana je pismenim obavještenjem prijavio da je krajem decembra prošle godine zaključio sa Upravom za imovinu ugovor o kreditnim sredstvima za poboljšanje uslova stanovanja.

“Radonjić je dao saglasnost Agenciji za pristup podacima sa bankarskih računa i drugih finansijskih institucija u cilju provjere prijavljenih podataka i prihodima i imovini. U tom cilju, Agencija je uputila dopise poslovnim bankama u Crnoj Gori i s tim u vezi je dana 9. maja zapremila odgovor jedne poslovne banke da imenovani javni funkcioner kod iste posjeduje račun sa stanjem koje odgovara prijavljenim podacima iz redovnog godišnjeg izvještaja i iz dopune tog izvještaja”, navodi se u informaciji.

Dodaje se da je Savjet Agencije 17. maja izvršio postupak potpune provjere podataka iz imovinskog kartona i prateće dokumentacije.

Savjet Agencije je 10. juna donio odluku kojom je utvrdio da je direktor Agencije podnio imovinski karton sa tačnim i potpunim podacima.

U međuvremenu je promijenjen sastav Savjeta, u kojem su dva od starih pet članova.

U informaciji se precizira da zakonom i podzakonskom regulativom nisu propisani slučajevi u kojima se “zaključivanje ugovora o kreditu može smatrati uvećanjem imovine, odnosno slučajevi u kojima se imovina zakonskog obveznika kreditom umanjuje ili održava na postojećem nivou.”

“Ovo je važno iz razloga što uticaj kreditnog zaduženja na imovinu dužnika zavisi od većeg broja kriterijuma: uslova kredita, načina na koji se realizuju kreditna sredstva, odnosa između kreditnih sredstava sa iznosom drugih rashoda i prihoda dužnika itd.”, navodi se u informaciji koju su tražili članovi Savjeta Agencije.

Agencije je nedavno saopštila “da će svi javni funkcioneri koji se kreditno zaduže tokom tekuće godine biti u prilici da dostave podatke o realizaciji dobijenih sredstava do 31. marta 2020”, odnosno prilikom podnošenja redovnog godišnjeg imovinskog kartona za ovu godinu.

Prijavio kredit, ali od banke

Prvi čovjek ASK-a ima mjesečnu platu od 1.694 eura i penziju 950 eura, a dao je saglasnost za uvid u bankovne račune koje treba da provjeri Savjet.

Iako smatra da kredit nije uvećanje imovine, već zaduženje, prijavio je da je od 2013. zadužen, i to 10.000 eura.

Radonjić je vlasnik stana od 86 metara kvadratnih, objekta od 44 kvadrata i dvanaestine zemljišta površine veće od 10.000 kvadr