CDT: Pokrenuti inicijativu za pripremu zakona o Skupštini i Vladi

"Konačno smo prestali ignorisati neodrživu situaciju da Crna Gora ima zakone o predsjedniku, sudovima i o lokalnoj samoupravi, a nema zakone Skupštini i Vladi", naveo je Koprivica

1407 pregleda3 komentar(a)
Dragan Koprivica, Foto: Boris Pejović

Centar za demokratsku tranziciju (CDT) apelovao je na Skupštinu da na prvoj sjednici Kolegijuma pokrene pitanje donošenja zakona o Skupštini i Vladi i ministarstvima, kao i da inicira formiranje mješovite radne grupe koja će pripremiti ove nacrte.

Izvršni direktor CDT-a, Dragan Koprivica, rekao je da su, u okviru rada u Odboru za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva po prvi put predstavnici vlasti iskazali političku volju za pripremu ovih zakona.

"Ovu ideju su u više navrata javno podržali i predstavnici opozicije i civilnog društva. Ovo je prvi put u prethodnih desetak godina, koliko CDT zagovara donošenje ovih zakona, da je jasno iskazana politička volje da se započne ovaj proces", rekao je Korpivica agenciji MINA.

On je dodao da bi ta radna grupa bila sačinjena od predstavnika Skupštine, Vlade i civilnog sektora jer, kako je kazao, pored regulisanja funkcionisanja tih institucija, treba da riješi i osjetljiva pitanja odnosa između tee dvije institucije.

"Konačno smo prestali ignorisati neodrživu situaciju da Crna Gora ima zakone o predsjedniku, sudovima i o lokalnoj samoupravi, a nema zakone Skupštini i Vladi", naveo je Koprivica

Kako je kazao, konačno je, makar deklarativno, iskazana volja da na jedinstven način budu regulisani način funkcionisanja izvršne, sudske i zakonodavne vlasti.

"Konačno se ukazala prilika da se pojača pravna osnova za uspostavljanje balansa i mnogo snažnije međusobne kontrole različitih grana vlasti, čiji nedostatak predstavlja jednu od ključnih mana našeg političkog sistema", rekao je Koprivica.

On smatra da je ovo jedinstvena prilika da se konačno pojača odgovornost institucija u Crnoj Gori.

"Ovo je prilika da se konačno ublaži dominacija izvršne vlasti nad Parlamentom i pravosuđem koji su još uvijek nedovoljno jaki i nerazvijeni da bi mogli ozbiljnije parirati njenom uticaju", smatra Koprivica.

On je rekao da taj politički uticaj onemogućava prijeko potreban demokratski razvoj u našim državama odnosno stvaranje institucija od integriteta i kredibiliteta koje zavređuju stvarno povjerenje građanki i građana.

Kako je naveo, donošenjem zakona o Vladi, pored navedenog, kodifikovala bi se oblast državne uprave i tako pokazala zrelost u donošenju akata jer bi se, smatra on, smanjio broj propisa kojima se uređuju određena, međusobno povezana pitanja.

"Donošenjem zakona o Skupštini omogućila bi se kvalitetnija kontrola dugih grana vlasti i definisala bi se mnoga pitanja međusobnih odnosa te dvije institucije", rekao je Koprivica.

To bi, kako je pojasnio, značilo da bi pojavjavljivanje ministara, tužilaca i drugih državnih funckionera parlamentu bilo zakonska obaveza, a nepojavljivanje bi značilo kršenje te obaveze, što bi za sobom nosilo i različite vrste sankcija.

"Osim uređivanja odnosa između institucija, ovi zakoni bi trebalo da sadrže i standarde otvorenosti kako bi državnim organima dali jasne pravce za razvoj i poboljšanje njihove transparentnosti", zaključio je Koprivica.