Šta je sve obilježilo tri godine rada Vlade: Ostavka ministra, stanovi za povlašćene i atak na prirodu

Vlada je u avgustu objelodanila kome je od početka mandata dodijelila stano ili povlašćeni kredit, a među 96 funkcionera su i čelnici ili predstavnici ključnih institucija u oblasti vladavine prava

4729 pregleda3 komentar(a)
Suspendovao inspektore, pa podnio ostvaku: Radulović, Foto: Savo Prelević
25.11.2019. 16:35h

Postignuća Ministarstva održivog razvoja i turizma u protekle tri godine našla su se u sjenci ostavke prvog čovjeka tog resora Pavla Radulovića.

Njegova ostavka zbog “objektivne odgovornosti” uslijedila je nakon što je na Televiziji “Vijesti” emitovan snimak na kom dvojica građevinskih inspektora navodno reketiraju investitora iz Budve.

Tada je pozvao nadležne da ispitaju svaki navod i da svako podnese odgovornost i saopštio da je, prije podnošenja ostavke, potpisao suspenzije za dvojicu inspektora - Vladana Juretića i Zoran Boškovića. Objasnio je da je odluka o podnošenju ostavke lično njegova i da je to njegov profesionalni odnos prema poslu.

“Nisam podnio ostavku zbog inspektora, već zato što se u mom resoru desio incident. Moramo biti ozbiljni ljudi”, saopštio je novinarima tada Radulović.

Bungalovi pored Crnog jezera, legalizacija bez plana, Tara...

Ostavku Radulovića sedmicama prije toga tražili su ekološki aktivisti, nakon što je novinarki TV Vijesti poručio da “ide u šumu” ako joj je u Podgorici malo zelenila.

U junu 2019. godine MANS je protiv njega i ministra saobraćaja Osmana Nurkovića podnio krivičnu prijavu

Specijalnom državnom tužilaštvu, zbog uništenja životne sredine izgradnjom auto-puta. Krivičnom prijavom obuhvaćeni su i direktor Agencije za zaštitu prirode i životne sredine Nikola Medenica, direktor Uprave za inspekcijske poslove Alija Košuta i odgovorne osobe u kompaniji China road and bridge corporation (CRBC).

Resor, kojim je Radulović rukovodio dok Vlada 14. novembra nije konstatovala njegovu ostavku, više puta “prozivali” su građani koji štite prirodu, braneći Crno jezero, rijeke, barske borove...

U aprilu 2019. Radulović je, nakon više protesta Durmitoraca i ljubitelja prirode iz ostalih crnogorskih gradova, povukao plan o gradnji na Crnom jezeru.

U zakup na 10 godina: Restoran Crno jezero(Foto: Obrad Pješivac)

Spočitavan mu je loš Zakon o legalizaciji objekata, zbog kojeg se na teritoriji glavnog gradu većina predmeta obustavlja jer nema detaljnih urbanističkih planova.

Nakon odlaska Radulovića, koordinor MORT-a je premijer Duško Marković.

Besplatne studije, “paprene” magistarske, smjene

Ostavka Pavla Radulovića treća je u ovom sazivu Vlade. Prije njega je to uradio bivši ministar evropskih poslova Aleksandar Andrija Pejović, prinuđen odlukom Agencije za sprečavanje korupcije koja je procijenila da je javni podredio privatnom interesu, zbog čega su u toku i sudski postupci.

Prvi koji je odustao od ministarske funkcije je profesor Janko Ljumović, koji je napustio poziciju prvog čovjeka kulture.

Ljumović je to uradio nakon što je Upravni odbor Univerziteta Crne Gore sa pozicije rektorke smijenio Radmilu Vojvodić 2017.

Ona je smijenjena nakon što se usprotivila namjeri Vlade da sjedište Visoke medicinske škole ostane u Beranama, ocjenjujući da Klinički centar treba da bude naučna baza za ovaj medicinski kadar.

Iako je tada varničilo na relaciji Vlada - Univerzitet Crne Gore, a Vojvodićeva smijenjena, čini se da Ministarstvo prosvjete i ministar Damir Šehović o tome ni ne razmišljaju kad je u pitanju aktuelni rektor Danilo Nikolić, iako UCG već nekoliko mjeseci odbija da sprovede upute tog resora i Vlade i dozvoli studentima magistarskih studija da, bez dodatnog troška (od 1.000 eura), obaveze završe u naredne dvije godine. Očekuje se da će Skupština (ne)usvajanjem Predloga izmjena Zakona o visokom obrazovanju, krajem ovog i početkom narednog mjeseca, staviti tačku na ovaj konflikt.

Ministar prosvjete Damir Šehović(Foto: Savo Prelević)

Dešavanja na relaciji UCG - Ministarstvo nijesu i jedini problemi sa kojima se ovaj resor susretao.

Građani Bara su prošle godine branili amfiteatar, nakon što su zbog najavljene gradnje vrtića posječeni stoljetni čempresi. Barani su uspjeli da odbrane amfiteatar, ali i da dobiju od Vlade obećanje da će ponovo pošumiti taj lokalitet.

Prosvjetni resor je i više puta tokom tri prethodne godine tužen zbog navodnih političkih zapošljavanja i kadrovskih rješenja, a hrvatski profesori su optuživali radne grupe Zavoda za školstvo da su od njih prepisivali reformisane planove i programe za osnovnu školu.

Ministarstvo prosvjete je u prethodnom periodu izmijenilo gotovo sve obrazovne zakone, pa je tako školovanje na osnovnim studijama UCG besplatno, a naredne studijske godine očekuje se i upis prve generacije magistara koji će se školovati o trošku države ako kandidati budu imali dobar prosjek i polože prijemni ispit.

Donesen je i Zakon o akademskom integritetu koji sistemski treba da riješi problem plagijata u Crnoj Gori, a u pripremi je i novi propis o priznavanju diploma stečenih u inostranstvu, čiji je cilj smanjenje rizika od obrazovnih isprava izdatih na ustanovama sumnjivog kvaliteta.

Rekonstruisano je preko 200 obrazovnih objekata, otvorena četiri nova, trenutno se grade dva, a do kraja godine očekuje se početak izgradnje još dva.

Iako dio njih negoduje, prosvjetarima je obećana plata veća za devet odsto (u prosjeku oko 50 eura) od januara 2020.

Krediti i stanovi

Vlada je u avgustu objelodanila kome je od početka mandata dodijelila stanove ili povlašćeni kredit.

Među 96 funkcionera koji su bili “srećne ruke” su i čelnici ili predstavnici ključnih institucija u oblasti vladavine prava - predsjednik Ustavnog suda Dragoljub Drašković, predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica, predsjednica Upravnog suda Branka Lakočević, predsjednik Višeg suda za prekršaje u Podgorici Milivoje Rašović, specijalni tužioci Lidija Vukčević i Saša Čađenović, direktor Agencije za sprečavanje korupcije Sreten Radonjić.., ali i mnogi poslanici, ministri i njihovi pomoćnici, ambasadori, direktori uprava, odnosno oni sa visokim primanjima kojima je poklonjeno 80 odsto vrijednosti kredita.

Dio dobitnika stanova i stambenih kredita pod povoljnim uslovima u vrijeme mandata Markovića

Među njima ima i funkcionera koji su više puta dobili stambenu pomoć države.

Marković je u početku oštro branio stambenu politiku da bi priznao da ima manjkavosti:

”I ako je Vlada pogriješila i ako su institucije pogriješile - ispravićemo tu grešku... Za sve što je bilo u mandatu ove Vlade, ako su takve greške postojale, ako je iza njih stajao korupcionaški pristup, onda nemojte tražiti odgovornost u tim ljudima. Ja sam odgovoran za to i spreman sam da se sa tom odgovornošću nosim”.

On je to kazao tokom nedavnog premijerskog sata, čime je ponovio ono što je ranije kazao predsjednik Vladine stambene komisije Predrag Bošković - da je bilo grešaka i da se odluka o dodjeli može mijenjati.

Zbog toga se uskoro očekuje formiranje radne grupe koja bi trebalo da ispita pravni okvir za dodjelu stanova.

Saglasni su da stambenu politiku treba nastaviti kad su u pitanju službenici sa prosječnim primanjima.

Ministar finansija Darko Radunović kazao je da je od 2007. godine do danas potrošeno 13,6 miliona eura za rješavanje stambenih potreba funkcionera. Nisu objelodanjeni dobitnici stanova i jeftinih kredita Markovićevih prethodnika.

Tiha voda brijeg roni

Crna Gora trebalo bi sljedeće godine da dobije kritičnu masu od 50 mladih naučnika koji bi svoje radno vrijeme potpuno posvetili istraživanjima.

Ovo je samo jedan od rezultata Ministartva nauke za vrijeme dosadašnjeg mirnog, ali uspješnog trogodišnjeg mandata Sanje Damjanović.

Sanja Damjanović(Foto: Savo Prelević)

Od 2017. budžet Ministarstva je, kako je saopšteno prošle sedmice, uvećan za 120 odsto.

Ministartsvo je donijelo Strategiju pametnih specijalizacija, prvi takav dokument koji ima neka zemlja koja nije članica Evropske unije.

Međutim, najveći uspjeh je inicijativa za osnivanje Međunarodnog instituta za održive tehnologije Jugoistočne Evrope (SEEIIST).

Srž Instituta je najsavremenija, takozvana hadronska kancer terapija.

Ovom metodom se, inače, povećava procenat preživljavanja pet godina nakon terapije od 90 odsto, u odnosu na konvencionalnu metodu radioterapije, gdje je taj procenat od 10 do 20 odsto.

Ministarka je za SEEIIST dobila pohvale od evropskog komesara za nauku.

Institut će biti smješten u nekoj od zemalja jugoistočne Evrope, a jedna od zemalja koja ima šansu da bude njegov domaćin je Crna Gora.

Milioni za Vojsku, Sinjajevina test za Ministarstvo i Vladu

Crna Gora je u toku mandata premijera Duška Markovića postala članica NATO sredinom 2017. godine, što je, uz Evropsku uniju, jedan od njenih glavnih spoljnopolitičkih ciljeva.

Prva velika ulaganja krenula su 2018.

Ministarstvo odbrane, na čijem je čelu Predrag Bošković, potpisalo je 2018. godine ugovor o nabavci tri višenamjenska helikoptera “Bell”.

Poslije 412EP i 412EPi, VCG dobija i model 505(Foto: Bellflight.com)

Ovaj kreditni aranžman je vrijedan 30 miliona eura.

Nedavno je saopšteno da se planira kupovina još četiri njihova helikoptera.

Ove godine potpisan je ugovor o nabavci 67 lakooklopnih vozila kompanije “Oshkosh”, čija isporuka će krenuti u drugoj polovini sljedeće godine.

Prema Predlogu zakona o budžetu, sljedeće godine očekuje se kreditni aranžman vrijedan do 35 miliona eura za nadogradnju ovih vozila.

Ovaj period, između ostalog, obilježilo je stalno povećanje budžeta, donošenje novog Zakona o Vojsci Crne Gore, ponovno uvođenje dobrovoljnog služenja vojnog roka, slanje pripadnika VCG u misije na Kosovu, Letoniji i uskoro se spremaju za Irak...

Tokom godine, MO je saopštilo da ima namjeru da formira vojni poligon na Sinjajevini, a dobilo je podršku drugih vladinih resora - ministarstava poljoprivrede, kulture i održivog razvoja.

MO obećava da poligon neće štetiti, te da će raditi i monitoring stanja životne sredine.

Više ekoloških organizacija i građanskih inicijativa nastavlja da poziva vlasti da odustanu od ove namjere, te da planinu proglase zaštićenim područjem.

Povišica od devet odsto (ne)zaustavlja odliv ljekara

Ni oblast zdravstva nije bila bez problema u prethodne tri godine.

Budžet za narednu godinu će biti veći, a predviđa i povećanje zarada za devet odsto, ali sindikati ljekara nijesu zadovoljni i smatraju da bi povećanje moralo biti makar 30 procenata. Stalno upozoravaju na jako niske plate, zbog čega sve veći broj njihovih kolega prelazi u privatni sektor ili odlazi u inostranstvo.

Iako je na desetine miliona eura uloženo u nove zdravstvene objekte i opremu, najteži, onkološki pacijenti vrlo često su suočeni sa čekanjem na neke tretmane jer aparati ne rade ili na ljekove koji fale. Oni koji ne smiju da čekaju, prevoze se do najbližih zdravstvenih centara u regionu.

Lista ljekova je inovirana. Međutim, dobar dio medikamenta se ne nalazi na toj listi, a u Crnoj Gori su, u slobodnoj prodaji, duplo skuplji nego u susjednoj Srbiji.

Sistem elektronskog zakazivanja je mijenjan, ali i dalje pokazuje slabosti, na koje ukazuju i pacijenti i medicinsko osoblje. Bez obzira na sve, prema posljednjoj rang-listi Evropskog zdravstvenog potrošačkog indeksa (ECHI) iz februara 2019, od 35 zemalja – Crna Gora se nalazi na 23. mjestu i napredovala je u odnosu na 2018. za dvije pozicije.