Blažić: Junkerove poruke nisu poruke ohrabrenja i podrške, već diplomatska kurtoazija

“Zapanjujuće je da ovo nije prepoznato kao razlog za alarm u domaćoj javnosti”

84 pregleda2 komentar(a)
Đorđije Blažić, Nikšić, Foto: Svetlana Mandić
02.03.2018. 08:57h

Kandidat za predsjednika Crne Gore i dekan Fakulteta za državne i evropske studije, prof. dr Đorđije Blažić, ocijenio je kako je nedavna posjeta predsjednika Evropske komisije Žan-Klod Junkera Podgorici, umjesto da bude iskorištena kao prilika za otriježnjenje, zloupotrijebljena u svrhu medijske manipulacije.

U saopštenju upućenom medijima se navodi da je izostavljena suština Junkerovovih izjava, a da su naglašene one koje ne predstavljaju ništa više od uobičajene diplomatske kurtoazije koje prate ovu vrstu posjeta.

Daleko od toga da se, smatra Blažić, radilo o porukama podrške i ohrabrenja. Naprotiv, sam Junker se jasno ogradio od naivnog optimizma prilikom svoje posjete Tirani, gdje je naglasio kako 2025. nije datum za ulazak Crne Gore u EU, već “perspektiva ka kojoj treba ići”, kao i kako se radi o perspektivi za sve zemlje Zapadnog Balkana, dok datum zavisi od napora preduzetih na ispunjavanju kriterijuma.

“Zapanjujuće je da ovo nije prepoznato kao razlog za alarm u domaćoj javnosti”, rekao je Blažić.

On je podsjetio da je visoka predstavnica EU za spoljnju i bezbjednosnu politiku Federika Mogerini svojevremeno u Sarajevu izjavila kako je BiH postigla “impresivne rezultate”, u trenutku u kojem se činilo da toj zemlji zbog blokade institucija prijeti potpuna dezintegracija i nestanak sa mape Evrope.

“Stoga ne treba brkati diplomatski takt zvaničnika Evropske unije sa suštinskim porukama koje nam upućuju. Dok god izostaje fundamentalna promjena institucija sistema, 2025. godina će ostati nerealna koliko i sve dosadašnje i Crna Gora će propustiti istorijsku šansu da postane integralan dio savremene Evrope”, kazao je Blažić.

Prema njegovim riječima, “groteskno je govoriti o poziciji favorita za ulazak u EU, ili o mjestu “lidera” u procesu integracija među zemljama čije su institucije jednako disfunkcionalne koliko i naše”.

“Umjesto toga, pogledajmo primjere zemalja koje su načinile bolje izbore daleke 1989. i u kojima postoji princip smjenjivosti vlasti – dok je jedna Slovačka završila pregovore sa EU za nepune tri godine, Crna Gora je već sada izvjesno lider u dužini trajanja integracija, izuzme li se primjer Turske, za čiju integraciju očigledno ni sa jedne strane ne postoji politička volja. Rezultati integracionog procesa, kada je Crna Gora u pitanju, su ništa manje do poražavajući i ostaće takvi dok god i oni koji su morali biti najodgovorniji za vođenje tog procesa pokazuju koliko su im daleko stvarne evropske vrijednosti”.

Javnost je, dodaje Blažić, zbunjena konfliktnim porukama koje stižu iz nedovršenih institucija, iz kojih je prije samo devet mjeseci najavljeno kako će Crna Gora biti primljena u EU po “urgentnoj proceduri”.

“Vrijeme je da se shvati da Brisel neće uvoziti nestabilnost, niti primati države koje su više na putu erdoganizacije, nego li evropeizacije. Neće primiti državu kojoj će zbog blokade Sudskog savjeta uskoro nedostajati jedna funkcionalna grana vlasti, a kamoli zemlju nereformisanih institucija i otvorene autokratije, zemlju u kojoj postoje ozbiljna kršenja ljudskih prava, u kojoj izostaju vladavina zakona i reforma javne administracije, u kojoj su ugroženi nezavisni mediji i autonomija univerziteta”, rekao je Blažić.

Empirijske analize univerziteta u Eseksu i Sent Galenu su, kako je rekao, pokazale kako je po sadašnjem tempu, implementacija EU zakona na Zapadnom Balkanu moguća do 2050, što se namjerno prećutkuje u domaćoj javnosti.

Blažić je podsjetio kako je još početkom ovog vijeka upozoravao da će se proces ulaska u Evropsku uniju mjeriti decenijama, što je tada dočekano sa nevjericom.

“Razlog tome nije bilo kakav interni problem Unije, već nedostatak državničke vizije i fundamentalnog razumjevanja integracionog procesa od strane nosilaca vlasti, od pasivnog šefa države naniže”.

Blažić dodaje da medijske manipulacije sa izjavama evropskih zvaničnika neminovno dovode do rasta evroskepticizma među građanima kojima se istovremeno poručuje kako moraju preživjeti sa dva eura dnevno.

"Stoga i predstavnici EU moraju privremeno napustiti diplomatsku frazeologiju kada je Crna Gora u pitanju i u javnosti zauzeti isti onaj oštar i otvoreno kritički stav prema internom političkom sistemu, koji zauzimaju i u razgovorima iza zatvorenih vrata.", zaključuje se u saopštenju.