Hiljade izbjeglica na granici: Ko je prekršio sporazum, Turska ili EU?

Poslije dugih pregovora Angela Merkel je 18. marta 2016. ponosno predstavila sporazum o izbjeglicama između EU i Turske koji je sklopljen "zajedno sa svih 28 zemalja članica i Turskom - u duhu širokog i zaista važnog partnerstva"

2366 pregleda2 komentar(a)
Detalj sa grčko-turske granice, Foto: BETA/AP

Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan kaže da su granice prema Evrpskoj uniji (EU) otvorene pa izgleda kao da je sporazum između Brisela i Ankare o izbjeglicama propao.

Ali ko je kriv? Koja strana se više ne pridržava sporazuma?

Poslije dugih pregovora Angela Merkel je 18. marta 2016. ponosno predstavila sporazum o izbjeglicama između EU i Turske koji je sklopljen "zajedno sa svih 28 zemalja članica i Turskom - u duhu širokog i zaista važnog partnerstva".

Danas, skoro tačno četiri godine kasnije, hiljade izbjeglica na tursko-grčkoj granici pokušava da uđe u EU.

Turska se očigledno više na smatra obaveznom da poštuje sporazum - mada niko do sada nije zvanično najavio njegovo ukidanje.

Zbog toga diplomate EU non-stop ističu da i dalje polaze od toga da Turska poštuje sporazum, kao i EU.

Međutim, iako se to ne čuje u zvaničnim izjavama, turska strana preko Tvitera često optužuje EU da se ne pridržava sporazuma.

To naročito često radi turski ministar spoljnih poslova Mevlut Čavušoglu:

"Ni polovina od dogovorenih šest milijardi eura nije stigla do izbjeglica. Ništa od dobrovoljnog prihvatanja izbjeglica. Ništa od doprinosa bezbjednosnoj zoni“, napisao je on 2. marta ove godine.

Evo suštine o 9. tačaka Sporazuma EU i Turske i trenutnog stanja stvari s tim u vezi.

1. Svi ilegalni migranti koji iz Turske stignu do Grčke biće vraćeni u Tursku. Ilegalnim se smatraju oni migranti koji ne podnesu zahtjev za azil ili oni kojima je azil odbijen. Troškove vraćanja u Tursku snosi EU.

U posljednje četiri godine u Tursku je vraćeno samo oko 1.500 izbjeglica, mada je ih na grčka ostrva stiglo više hiljada. Razlog - sporost birokratije u Grčkoj.

2. Za svakog državljanina Sirije koji je vraćen u Tursku, po jedan državljanin Sirije koji već živi u Turskoj imaće pravo da legalno uđe u EU. Na taj način bi do 72.000 ljudi iz Sirije trebalo da dobije dozvolu da bezbjedno dođe u EU.

EU je iz Turske primila samo oko 7.000 izbjeglica iz Sirije.

3. Turska će preduzeti sve neophodne mjere da spriječi stvaranje novih morskih ili kopnenih ruta za ilegalnu migraciju iz Turske u EU. Ovo je ujedno i glavni cilj sporazuma - odvratiti ljude da dolaze putevima kojima dominiraju krijumčari ljudi.

Do prošle nedjelje, Turska je u velikoj mjeri blokirala izbjegličku rutu preko istočnog Sredozemlja - čime je ispunila ovu tačku sporazuma.

4. Čim opadne broj ilegalnih dolazaka, u Turskoj bi trebalo organizovati humanitarnu pomoć, a države EU bi trebalo da dobrovoljno prihvate izbjeglice.

Tačka četiri, dobrovoljna preraspodjela izbjeglica, zaboravljena je onog trenutka kada se osušilo mastilo potpisa na sporazumu. Spor oko toga - po kom ključu bi trebalo distribuirati izbjeglice - podijelio je Evropu, i zabrinuo Tursku.

5. Turskoj su obećane vizne olakšice od juna 2016. godine.

Plan o ukidanju viza za turske državljane nije uspio, jer Turska nije ispunila sve uslove koji se tiču vladavine zakona.

6. EU je obećala ukupno šest milijardi eura pomoći, u dvije jednake tranše do kraja 2018 - za aktivnosti i projekte zbrinjavanja izbjeglica unutar Turske.

Do sada je ugovorima dodijeljeno 4,7 milijardi eura, a 3,2 milijarde je već isplaćeno. Sredstva su ugovorno vezana i isplaćuju se direktno projektima i organizacijama za pomoć - a ne turskoj državi. Prema podacima Evropske komisije, tim novcem je finansirano više od 100 projekata od kojih koristi ima više od 1,7 miliona izbjeglica. Izgrađeno je oko 180 novih škola, a 650.000 djece je vakcinisano.

7. Proširenje carinske unije između Turske i EU.

8. Oživljavanje pregovora sa Turskom o članstvu u EU.

Obje ove tačke su i dalje na ledu i to veoma frustrira Ankaru. Prepreku za pomeranje sa mrtve tačke, između ostalog čini i neriješeno pitanje podjele Kipra.

9. EU i Turska će sarađivati na poboljšanju humanitarnih uslova u Siriji, posebno u određenim oblastima u blizini turske granice, kako bi lokalni stanovnici i izbjeglice mogli da žive sigurnije.

S tim u vezi bilo je mnogo diplomatskih napora - ali je učinak bio mali ili nikakav.

Situacija u ratnoj zoni Sirije je dodatno eskalirala i sada dovodi u pitanje celokupni sporazum o izbjeglicama između EU i Turske.

Zaključak:

Turska s pravom kritikuje, činjenica je da EU nije poštovala sve dogovorene tačke sporazuma o izbjeglicama sa Turskom.

To se prije svega odnosi na politička obećanja, dok je isplata novca relativno korektna.