Koronavirus vodi u zaduženje i rebalans budžeta: Naročito će biti pogođena mala i srednja preduzeća

Damjanović je za “Vijesti” istakao da podržava sve zdravstveno-sanitarne i ekonomske mjere koje je država donijela, ali smatra da ekonomske nijesu dovoljne, naglasivši da se nada da Vlada već priprema nove - kratkoročne i dugoročne

16768 pregleda10 komentar(a)
I EU će biti snažno pogođena: Damjanović, Foto: Savo Prelević

Nezavisni poslanik i bivši predsjednik skupštinskog odbora za ekonomiju, finansije i budžet Aleksandar Damjanović kazao je da će zbog posljedica koje je izazvao koronavirus budžet izgubiti značajne prihode po osnovu poreza i carina, da će biti opterećen dodatnim pritiscima zbog pomoći penzionerima, socijalnim slučajevima, subvencioniranju ugroženih djelatnosti, te da će sve to zahtijevati dodatna zaduživanja da bi se nadomjestio manjak u državnoj kasi.

On je za “Vijesti” istakao da podržava sve zdravstveno-sanitarne i ekonomske mjere koje je država donijela, ali smatra da ekonomske nijesu dovoljne, naglasivši da se nada da Vlada već priprema nove - kratkoročne i dugoročne.

Ocijenio je da je to neophodno jer otvorena i mala crnogorska ekonomija, sa postojećom ekonomskom strukturom, oslonjenom na najranjivije sektore (turizam, uslužne djelatnosti, saobraćaj, maloprodaja, građevinarstvo), već trpi i trpiće strahovite udarce.

Upozorio je da će naročito biti pogođen sektor malih i srednjih preduzeća.

“Zato najhitnije treba donijeti nove mjere za sektore kojima je zaustavljena djelatnost - maloprodaja, ugostiteljstvo, slobodne profesije - poput taksista, frizera... Te mjere uključivale bi i oslobađanje od plaćanja svih poreza i doprinosa, subvencioniranje dijela zarade (u Sloveniji se u vanrednim situacijama isplaćuje 80 odsto zarade, pola od poslodavca, pola iz javnih sredstava), povoljne kreditne linije za restartovanje postojećih biznisa, odnosno očuvanja radnih mjesta”.

Damjanović je ocijenio da su izostale neophodne mjere kontrole maloprodajnih cijena i ukazuje da dio maloprodaje, naročito veliki trgovinski lanci, trenutno ostvaruju značajne profite, a građevinska djelatnost se odvija nesmetano.

“Ovo jasno govori da svi ne trpe iste posljedice i da će, osim poziva na solidarnost, koji dolaze od najviših državnih funkcionera, biti neophodne brojne zakonske mjere. Naročito u domenu poreske i socijalne politike za radikalnu redistribuciju dohotka, jer bi svaljivanje tereta ekonomske krize na najranjivije do kraja potkopalo već načete ekonomske i socijalne temelje društva”.

Kaže da treba očekivati pad ekonomske aktivnosti zbog čega je neophodno korigovati postojeće makroekonomske indikatore, razraditi krizni scenario, te da je jasno da mora doći do rebalnsa budžeta i novog nepredviđenog zaduživanja iz međunarodnih kredita.

“Doći će do značajnog pada poreskih i carinskih prihoda, kao posljedica usporavanja globalne i nacionalne ekonomije, odnosno, neminovnih poreskih oslobađanja pa će pritisak na rashodnoj strani budžeta izuzetno porasti. Dodatni pritisci, poput neophodnog subvencioniranja ugroženih djelatnosti, socijalne mjere za pomoć ranjivim kategorijama, penzionerima i radnicima koji ostanu bez posla svakako će uticati na rast budžetskih troškova. Zato već treba treba razmišljati o značajnim mjerama racionalizacije i drastičnog smanjivanja ili ukidanja velikog dijela, sada ne toliko važnih, budžetskih rashoda”.

Damjanović je rekao da pandemija koronavirusa postepeno uvodi svjetsku ekonomiju u recesije i da niko ne može predvijeti koliko će to da traje, ali da je izvjesno da će EU snažno biti pogođena, ali i sve države koje ekonomski zavise od nje, uključujući i Crnu Goru.

“U odnosu na ekonomske posljedice, direktne troškove, odnosno gubitke u dijelu rasta troškova zdravstvenih usluga, neophodnih karantina, zatvaranja radnih mjesta, zaustavljanja pojedinih djelatnosti već sada možemo da sagledamo, ali su oni manji dio u odnosu na indirektne troškove koji će se ogledati u prekidima kanala snabdijevanja, otežanom protoku ljudi i roba, gubitku povjerenja među potrošačima, problemima sa dodatnim izvorima finansiranja”.

Vladine mjere uvesti u legalne tokove

Damjanović je kazao da je važno da se sve mjere koje se donose uvedu u legalne tokove i poziva sve institucije da poštuju Ustav i pravni poredak.

“Dio zdravstvenih mjera uveden je na bazi Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti, kroz naredbe Ministarstva zdravlja, koje imaju svoje legalno utemeljenje. To je stvara ogromne ekonomske posljedice, koje traže pravovremenu reakciju u vidu zakonskih mjera Vlade i opština. Da se ne bi neko nakon svega pitao zašto je taksistima onemogućen rad, a radi se intenzivno na građevinama, ili zašto rade stovarišta, a ne optičarske radnje ili prodavnice obuće, smatram da je legalni okvir za sve mjere neophodan. To kao ključni vid zaštite građana, privrede i države od nepotrebnih i dosta puta viđenih, naknadnih pravnih i finansijskih posljedica”.

Poziva Vladu, Skupštinu i ostale institucije koje se zasada prave “mrtve” da u situaciji “vanrednog stanja bez vanrednog stanja” poštuju Ustav i pravni poredak, a da se sve neophodne mjere, koje imaju zakonsku snagu, donesu uz usvajanje ili jednog lex specialisa, odnosno izmjenama zakonadavstva koji bi se donijelo u Skupštini.

“U formalno uvedenom vanrednom stanju, kojeg za čudo još uvijek nema, Vlada bi mogla donositi mjere uredbama koje bi se naknadno ozakonile, kako nam se ne bi dešavalo da predsjednik države neustavno i nezakonito odlaže raspisane izbore, iako to nije njegova nadležnost. Samo tako ćemo pokazati da valjda nije nikome cilj da se pandemija koronavirusa koristi kao alibi za neustavno i nezakonito ponašanje”.

Spora i neadekvatna reakcija CBCG

Damjanović je ocijenio da je Centralna banka (CBCG) sporo i neadekvatno reagovala na krizu, što nije bilo neočekivano, imajući u vidu njen nedavni istorijat i “reputaciju”.

“Odlaganje otplate kredita do tri mjeseca uz naknadno pripisivanje obračunate kamate je zanemarljiva mjera koja je viđena u Srbiji prilikom poplava od prije nekoliko godina. Nadam se da u Vladi sagledavaju njenu nedostatnost”.

On ističe da se urgentno (sa ili bez saradnje CBCG) mora razmišljati o opsežnijim mjerama poput otpisa kamata, dijela kredita, radikalnog smanjivanja kamata, stavljanja van snage odluke o ograničenju gotovinskih kredita, kreiranju novih kreditnih linija sa minimalnom kamatom ili bez nje.

“Mora se razmišljati o ograničavanju visokih naknada za usluge u platnom prometu, povećanju stope poreza na dobit u finansijskom sektoru... Bez ovakvih opsežnih mjera, rizikuje se da finansijske institucije ne podijele teret krize sa građanima i privredom, da se ugrozi mukotrpno građenje povjerenja u finansijski sistem i da nam cijena koštanja oporavka ekonomije bude višestruko veća”.