Pariz predstavio oprezan plan otvaranja

Od ponedeljka 11. maja, javni život u Francuskoj trebalo bi polako da se pokrene. Ali, premijer Eduar Filip upozorava na mogućnost da se ublažavanje restrikcija odgodi – ukoliko se broj novih infekcija ponovo poveća.

„Ako ne budemo mogli da prekinemo lanac zaraze, moraćemo ponovo da pooštrimo pravila“, upozorio je premijer Eduar Filip u jednosatnom govoru o detaljima o ublažavanju karantina u Francuskoj. To je bio još jedan udarac za većinu Francuza koji su, nakon šest nedjelja stroge izolacije, izgubili volju da poštuju pravila. Posljednja istraživanja pokazuju – više od polovini njih su stroga ograničenja dozlogordila.

Sa više od 23.000 smrtnih slučajeva od korone i otrežnjujućim iskustvom u vezi s funkcionisanjem francuskog zdravstvenog sistema, vlada u Parizu hoće postepeno ublažavanje mjera. Samo ako broj novih infekcija nastavi da se smanjuje do 11. maja, prodavnice će se moći ponovo da se otvore, rekao je premijer u parlamentu. Škole će slediti korak po korak – prvo za mlađe, a zatim u junu i srednje škole.

Tehnokratska pravila

Francuzi koji svoj posao ne mogu da rade od kuće, trebalo bi od sredine maja da se vrate na radna mjesta. Rad od kuće se i dalje preporučuje, da bi se rasteretio javni prevoz koji bi takođe djelimično počeo s radom. Metro u Parizu radiće sa 70 odsto kapaciteta. S obzirom na to da se putnici moraju pridržavati mjere fizičke distance, moći će da se prevozi samo djelić uobičajenih putnika.

Restorani, kafići i barovi mogu ponovo da se otvore od juna – kao i plaže. To sa plažama djeluje kao pretjerano stroga mjera, bar na zapadu zemlje, gdje čak i na vrhuncu normalne sezone uvijek ima mjesta za sve.

Kulturni život u Francuskoj i dalje je obustavljen – muzeji, pozorišta i koncertne dvorane ostaju zatvoreni, otkazani su svi ljetnji festivali.

Generalno, izlaznu strategiju francuske vlade čini mnoštvo pojedničanih tehnokratskih propisa koje će biti teško nadgledati. Policija je poslednjih nedjelja zauzeta sveprisutnim kontrolama i tinjajućim neredima u getima predgrađa Pariza. Ako bi sada trebalo da provjerava i da li je građanin udaljen više od 100 kilometara od mjesta boravka, to bi je zaista preopteretilo.

Maske u javnom prostoru

U Bretaniji će se ponovo otvoriti fabrika medicinskih maski, koja je 2018. zatvorena zbog jeftinije proizvodnje u Kini. Godišnje bi tamo moglo da se proizvede oko 200 miliona maski, ali će proći još neko vrijeme dok se proizvodne trake u Plantelu zaista ponovo pokrenu.

Francuska vlada želi da obezbijedi određeni broj maski koje će se prodavati u apotekama. Njihova upotreba preporučuje se u mnogim oblastima svakodnevnog života: djeca treba da nose maske u školi, svi prilikom kupovine i zaposleni na radnim mjestima na kojima nije moguće držati minimalnu udaljenost.

Zaštititi, testirati, izolovati

Vlada će u narednim nedjeljama morati da se pozabavi i nekim neprijatnim pitanjima: Zašto nije na vrijeme nabavljen zaštitni materijal? Zar restrikcije nije trebalo uvesti prije sredine marta? Zašto zemlja, koja se ponosi svojim tehnološkim mogućnostima i zdravstvenim sistemom, nije imala dovoljno kreveta za intenzivnu njegu ili respiratora? I zašto je Francuska toliko gora od susjedne Njemačke u borbi sa pandemijom koronavirusa?

U ta pitanja spada i – zašto je bilo tako malo testova u prvim nedjeljama pandemije? Sada premijer Filip hoće da se u narednim nedjeljama svakodnevo testira 100.000 Francuza kako bi se pronašli putevi zaraze i kako bi se inficirani izolovali.

Kao i u drugim evropskim zemljama, i u Francuskoj su glavna žarišta virusa u domovima za starije. Otprilike polovina teških oblika bolesti može se pripisati ljudima koji su tamo zaraženi. I tu je bilo pritužbi na nedostatak zaštitne odjeće za osoblje i nedovoljnu izolaciju.

Nepredvidive posljedice po ekonomiju

Kada se radi o privredi u Francsukoj, prije svega su u fokusu velike kompanije. Na primjer, aviokompaniju Er Frans-KLM država bi trebalo da spasi sa preko sedam milijardi eura. I Pežou, najvećoj automobilskoj kompaniji u zemlji, takođe je potrebna državna pomoć.

Očekuje se da će dug javnog sektora porasti na 125 procenata bruto domaćeg proizvoda, a ekonomska proizvodnja mogla bi da se smanji i do 10 procenata. Takozvane isplate za skraćeno radno vrijeme zaposlenih i naknade za slobodnjake koji su ostali bez angažmana zbog uvedenih restrikcija, opteretiće državni budžet milijardama eura.

( Deutsche Welle )