Ima li novca i volje da se medicinsko osoblje pošteno plaća?

Plate i uslovi rada ljudi koji rade na njezi pacijenata u bolnicama i staračkim domovima odavno su veoma loši - ne samo u Njemačkoj. Zbog toga postoji hronična nestašica te vrste radnika

8131 pregleda5 komentar(a)
Foto: Shuterstock.com

U prvoj polovini marta u Njemačkoj je postalo jasno da pandemija korone predstavlja ozbiljnu krizu za društvo u cjelini. Fokus se sve više usmjeravao na njegovatelje, kvalifikovane ili one koji su radili kao pomoćno osoblje u bolnicama ili staračkim domovima.

I ovdje kao i širom svijeta, ljudi su uveče sa svojih balkona aplaudirali herojima ove krize. Pacijenti, stručnjaci i političari iz svih tabora tražili su za njih veće plate. Svima je već godinama jasno da su ljudi premalo plaćeni za ovako važan i naporan posao - i to ne samo u Njemačkoj.

Premija od 1.500 eura? Ili je to previše?

Političari poput ministra zdravstva Jensa Špana (CDU) zalagali su se za jednokratnu isplatu odnosno premiju u iznosu od 1.500 eura. Sada, nekoliko mjeseci kasnije, Bundestag je odlučio je da će vlada da finansira 1.000 eura od te premije. Savezne njemačke države, njih 16, ali i poslodavci trebalo bi da plate preostalih 500 eura, i nikako ne mogu da prelome: Da li kesu treba da odreše samo poslodavci ili možda i zdravstvena osiguranja? A oni koji treba da dobiju bonus, polako gube strpljenje. I ljuti su.

Sa dva miliona članova, Socijalno udruženje žrtava rata, preživjelih članova njihovih porodica i socijalnih penzionera Njemačke (VdK) je najveće socijalno udruženje u Njemačkoj. Predsjednica VdK Verena Bentele rekla je za medije da je sada potrebno trajno poboljšati položaj njegovatelja na svim nivoima: bonus je ok, ali prije svega treba povećati plate i bolje regulisati radno vrijeme.

Prosječna zarada: 2.400 eura bruto

Prema informacijama renomiranog "Instituta za tržište rada i strukovna istraživanja" u Nirnbergu, kvalifikovani medicinski njegovatelji, medicinske sestre i tehničari, zarađuju u prosjeku oko 2.400 eura bruto mjesečno, dok recimo u Saksoniji-Anhaltu dobiju samo 2.100 eura, a u Baden-Virtembergu najviše - 3.000 eura.

Ministar Špan je zatražio da njegovatelji u cijeloj zemlji zarađuju minimalno 2.500 eura bruto, što bi bilo ekvivalentno satnici od oko 14 eura u okviru punog radnog vremena.

Međutim, predlog ministra odmah je izazvao reakciju poslodavaca. "Savezno udruženje privatnih pružatelja negovateljskih usluga" (bpa) predstavlja po sopstvenim navodima oko 8.000 ustanova za njegu širom Njemačke.

Predsjednik ove asocijacije Rainer Briderle, bivši savezni ministar ekonomije iz stranke FDP, kaže da Špan „iznosi potpuno proizvoljnu sumu. Umjesto da populistički fantazira trebalo bi konačno da radi ono što je suština njegovog posla i iznese predloge, kako da se finansiraju veće plate."

Sve više i više starih ljudi, sve skuplja njega

Činjenica je u Njemačkoj njega skupa, na primjer u staračkim domovima, i da zdravstveno osiguranje rijetko snosi sve troškove. Pritom ljudi žive sve duže i kad tad im je potrebna njega.

Nedavno istraživanje Instituta Sinus pokazuje da oko petina mladih u Njemačkoj teoretski može zamisliti da rade u njegovateljstvu, ali samo je 4 posto "jako zainteresovano". Profesora Stefana Sela, stručnjaka za socijalna pitanja i tržište rada na univerzitetu u Koblencu, to nimalo ne čudi:

"Očigledno je da mladi imaju dobar nos za to kako izgleda stvarnost njegovatelja, posebno kada se radi o plati. Posebno u ambulantnoj i bolničkoj njezi starih ljudi, plate su mizerne imajući u vidu obrazovanje odnosno kvalifikacije koje su neophodne".

Niske plate su očigledno razlog zbog kojeg je propala jedna inicijativa njemačke vlade, koja je pokrenuta godinu i po dana prije korone: Bundestag je bio odlučio da treba obezbijediti 13.000 dodatnih radnih mjesta u oblasti gerijatrijske njege. Do sada je popunjeno samo oko 2.600. Prema mišljenju „Krovnog udruženja zdravstvenih osiguranja" (GKV), razlog tome je i dalje - velika nestašica kvalifikovanih radnika.

Ni u Francuskoj nije bolje

I u Francuskoj, od početka pandemije, političari posebno hvale njegovatelje. Kada je 14. jula proslavljan Dan Republike u Parizu, prvi put od 2. Svjetskog rata nije bilo velike vojne parade, a gosti predsjednika Makrona na počasnoj tribini bili su njegovatelji, kasirke i policajci.

Lijep gest, ali to nije ućutalo medicinare koji se širom Francuske od početka pandemije glasno žale na premalo opreme, premalo osoblja i mjere štednje: aktivisti su istakli transparent na kojem je pisalo: "Makron odaje počast a iza leđa uništava bolnice".

Vlada se sada obavezala da će izdvojiti šest milijardi eura za povećanje plata njegovateljma. Eksperti sumnjaju da je to dovoljno da bi se herojima krize obezbijedila povišica od 200 eura - kao što je to obećao Makron.