EU: Pomirenje na Balkanu znači suočavanje s prošlošću i uvođenje vladavine prava

Dejvid Hjudson je još kazao da je forum održan u važno vrijeme, jer će naredne sedmice biti objavljena Strategija EU za Zapadni Balkan

82 pregleda4 komentar(a)
Evropska unija, Foto: Shutterstock
29.01.2018. 16:11h

Za Evropsku uniju pomirenje na Zapadnom Balkanu znači suočavanje s nasljeđem prošlosti u kontekstu jačanja vladavine prava, ljudskih prava i jednakog tretmana za sve.

Ovo je danas u Sarajevu izjavio Dejvid Hjudson iz Generalnog direktorata za politiku susjedstva i proširenja Evropske komisije na kraju 11. foruma za tranzicijsku pravdu u post-jugoslovenskim zemljama.

Hjudson je ocijenio da je napredak u pomirenju vidljiv među običnim ljudima, što dokazuje i to da je Forum okupio ljude iz svih zemalja regiona u kojima su bili konflikti - i to i počinioce i preživjele i demobilisane borce, koji zajedno sjede i raspravljaju o zajedničkim intersima, "kako bi svako od njih došao do svog ličnog smirenja".

On je još kazao da je forum održan u važno vrijeme, jer će naredne sedmice biti objavljena Strategija EU za Zapadni Balkan, čiji će sastavni dio biti i pomirenje, a predstoje i druge aktivnosti na unaprjeđenju procesa pomirenja kako bi se popravio položaj žrtava.

Koordinatorka Regionalne komisije za utvrđivanje istine o ratnim zločinima (REKOM) Nataša Kandić navela je postoji spremnosti djela regionalnih političkih vođa da prepoznaju važnost pitanja imenovanja žrtava, ali i da ih EU mora ohrabriti da nastave da rade na tome.

Navodeći da su i Hrvatska i Slovenija, koje su danas članice EU, bile dio Jugoslavije, ona je istakla da se "ne možemo pretvarati da neke od žrtava više ne pripadaju post-jugoslovenskim zemljama i da su to sada žrtve iz EU".

"Odnos prema žrtvama i zajedničkoj prošlosti mora imati puno dostojanstva", navela je Kandić.

Hrvatski politički analitičar i aktivist za ljudska prava Žarko Puhovski ocijenio je da se u procesu pomirenja ne dešavaju bitni pomaci napred i da ima dosta elemenata koji vuku nazad.

"To nije vezano samo za politička rukovodstva, iako je njihova odgovornost velika, već što među značajnim dijelom politički aktivnih građana vlada atmosfera nastojanja zaboravljanja prošlosti i zločina ili njihovog pripisivanja samo drugoj strani", kazao je Puhovski.

Dodao je da hrvatski politički vrh ne želi saradnju na tim pitanjima, smatrajući da je to neka vrsta obnove Jugoslavije ili dijeljenja krivice.

Puhovski je još naglasio da u Hrvatskoj raste udio političko aktivnih desničarsko-nacionalističke orijentacije, što se podudara s tendencijama u EU.

U radu Foruma učestvovalo je 70 delegata Koalicije za REKOM i stotinu učesnika iz civilnog društva, akademske zajednice, istraživača tranzicijske pravde, domaćih državnih i međunarodnih organizacija, kao i institucija koje se bave upostavljanjem vladavine prava, narušene teškim kršenjem ljudskih prava u ratovima 1990-ih godina.