Žena na čelu Vatikanskih muzeja

Jata planira rute kroz djelove muzeja koji su manje posjećeni

567 pregleda1 komentar(a)
Barbara Jata, Foto: Nytimes.com
25.01.2018. 08:42h

Vatikanom vladaju muškarci od kada je ustanovljen kao nezavisna država 1929. Prije godinu dana, jedna žena je došla do vrha: Barbara Jata, prva žena direktor Vatikanskih muzeja.

Od postavljenja, Jata je ostavila svoj pečat odbacujući neke inicijative svojih prethodnika i krčeći sopstveni put. Ona je zadužena za nekih 200.000 predmeta i niz muzeja papskih apartmana, dvorišta i drugih mjesta, uključujući Sikstinsku kapelu.

Kapela je jedno od najsvetijh mjesta katoličke crkve, prostor gdje se pape biraju. I uvijek je prepuna ljudi koji gledaju Mikelanđelovu čuvenu oslikanu tavanicu.

Jata kaže da je 20 godina radila u Vatikanskoj biblioteci i bila na čelu odjeljenja štampane knjige od 2010. gdje je i saznala da je postavljena za šefa Vatikanskih muzeja. “U prvom trenutku tako velika promjena je bila šokantna”, rekla je.

Kada je riječ o njenom polu, kaže da “nije shvatala šta to znači dok nije počela da radi. Kad god sam na nekim konferencijama ili javnim događajima, toliko mnogo žena mi dolazi i govori kako su ponosne i kako ih, na neki način, predstavljam”.

Jata kaže da je umjetnost bila veoma važna u njenoj porodici. Majka i sestra su joj restauratorke, baka, porijeklom iz Rusije, je bila slikarka, a njeni preci su osnovali arheološki muzej u Ruvo di Puglija, na jugu Italije.

“Unutar Vatikana kojim dominiraju muškarci, dati ženi tako istaknutu ulogu je veoma dobra vijest”, kaže Eike Šmit, njemački direktor galerije Ufici u Firenci.

Jedan od kustosa koji radi za Jatu, Mauricio Sanibale iz Etrurskog muzeja kaže da je se sjeća dok su bili studenti Sapienca univerziteta u Rimu. Opisao ju je kao “prijatelljski nastrojenu, odlučnu i punu empatije” i rekao da “umije da postavi sebi izazove”.

Vođenje Vatikanskih muzeja je kolosalan posao. Jata je odgovorna za očuvanje, izlaganje i dijeljenje znanja o svom blagu koje su pape prikupile tokom vjekova. Kompletni djelovi muzeja trenutno se renoviraju.

Turizam je od životnog značaja ne samo za muzeje već i za cio Vatikan. To komplikuje posao bilo kog direktora. Kao i činjenica da mnoga mjesta imaju i umjetnički i vjerski značaj - počev od Sikstinske kapele.

Mase posjetilaca prolaze pored remek-djela Ticijana i Karavađa i sobe koje je oslikao Rafaelo kako bi stigli do Mikelanđelove kapele. Znoj i dah miliona i prašina koju unesu ugrožavaju freske, upozoravaju konzervatori.

Antonio Palouči, prethodnik Jate, najavio je da će se slobodni ulasci u kapelu okončati kada broj posjetilaca dođe do šest miliona godišnje. Tada će karte morati da se kupuju unaprijed. Paoluči je otišao a da nije predstavio svoje planove.

Jata je radila sa Paolučijem kao zamjenik direktora sredinom 2016. i kaže da je protiv zabrane nenajavljenih ulazaka. “Ako ste posjetilac koji želi da poseti Sikstinsku kapelu i dođete do Rima gdje vam kažu da je to nemoguće, šta biste vi uradili?”, kaže. “Mi smo i muzej sa moralnim i duhovnim vrijednostima”.

Jata kaže da planira drugi ulaz u Vatikanske muzeje koji će nuditi alternativne rute kroz djelove muzeja koji su manje posjećeni kao što je Etnološki muzej i najavila je da će produžiti radno vrijeme drugih institucija kako bi poboljšala posjete.

Posjetioci će i daje željeti da vide Sikstinsku kapelu, kaže i dodaje da je glavni cilj smanjiti zakrčenja.

Protok posjetilaca na stranu, Šmit kaže da je vatikanska kolekcija “jedna od najdugotrajnijih umjetničkih kolekcija na svijetu”.

Misija Jate, kaže, je da “pronađe način da ih posjetioci vide na pravi način”.