Nelojalna konkurencija prijeti da uruši medijsko tržište

Autori dokumenta Ana Nenezić i Miloš Vuković preporučuju Vladi da je potrebno zakonskim rješenjima odvojiti vlasničku i drugu povezanost medija i agencija koje se bave prometom medijskog prostora (media bying) kako bi se smanjile potencijalne tržišne distorzije

10774 pregleda0 komentar(a)
Sa pres konferencije Medijske asocijacije Jugoistočne Evrope, Foto: PR Centar
29.09.2020. 16:31h

Mediji u Crnoj Gori su već duži niz godina pred ozbiljnim izazovima koji se ogledaju kroz politički i ekonomski uticaj i zavisnost i koji direktno ugrožavaju održivost i dalji razvoj pluralizma medija, navodi se u Analizi o uslovima za poslovanje medija.

Analizu je izradila Medijska asocijacija Jugoistočne Evrope (MAJE), a predstavljena je danas u Podgorici.

Autori dokumenta Ana Nenezić i Miloš Vuković preporučuju Vladi da je potrebno zakonskim rješenjima odvojiti vlasničku i drugu povezanost medija i agencija koje se bave prometom medijskog prostora (media bying) kako bi se smanjile potencijalne tržišne distorzije.

"Nelojalna konkurencija na tržištu u značajnoj mjeri prijeti da uruši ionako krhko ekonomsko medijsko tržište. Prikupljeni podaci pokazuju da se što prije moraju preduzeti aktivnosti kako bi se zaštitili domaći tradicionalni mediji i kako bi im se pružila realna šansa da opstanu u Crnoj Gori," navodi se u dokumentu, čiji su autori Ana Nenezić i Miloš Vuković.

Oni su kao primjer istakli Televiziju Pink.

Osnivanjem reklamne agencije Pink Media M, TV Pink uključena je u mjerenje gledanosti, iako ne proizvodi program u Crnoj Gori, već je kablovski operater.

Ovim se, napominju oni, prvi put omogućila prodaja marketinškog prostora mediju koji posluje van granica Crne Gore, proizvodi program van granica zemlje u kojoj prodaje prostor i to čini pod istim uslovima kao i nacionalni emiteri.

To je i bio razlog zbog kojeg su sve tri televizije tražile od Agencije za elektronske medije (AEM) da propiše uslov da samo oni koji proizvode program u Crnoj Gori, i to u procentu ne manjem od zahtijevanog nacionalnom frekvencijom, mogu prodavati reklame u Crnoj Gori. Međutim reakcija AEM-a je izostala.

Među preporukama MAJE su i da bi Vlada trebalo da smanji poreska opterećenja za rad medija, među kojima i smanjenje od 50 odsto poreza i doprinosa na lična primanja novinara i drugih medijskih radnika, smanjenje PDV-a na nultu stopu za dnevnu i periodičnu štampu, smanjenje PDV-a na sniženu stopu od 7% za usluge oglašavanja u medijima, te za nabavku opreme koja je potrebna za rad medija, kao i umanjenje za 50 odsto naknade Radio-difuznog centra (RDC).

Autori dokumenta su imali preporuke i za Agencije za elektronske medije (AEM). Od nje traže da preduzme aktivnosti u cilju zaštite medija koji imaju nacionalnu pokrivenosti i domaću audio-vizuelnu proizvodnju.

"Imajući u vidu da AEM stiče značajne prihode za pružanje AVM usluga na zahtjev, treba razmotri smanjenje naknade za emitovanje. U ukupnom, po osnovu ove naknade, AEM prihoduje oko 250.000 eura godišnje i smanjenje naknada u iznosu od 50% na godišnjem nivou ne bi predstavljalo značajno umanjenje prihoda, dok bi sa druge strane u značajnom relaksiralo emitere, olakšalo njihovo poslovanje i dugoročno doprinijelo jačanju medijskog pluralizma," navodi se u preporukama.

Autori analize navode da su elektronski mediji u značajnom opterećeni brojnim troškovima koji opterećuju njihov rad, a koji se odnose na plaćanje naknada RDC-u i AEM-u. Zbog nemogućnosti da redovno servisiraju ove obaveze elektronski mediji su godinama u kašnjenju, a autori smatraju da ad hoc preuzimanja ovih dugova od strane Vlade nisu dugoročno rješenje.

Nova vlast da konačno omogući svim medijima jednake šanse za rad

Institucije u Crnoj Gori dužne su da konačno stvore normalne uslove za tržišno poslovanje medija, kako bi se svima omogućilo da imaju jednake šanse za rad, poručio je izvršni direktor Medijske asocijacije Jugoistočne Evrope (MAJE) Vuk Maraš prilikom današnjeg predstavljanja ključnih nalaza Analize na pres konferenciji.

Maraš je kazao da je za to potrebno i revidiranje tek usvojenih medijskih zakona, ali i značajno unapređenje novog Zakona o audio-vizuelnim medijskim uslugama, čije se osvajanje ubrzo očekuje.

„Pozivamo novi saziv Skupštine, ali i buduću Vladu da što prije stvore uslove da se unaprijedi medijsko zakonodavstvo, a onda i da se stvore bolji tržišni uslovi za rad svih medija, te da taj proces učine maksimalno transparentnim i inkluzivnim,“ kazao je Maraš.

On je ocijenio da je crnogorsko medijsko tržište skoro dvije decenije bilo „ostavljeno na vjetrometini“, te da je Zakon iz 2002. godine, koji je nedavno promijenjen, bio zastareo i nije prepoznavao tržište digitala.

„Krovni Zakon koji je do skoro važio ni na koji način nije štitio medije u Crnoj Gori u odnosu na nelojalnu konkurenciju u zemlji, ali ni u odnosu na konkurenciju iz regiona, sa kojom Crna Gora dijeli isto ili veoma slično govorno područje,“ kazao je Maraš.

On je istakao da je sve to dovelo do drastičnog urušavanja crnogorskog medijskog tržišta.

„Tržište marketinga nam je ubjedljivo najmanje u regionu, a marketing prostor u Crnoj Gori se, kao sekundaran, prodaje velikom broju najvećih stranih oglašivača u inostranstvu, ili čak poklanja ukoliko se odluče na reklamiranje u nekoj većoj zemlji regiona,“ pojasnio je Maraš.

Smatra i da je ogromno finansiranje javnog servisa od strane države, kojem je u isto vrijeme omogućeno i da se takmiči na marketinškom tržištu, dodatno urušilo fer konkurenciju.

„Iako je budžet javnog medijskog servisa samo iz javnih prihoda maltene jednak budžetu svih komercijalnih medija zajedno u Crnoj Gori, taj stepen investicija države nije se opravdao ni gledanošću, ni čitanošću niti povjerenjem građana u RTCG,“ kazao je Maraš.

On je naveo i da je netransparentno oglašavanje države i jedinica lokalnih samouprava u medijima, na koje međunarodna i domaća javnost ukazuje godinama dodatno urušilo medijsko tržište, ali i tržišnu logiku da se oglašavanje u medijima vrši na osnovu njihove čitanosti, gledanosti i povjerenja koje građani u njih imaju.

„Tako je država velikim iznosima, kroz oglašavanje, finansirala neke medije, čije su uređivačke politike bile na liniji onoga što je propagirala Vlada i partije na vlasti i koji se nisu usuđivali da kritički preispitaju rad funkcionera i postignuća institucija,“ kazao je Maraš.

Marašfoto: PR Centar

Naglasio je da je u Analizi koju su predstavili definisan set preporuka koje bi trebalo usvojiti i implementirati, kako bi se unaprijedilo stanje na medijskom tržištu.

„Na prvom mjestu potrebno je pripremiti i usvojiti medijsku strategiju Crne Gore, strateški krovni dokument kojim bi se realno sagledala situacija u svim segmentima rada medija i predložila konkretna i održiva rješenja u saradnji sa predstavnicima crnogorskih medija i predstavnicima civilnog društva“, kazao je Maraš.

Autor analize Miloš Vuković kazao je da su u Analizi konačno na jednom mjestu sistematizovani i prikazani kvantifikovani podaci za medijsku industriju u Crnoj Gori, ali i za vodeće kompanije iz ove industrije posebno. On je predstavio i neke od osnovnih preporuka u vezi sa finsijskim dijelom.

“Potrebno je povećati godišnji procenat izdvajanja iz tekućeg budžeta za najavljeni Fond za podsticanje medijskog pluralizma na 0,8 %. Zatim kao osnivač RDC, umanjiti korisnicima usluga Radio-difuznog centra (RDC) za 50%,“ kazao je Vuković.

On je dodao i da je neophodno smanjiti poreska opterećenja za rad medija, uz smanjenje od 50 odsto na poreze i doprinose na lična primanja.

„Moguće smanjiti i PDV u sklopu podrške medijima kako bi mogli da povećaju standard novinarima i da obnove opremu, kao i smanjenje naknada AEM-u,“ zaključio je Vuković.

Vukovićfoto: PR Centar

Iznio je i preporuku koja se ne nalazi u izvještaju.

„Dodao bih i mogući beneficirani radni staž za novinare kao jednu od mogućnosti koji se mogu tretirati zakonom, posebno za novinare koji se bave istraživačkim novinarstvom,“ kazao je Vuković.

Autorka analize Ana Nenezić kazala je da je prethodna vlast u normativnom, ali i u svakom drugom smislu radila na tome da oslabi medijsku scenu u Crnoj Gori, te da politika jačanja internog i eksternog medijskog pluralizma u Crnoj Gori nažalost do sada nije postojala.

„Zato mislim da je ova publikacija dobra mapa puta, i nadamo se da će predstavnici novih vlasti uvažiti ono što jesu preporuke koje su ovdje date zato što treba početi konkretno raditi na jačanju medijske politike. Mi smo kao jednu od prvih preporuka naveli izradu medijske strategije, u koju je potrebno uključiti one na koje se ona i odnosi, a to su sami mediji,“ zaključila je Nenezić.

Pilot analiza o uslovima za poslovanje medija i biznis barijerama za medijsku industriju u Crnoj Gori uradila je Medijska asocijacije Jugoistočne Evrope (MAJE), uz podršku Ambasade SAD-a u Podgorici.