EU daleko kad nema presuda

U NVO smatraju da je za ispunjavanje uslova EK potrebno pokrenuti više postupaka za korupciju na visokom nivou

8 komentar(a)
Milivoje Katnić, Ivica Stanković, Milo Đukanović, Foto: Savo Prelević
17.01.2018. 17:04h

Ukoliko želi prije 2019. godine da ispuni kriterijume u oblasti vladavine prava, crnogorske institucije će morati da pokažu političku volju koju do sada nijesu imale, navode u nevladinom sektoru.

Strategijom Evropske komisije za zemlje regiona, između ostalog, je predviđeno da Crna Gora i Srbija u EU uđu do 2025. godine, ako prije 2019. ispune kriterijume iz vladavine prava. Kako se navodi to podrazumijeva da se lideri “ozbiljno i sa jasnom posvećenošću” suoče sa reformskim izazovima.

Izvršna direktorka Politikon mreže Jovana Marović smatra da vlast mora da napravi veliki zaokret u odnosu na dosadašnju politiku.

“Za bitan iskorak i rezultate u ovim oblastima potrebno je pokrenuti više postupaka za korupciju na visokom nivou koji neće imati karakter unutarpartijskog ili poziciono-opozicionog sukoba”, smatra ona.

Da bi crnogorske institucije morale biti angažovanije, nedavno je ukazano u radnom izvještaju EK o trenutnom stanju u poglavljima 23 i 24 gdje su rezultati u oblasti vladavine prava okarakterisani kao početni ili ograničeni. U izvještaju se, između ostalog, ističe i da nezavisne institucije u Crnoj Gori moraju biti zaštićene od bilo kakvog miješanja i podstaknute da u potpunosti koriste svoja ovlašćenja. Navodi se i da su ograničeni rezultati ostvareni u oblastima poput zapljene imovine, pranja novca, rješavanja slučajeva napada na novinare i slobodu medija.

“U odnosu na problem visokopolitizovanih institucija, samo promjena rukovodstva u pojedinim od njih može označiti tek početan korak u jačanju njihove nezavisnosti i nepristrasnosti”, smatra Marović.

Koordinatorka Centra za građansko obrazovanje (CGO) Ana Nenezić ističe da Crna Gora do 2019. može ispuniti kriterijume samo uz političku volju.

“Nažalost, ta politička volja je za sada samo retorička, dok u praksi imamo mnoštvo primjera ozbiljnih otpora vlasti da se ovo društvo uredi i reformiše. Loptica je isključivo u našem dvorištu a svjedoci smo i kroz primjer odnosa vlasti prema RTCG da se na najbrutalniji način partijski interes stavlja ispred javnog, da se zakon krši u najvišem zakonodavnom tijelu po partijskoj direktivi a samim tim se ozbiljno ugrožava i naša dinamika pristupanja EU”, kazala je ona.

U radnom izvještaju EK ukazuje se i da su i dalje ograničeni rezultati u oblasti slobode medija, kao i da rukovodstvo RTCG i njegovi upravni organi moraju biti zaštićenii od neprimjerenog uticaja i političkog pritiska.

Nenezić smatra da Brisel sve jasnije vidi da reformi nema, zbog čega su i upozorenja sve instruktivnija.

“Prošla su vremena kad se jedno moglo pričati a drugo raditi”, kazala je ona.

Nakon formalnog predstavljanja Strategije Evropske komisije i njenog novog izvještaja o napretku zemalja kandidata koji se očekuje na proljeće, Nenezić navodi da će Crna Gora dobiti jasnu sliku dosadašnjeg napretka i precizne i jasne zadatke.

“Brzo će se pokazati da li Crna Gora zaista radi sve kako bi postala punopravna članica ili i dalje opipava prostor kako bi procijenila kolika je cijena koju na tom putu treba da plati”, poručila je ona.

Sporo se rješava problem viška zaposlenih u administraciji

Marović ističe i da će na prijem Crne Gore u EU uticati i brzina reformi u javnoj upravo na koju Brisel ukazuje godinama.

“S obzirom na to da su partijsko zapošljavanje i višak zaposlenih u javnoj upravi problemi na koje Evropska komisija stalno ukazuje, već sada je jasno da do 2019. godine neće biti postignut značajan napredak na tom polju. Najprije, tokom 2018. godine Ministarstvo javne uprave će, eventualno, izaći sa projekcijom prekobrojnih, budući da je to plan za ovu godinu, bez racionalizacije”, kazala je Marović. EU je za reformu javne uprave odredila 15 miliona eura, navodeći da optimizacija broja zaposlenih u administraciji predstavlja zahtjevan, ali i ključni zadatak da bi se postigao balans između stručnosti i identifikovanih potreba.

Potpredsjednik Vlade Milutin Simović saopštio je ranije da neće biti otpuštanja u javnom sektoru tokom 2018. godine.