Skoro 70 odsto Roma ostalo bez prihoda tokom epidemije

Ključni nalazi istraživanja pokazuju da se procenat onih koji nemaju posao smanjuje u odnosu na istraživanja iz 2016. i 2018. godine, ali je i dalje daleko iznad prosjeka, kao i da raste broj onih koji rade u javnom sektoru i imaju stalni radni odnos

2074 pregleda6 komentar(a)
Ilustracija, Foto: Shutterstock

Skoro 70 osto pripadnika romske i egipćanske (RE) populacije je tokom epidemije koronavirusa u potpunosti ili djelimično ostalo bez izvora prihoda, pokazalo je istraživanje o socio-ekonomskom položaju Roma i Egipćana u Crnoj Gori koje je za sprovela agencija DeFacto.

Istraživanje je sprovedeno za potrebe Ministarstva za ljudska i manjinska prava (MLJMP), kako bi se ocijenili rezultati u procesu socijalne inkluzije Roma i Egipćana, ali i obezbijedili potrebni podaci za kreiranje novih javnih politika, a obuhvatilo je RE zajednicu koja živi u 12 crnogorskih opština.

Veliki broj ispitanika, od 1.023 koliko ih je anketirano, tvrdi da nije imao dovoljno osnovnih namirnica i dezinfekcionih sredstava tokom epidemije koronavirusa, čak 54 odsto tvrdi da nije imalo pristup drugim sredstvima za dezinfekciju, a 37,6 odsto pristup sapunu i vodi.

Kako je saopšteno iz Ministarstva, više od polovine ispitanika navelo je da nijesu imali dovoljno zaštitnih maski.

Osnovne teme kojima se istraživanje bavilo su ekonomski status i zapošljavanje, građanski status i lična dokumenta, zdravlje, problemi uzrokovani COVID-19 epidemijom, stanovanje, obrazovanje, socijalna pomoć, učešće u donošenju odluka i vrijednosti i stavovi.

Ključni nalazi istraživanja pokazuju da se procenat onih koji nemaju posao smanjuje u odnosu na istraživanja iz 2016. i 2018. godine, ali je i dalje daleko iznad prosjeka, kao i da raste broj onih koji rade u javnom sektoru i imaju stalni radni odnos.

„Ali i da u svakom drugom romskom domaćinstvu niko ne radi, dok je svaki drugi ispitanik prijavljen na evidenciju nezaposlenih Zavoda za zapošljavanje Crne Gore“, kaže se u saopštenju.

U poređenju sa istraživanjima iz 2016. i 2018. godine, procenat ispitanika koji ne posjeduju dokumenta se smanjio, ali dalje postoji određeni broj onih koji nemaju odgovarajuća dokumenta.

„Procenat takvih je viši među doseljenim Romima i Egipćanima kada je u pitanju ovjerena zdravstvena knjižica, upis djece u matične knjige rođenih, kao i uvjerenje o državljanstvu“, naveli su iz Ministarstva.

U poređenju sa prethodna dva istraživanja, broj ispitanika koji svoje zdravstveno stanje opisuju kao veoma ili uglavnom dobro je u kontinuiranom porastu, a oko 16,5 odsto tvrdi da u njihovoj porodici živi bar jedna osoba koja ima teško zdravstveno stanje ili invaliditet.

Prosječna starost članova romske i egipćanske populacije izmjerena je na gotovo 56 godina.

Prema istraživanju, svega deset odsto ispitanika je upoznato sa tim da u njihovoj zajednici postoji saradnik u zdravstvenoj zaštiti.

Što se stanovanja i stambenog pitanja tiče, rezultati, između ostalog, govore da u Crnoj Gori i dalje veliki broj Roma i Egipćana živi u odvojenim naseljima gdje nema većinskog stanovništva.

„Svaki drugi ispitanik tvrdi da njegova porodica posjeduje objekat u kome živi, ali samo 14 odsto ispitanika kaže da njegova porodica posjeduje zemljište na kome se nalazi taj objekat, dok veliki procenat domaćinstava u kojima žive ispitanici nemaju osnovne uslove za pristojan život u domaćinstvu“, kaže se u saopštenju.

Istraživanje je pokazalo da je trećina punoljetne romske i egipćanske zajednice, odnosno 32,5 odsto, bez škole, da Romkinje i Egipćanke imaju u prosjeku značajni niži nivo obrazovanja od muškaraca i da se procenat djece koja idu u vrtić se u odnosu na prethodni period smanjio.

„Podaci Ministarstva prosvjete o broju djece iz RE populacije izraženi u apsolutnim brojkama konstantno su u porastu, zbog čega je vjerovatno da su podaci o opadanju procenta djece u vrtićima uslovljeni situacijom izazvanom pandemijom COVID19“, navodi se u saopštenju.

U poređenju sa prethodnim istraživanjima, bilježi se povećanje procenta djece koja pohađaju osnovnu školu, dok je broj mladih koja pohađaju srednju školu ostao gotovo isti kao i 2018. godine.

Prema istraživanju, crnogorskim jezikom se funkcionalno služi dvije trećine RE zajednice, što je porast u odnosu na prethodno sprovedena istraživanja.

Istraživanje je pokazalo i da je povećan broj korisnika usluga centara za socijalni rad, a takođe i osoba koje su koristile neku vrstu materijalne pomoći ili jednokratnu pomoć.

Navodi se da nešto manje od polovine ispitanika tvrdi da koristi usluge i pomoć centara za socijalni rad, dok jedna trećina tvrdi da prima materijalnu pomoć svakog mjeseca.

„Takođe, jedna trećina tvrdi da je u posljednje četiri godine primila jednokratnu materijalnu pomoć. Posebno je važno uočiti značajan rast obuhvata državne pomoći koja je namijenjena djeci sa invaliditetom“, kazali su iz MLJMP.

Prema istraživanju, svaki drugi ispitanik tvrdi da RE zajednica uopšte nije ili donekle nije uključena u crnogorsko društvo.

U odnosu na pitanja koja su se ticala stava o učešća u donošenju odluka, odnosno političkom odlučivanju samo 21 odsto ispitanika kaže da postoji neki političar kome vjeruju.

„Još manje od toga, 18 odsto, kaže da postoje političari koji zastupaju RE populaciju na pravi način, dok čak 76 odsto ispitanika tvrdi da ne razumije najvažnija politička dešavanja u zemlji“, dodaje se u saopštenju.