SVIJET U RIJEČIMA

Saudijska Arabija ima 80 milijardi dolara državnog deficita

Najniže cijene nafte i pandemija korone pospješuju finansijsku krizu u Saudijskoj Arabiji. Uprkos masovnom povećanju poreza, rupa u državnom budžetu je duplirana. Budućnost više ne izgleda baš ružičasto

3556 pregleda1 komentar(a)
Ilustracija, Foto: Reuters

Ova godina ni za koga nije jednostavna - Saudijska Arabija posebno teško strada pod privrednim posljedicama pandemije. Dva najvažnija izvora finansiranja su veoma otanjila od proljeća: zbog zakočene svjetske privrede cijena nafte je sa skoro 60$ pala na manje od 20$ po barelu i od tada se još nije posve oporavila - godišnji prosjek je oko 40$. A da bi popunila državni budžet Saudijskoj Arabiji je potrebna skoro duplo veća cijena.

Sem izvoza nafte, veliku količinu novca u državnu kasu donosi i vjerski turizam: hadž u sveta mjesta islama Meku i Medinu donosi više od 20 milijardi svake godine, što je negdje oko 3% BDP. Ali, ove godine je zbog korone Rijad sedam mjeseci držao granice zatvorene za inostrane poklonike: otvorene su tek u novembru, i to uz velika ograničenja.

Dupliranje deficita

Pandemija je drastično pogoršala već postojeće probleme naftne monarhije, kako se sad dobrano vidi. Budžetski deficit za 2020. godinu će iznositi oko 79 milijardi dolara, saopštilo je saudijsko ministarstvo finansija u utorak: to je oko 12% godišnjeg BDP, čime je rupa u državnom budžetu duplirana u odnosu na prošlu godinu, kad je Rijad prijavio minus od 35 milijardi dolara.

Da nije bilo povećanja poreza i mjera štrednje, deficit bi ove godine bio kudikamo veći. Ljetos je sudijska vlada povećala porez na promet drastično: sa 5% na 15% a istovremeno su ukinuti mjesečni dodaci na plate službenika. Ministar finansija je najavio smanjenje budžeta za više od 7% da bi mogao da ograniči zaduživanje države naredne godine - ali i pored svih tih mjera on ne računa ni sljedeće godine sa plusom u državnoj kasi.

Razlozi za finansijske probleme Saudijaca se ne mogu svesti samo na pandemiju. Sunovrat finansija monarhije je počeo već 2014, kada je cijena nafte sa više od 100$ po barelu pala na oko 50$. Centralni razlog za to je bila povećana proizvodnja fracking-nafte u SAD, dok su istovremeno održivi izvori energije bivali sve konkurentniji. Od tog momenta zaokreta od prije šest godina saudijska država je u permanentnom minusu državnog budžeta: ako je prije 2014. godine bila država skoro bez dugova, danas oni jedu oko 35% BDP-a. U naredne dvije godine se očekuje da će ta suma narasti na 41%, prema procjeni agencije Fitch.

Koliko je bilo pogrešno osloniti se skoro isključivo na permanentni rast cijena nafte vidi se doslovce na svakom ćošku u Rijadu. Zato tamošnja vlada najvećom brzinom pokušava da izvrši diverzifikaciju svoje privrede. Država jednostavno više finansijski ne može da izdrži da bude najveći poslodavac u zemlji. Privatni sektor mora da stvori više radnih mjesta ne bi li rastućem mladom stanovništvu osigurao stalne prihode. To je odavno shvatio i Muhamed bin Salman, koji u Rijadu sve uzde vlasti drži u svojim rukama. Tridesetpetogodišnji prestolonasljednik je obećao da će modernizovati zemlju: i ekonomski i društveno.

Prestolonasljednik pod vremenskim pritiskom

Pojedine reforme je prestolonasljednik već implementirao: već je puno lakše osnovati firmu a državne usluge su digitalizovane. Ali, društvene reforme koje su trebale da pospješe razvoj turizma i industriju zabave, hramlju zbog korona-krize. Istovremeno se Bin Salman pokazao kao nemilosrdni vladar sa apsolutističkim ambicijama, koji ne trpi nikakve kritike - što sve skupa vrlo plaši moguće investitore: prestolonasljednik je 2017. godine oko 500 biznismena, bivših visokih službenika i prinčeva kraljevske krvi, tri mjeseca držao zatočene u luksuznom hotelu Ritz-Carltonu. Kolektivno ih je optužio da su masovno opljačkali državu. Pustio ih je na slobodu tek kad su državi vratili više od pola svoje dotadašnje imovine.

Ta navodna borba protiv korupcije je nastavljena i poslije toga. U martu je Bin Salman pohapsio više od 300 službenika i oficira. Prinčevi kraljevske krvi: Turki bin Abdulaziz, komandant saudijske armije u ratu u Jemenu kao i njegov sin Abdulaziz bin Fahd kao guverner, su u septembru razriješeni dužnosti zbog korupcije. U oktobru je uhapšeno još 45 visokih službenika dok se protiv njih još 900 vode istrage, kako je saopštilo tamošnje tužilaštvo.

Prestolonasljednik je trijumfalno objavio da je na ovaj način za tri godine vratio u državnu kasu preko 66 milijardi dolara a kritičari ga optužuju da je to uradio na način koji nema nikave veze sa elementarnim principima pravne države. I tvrde da Bin Salman hoće samo da popuni praznu državnu kasu zapljenom imovine saudijskih bogataša, za koje usput smatra da su mu i lično nelojalni. David Rundel, bivši američki šef misije i dobri poznavalac situacije u Saudiji, izjavio je za AFP da “prestolonasljednik u prvoj liniji želi da okonča tradicionalno pljačkanje države od strane svojih rođaka i državnih službenika, i time napokon suzbije monstruoznu korupciju u zemlji, čime bi pokrenuo i privredni razvoj”.

Nadati se je da Rundell ima pravo. Jer, ne dođe li do brzog privednog rasta, bogata naftna monarhija bi uskoro mogla da se pretvori u dužničku državu.

Neue Zürcher Zeitung (NZZ)

Prevod: Mirko Vuletić