Maligna kreativnost onlajn nasilja nad ženama u politici

Dok potpredsjednica Sjedinjenih Država Kamala Haris zaokružuje prvu nedjelju u Bijeloj kući, hiljade ljudi na društvenim mrežama slave njeno istorijsko dostignuće. Nažalost, sa druge strane hiljade korisnika su preplavile društvene mreže seksističkim, transfobičnim i rasističkim postovima koji pokazuju razmjere onlajn zlostavljanja kojem su na internetu izložene žene u politici.

Aleksandra Pavliuk, doktorantkinja Internet instituta na Oksfordu, u tekstu objavljenom na portalu „Theconversation“, navodi da je evolucija govora mržnje na internetu, naročito onog čija su meta žene, prevazilazi „automatizovane instrumente“ kojima se platforme služe kako bi moderirale narativ.

Pavliukova je sa timom kolega proučavala kako trolovi i zlostavljači često koriste kodirani jezik kako bi izbjegli ograničenja na društvenim mrežama. Pored zlostavljanja i govora mržnje, oni su takođe proučavali i „širenje seksističkih i seksualizovanih dezinformacija“ o 13 političarki na šest različitih platformi. Lažni i obmanjujući narativ je, kako piše Pavliukova, bio uglavnom zasnovan na seksualnosti i polnoj pripadnosti i često je širen uz određenu koordinaciju.

Primjer takve vrste zlostavljanja je slučaj ukrajinske poslanice Svetlane Zališčuk koja se, nakon što je u Ujedinjenim nacijama održala govor o uticaju rusko-ukrajinskog konflikta na žene, našla na meti seksističke internet kampanje.

Na Tviteru je objavljen lažni post u kojem se tvrdilo da je ona obećala da će trčati gola ulicama Kijeva ukoliko separatisti koje podržava Rusija pobijede u ključnoj borbi. Objavljivane su čak i montirane fotografije nje kako naga trči ulicama prijestonice.

Zališčukova, sada već bivša poslanica, kazala je da te slike i narativ i dalje cirkulišu internetom uvijek kada ona obavlja javnu dužnost u inostranstvu.

Istraživanje Amnesti Internešnela, sprovedeno prošle godine, pokazalo je da je svaki sedmi tvit u Indiji u kojem se pominju političarke uvredljiv. Ista studija je pokazala da su onlajn napadi na muškarce u politici generalno u svijetu odnose na njihove profesionalne sposobnosti i dužnosti, dok se onlajn maltretiranje političarki više fokusira na njihov fizički izgled i seksualnost i često uključuje ponižavajuće i seksualizovane slike. One su kao u slučaju Zališčukove često meta ponižavajućih kampanja dezinformacija.

Studija koju je sproveo tim Pavliukove, zasnovana na podacima prikupljenim između septembra novembra 2020. godine, pokazala je da je u tom periodu na društvenim mrežama objavljeno preko 336 000 uvredljivih postova čija je meta bila uglavnom Kamala Haris. To znači da su tokom dva mjeseca svaki minut objavljivana četiri uvredljiva posta - i svaki je mogao biti podijeljen hiljade puta, što eksponencijalno povećava njihov doseg.

Kompanije društvenih mreža koriste automatizovana sredstva za moderiranje sadržaja u naporu da suzbiju govor mržnje. Ovi instrumenti su dizajnirani da odmah detektuju uvredljive postove, ali to čine samo ukoliko znaju koje se riječi smatraju uvredljivim. To, ističe Pavliukove, stvara „slijepu tačku“ budući da zlostavljači mijenjaju jezik kako bi izbjegli detektovanje.

Taj proces se naziva „maligna kreativnost“ i podrazumijeva da zlostavljači koriste šifrovani jezik i osmišljavaju lažnu naraciju i mimove kako bi maltretirali političarke. Tako na primjer postovi u kojima stoji da je Kamala Haris „preko kreveta došla do vrha“ i haštagovi koji su dodatno proširili takav narativ poput #HeelsUpHarris ili #KneePadsKamala uspijevaju da prođu neprimijećeno od strane automatizovanih instrumenata koji nijesu prethodno programirani da prepoznaju i detektuju takav govor mržnje.

Kompanije koje upravljaju društvenim mrežama su pod sve većim pritiskom da zauzmu oštriji stav protiv svih vidova govora mržnje ili zlostavljanja na njihovim platformama, uključujući i one protiv žena, rasnih manjina i drugih marginalizovanih grupa.

Predsjednik SAD Džo Bajden je predložio formiranje specijalne jedinice koja bi se sastojala od predstavnika saveznih i državnih agencija tehnoloških kompanija, pravnika i bezbjednosnih zvaničnika u cilju suzbijanja onlajn zlostavljanja.

Tim sa Oksfroda je u izvještaju preporučio društvenim mrežama da ažuriraju instrumente moderiranja sadržaja kako bi išli u korak sa novom naracijom koja ponižava najmoćnije žene svijeta. Navodi se da to treba uraditi u koordinaciji sa ženama, njihovim štabovima i marketinškim timovima. Platforme moraju omogućiti ženama da podnesu „izvještaje o incidentima“ koji pokrivaju više pojediničnih postova, a ne da prijavljuju svaki pojedinačno što je naporno i stresno.

Seksističke i seksualizovane dezinformacije utiču na način na koji javnost doživljava žene, navodi Pavliukova i dodaje da se pojedine žene na početku karijere teže se nose sa ovakvom vrstom zlostavljanja i odlučuju da se klone profesija koje ih izlažu javnosti.

Istorijska inauguracija Kamale Haris razlog je za slavlje svih žena, a naročito onih koje nijesu bjelkinje. To je takođe prilika za jednu novu generaciju žena da se osjećaju inspirisano i teže liderskim ulogama. Da bi se to dogodilo platforme društvenih mreža i vlade su odgovorne da pruže prostor u kojem žene mogu ravnopravno učestvovati u aktivinostima na internetu.

„Efikasno moderiranje u cilju sprečavanja seksističkog zlostavljanja kojem su žene izložene na društvenim mrežama - naročito onog koje ne registruju algoritmi - ključni je dio te odgovornosti“, zaključuje Pavliuokova.

Povlače se sa interneta da bi izbjegle zlostavljanje

Nedavna studija je pokazala da žene smanjuju aktivosti na internetu kako bi izbjegle moguće maltretiranje. Jedna od učesnica studije je kazala da je „morala proći kroz blato...“ kako bi učestvovala u diskusijama na društvenim mrežama.

To demonstrira okrutnu realnost šta su sve žene prinuđene da prihvate ukoliko žele da budu prisutne na internetu, gdje je maltretiranje i nasilje prema njima neuoporedivo intenzivnije od onoga sa kojima se suočavaju muškarci.

( Nada Bogetić )