Abazović: Iznad države nije niko, pa ni tužioci

Abazović je “Vijestima” kazao da nije imao uvid u dokument, ali da je takav eventualni stav Brisela u skladu sa Vladinim.

46452 pregleda55 komentar(a)
Naći održivo rješenje u kome će se uspostaviti sistem odgovornosti: Abazović, Foto: gov.me

Potpredsjednik Vlade Dritan Abazović rekao je da eventualna odluka Evropske komisije da se ne zatvaraju poglavlja dok se ne ostvare konkretni rezultati u vladavini prava, može samo pomoći Crnoj Gori.

EK je u novom nacrtu takozvanog “non-pejpera” za poglavlja 23 i 24 navela da se nijedno novo poglavlje neće moći zatvoriti prije nego što se ispune sva prelazna mjerila koja se tiču vladavine prava. “Non-pejper” o primjeni nove metodologije u pristupnim pregovorima za Srbiju i Crnu Goru, predstavio je ambasadorima zemalja članica EU evropski komesar za proširenje Oliver Varhelji u srijedu, prenio je Radio Slobodna Evropa.

Abazović je “Vijestima” kazao da nije imao uvid u dokument, ali da je takav eventualni stav Brisela u skladu sa Vladinim.

“To nam samo pomaže. Ne možemo zatvoriti nijedno poglavlje dok ne isporučimo rezultate”, rekao je vicepremijer, koji je u dvodnevnoj posjeti Briselu.

Abazović je poručio da je interes Crne Gore da uđe u EU i nijedan čovjek personalno ne može da bude iznad interesa Crne Gore, “bilo da je predsjednik države, premijer, vicepremijer ministar, tužilac, sudija ili neki radnik administraciji”.

Prema navodima RSE, u ovom dokumentu “predložene promjene se mogu prilagoditi postojećim pregovaračkim okvirima sa Crnom Gorom i Srbijom uz saglasnost tih zemalja”.

Crna Gora je otvorila svih 33 poglavlja u pristupnim pregovorima a privremeno je zatvorila tri. EK je u februaru 2020. izašla sa novom metodologijom s ciljem da poboljša pristupni proces. Ta revidirana metodologija će se primjenjivati na one države koje tek treba da otvore pristupne pregovore sa EU, a to su Sjeverna Makedonija i Albanija, podsjeća RSE.

Crna Gora pregovora osam godina i njoj je bilo ponuđeno da se izjasni da li želi da bude obuhvaćena novom metodologijom, za šta je prethodna Vlada dala saglasnost.

Abazović je juče u Briselu razgovarao sa Varheljijem, ali nakon susreta u protokolarnom saopštenju nije pominjana metodologija. On je prethodno govorio pred Odborom za spoljne poslove Evropskog parlamenta (AFET) gdje je poručio da sa tužiocima koji sada upravljaju tužilaštvom, Crna Gora ne može postići rezultate koje želi.

“Ja sam im rekao da želim ovdje da dođem za godinu i da kažem konkretno šta je urađeno u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, bez ove priče ‘ima volje-nema volje’. Urađeno je to i to, ili nije urađeno ništa i da nam omoguće da nađemo alat kako da dođemo do toga. Oni su rekli da je to prava priča”, kazao je Abazović.

On vjeruje da evropski parlamentarci žele da pomognu Crnoj Gori da ostvari cilj i uđe u EU, ali da je to nemoguće postići bez rezultata u poglavlju 23 i 24, koja se odnose na oblast pravosuđa i vladavine prava.

Na pitanje kako su evropski parlamentarci reagovali, Abazović je odgovorio je da je zadovoljan i da očekuje podršku.

“U EP ima mnogo raspoloženja da se pomogne. Ne treba očekivati da će oni reći uredu je, uglavnom sve je objašnjeno - nema revanšizma, ima odgovornosti. Ne tražimo nikakav revanšizam, nemamo personalno protiv nikoga ništa, ali ko nema rezultata, ne može da bude iznad države. Ne kažem da će nas podržati da ukinemo Specijalno državno tužilaštvo, ali na ovaj način se pravi pritisak i na Specijalno tužilaštvo i na sve”, rekao je Abazović. Dodao je, da što se tiče promjena u tužilaštvu kroz tužilačke zakone, koji treba da omoguće smjene u tužilaštvu, treba sačekati mišljenje Venecijanske komisije i stav EU i vidjeti šta su solucije.

“Ne moraju solucije da budu skroz identične onome što je predloženo ovim zakonima, ali da se nađe neko održivo rješenje u kome će se uspostaviti sistem odgovornosti”, kazao je Abazović.

Mišljenje Venecijanske komisije Savjeta Evrope o Predlogu izmjena Zakona o državnom tužilaštvu i Predlogu zakona o tužilaštvu za organizovani kriminal i korupciju očekuje se do 20. marta. Ti predlozi su bili na dnevnom redu vanredne sjednice Skupštine Crne Gore 18. februara, koja je otkazana nakon reakcije EU i međunarodnih partnera da su predlozi pripremljeni bez adekvatne javne rasprave i mišljenja VK.

Bilčik: Neće biti reformi bez saradnje opozicije i vlasti

Izvjestilac za Crnu Goru u EP Tonino Picula rekao je da su izbori u Nikšiću još jednom izazvali političke tenzije u zemlji, ali i oprečne poruke koalicionih partnera u vlasti, o čemu treba početi pregovore unutar koalicije kako bi se prevladala moguća parlamentarna kriza. Picula je ocijenio da je članstvo u EU kohezioni faktor u izrazito polarizovanom društvu kao što je crnogorsko. Abazović je, odgovarajući na pitanja, rekao da su na tim izborima dvije najveće grupacije željele da stvore situaciju apokalipse zbog nadmetanja snaga i očekuje da će tenzije nakon izbora da splasnu, a sve ostalo bi bilo problematično. Šef Delegacije EP za Crnu Goru Vladimir Bilčik smatra da se neke temeljne reforme neće dogoditi ako ne budu sarađivale različite stranke, ne samo partije unutar vlasti, već i iz opozicije. Dodao je da su izbori u Nikšiću doveli do novih tenzija i poručio da je važno sprovesti reforme izbornog zakonodavsta kako bi se parlamentrani i lokalni izbori održavali u istom danu.

Zarobljeno tužilaštvo nije rješavalo ni slučajeve napada na novinare

Govoreći o slučajevima napada na novinare, Abazović je dodao da se tu nije dovoljno učinilo i da je veoma važno da se promijeni taj sistem. „Tvrdim da bi jedan slučaj napada na novinare bio riješen da imamo drugačije tužilaštvo. Ali ne možete ako su ljudi tamo zarobljeni“, rekao je Abazović. Na pitanje šta je sa slučajevima ubistva urednika “Dana” Duška Jovanovića i napada na novinarku Oliveru Lakić, odgovorio da Crna Gora može to da riješi, „ali ne sa ovakvim tužilaštvom“.