Vađenje rude i smeće uništavaju rijeku Gračanicu
Anketirani građani smatraju da ono što se može odmah uraditi je zaustaviti eksploataciju pijeska, ukloniti divlje deponije, povećati broj kontenjera za odlaganje čvrstog otpada, pojačati inspekcijski nadzor i uvesti novčane kazne za one koji nelegalno odlažu otpad, kao i stavljanje Gračanice pod zaštitu
Gornji tok rijeke Gračanice, koja protiče kroz nikšićku Župu, izuzetno je ili djelimično zagađen.
To smatraju anketirani građani tokom projekta NVO “Župa u srcu“ - Identifikovanje izvora zagađenja sliva Gračanice i unapređenje postojećeg stanja.
Ta NVO sprovela je terensko istraživanje, online anketu među učenicima OŠ “Dušan Bojović“ i pratiocima njihove Fejsbuk stranice, kao i neposredno intervjuisanje građana.
"Stariji sugrađani su najveći akcenat dali uticaju otpadnih voda iz rudokopa, dok djeca prepoznaju otpad kao najveći problem. Na pitanje šta bi trebalo uraditi da bi se zaštitio tok Gračanice sugrađani su dali veći broj korisnih sugestija: donijeti plan zaštite rijeke, povećati broj kontejnera za odlaganje smeća, na sastancima sa predstavnicima sela inicirati veće angažovanje i edukaciju po selima, angažovati inspekciju povodom otpadnih voda rudokopa, ukloniti smeće iz njenog korita i kažnjavati one koji bacaju smeće", piše u analizi zagađenja gornjeg toka Gračanice, koju je pomenuta NVO uradila.
Anketirani građani smatraju da ono što se može odmah uraditi je zaustaviti eksploataciju pijeska, ukloniti divlje deponije, povećati broj kontenjera za odlaganje čvrstog otpada, pojačati inspekcijski nadzor i uvesti novčane kazne za one koji nelegalno odlažu otpad, kao i stavljanje Gračanice pod zaštitu.
Analizom je utvrđeno da Gračanicu osim prirodnih faktora zagađuju i vještački, koji su podijeljeni na koncentrisane i rasute.
"U gornjem toku Gračanice dominantan koncentrisani zagađivač je firma ‘Uniprom metali’ koja sa svojim partnerima vrši eksploataciju rude crvenog boksita. Tu su još i naselja koja su skoncentrisana duž vodenih tokova sliva Gračanice, firma ‘Naše voće’, otpadne vode iz domaćinstava i poljoprivrednih farmi, otpad sa lokalnih groblja", navodi se u urađenoj analizi.
U rasute izvore zagađivanja spadaju deponije industrijskog i komunalnog otpada, lokacije za eksplataciju šljunka i pijeska, automobilske i kamionske gume, pesticidi i azotna đubriva, životinjski ostaci.
U analizi su date i preporuke za poboljšanje stanja Gračanice.
"Kada je u pitanju zagađivanje vodama iz rudokopa potrebno je nastaviti radove na projektu odvajača mulja, usvojiti stalnu praksu obustavljanja proizvodnje u periodu velikih kiša, konstantno raditi monitornig voda u periodu kiša. Napraviti dodatne napore ka racionalizaciji potrošnje vode, pokušati pronaći nove izvore vodosnabdijevanja naselja Župe u cilju smanjenja pritiska na izvorište Gračanice i Morakovsku baru".
Tu su i kontrola upotrebe pesticida, otvaranje posebne budžetske linije za podršku farmama kako bi riješile problem skladištenja đubriva i osoke, poboljšanje mogućeg rizika od curenja kontaminanata u rijeku Gračanicu.
"Prvi korak je uspostavljanje katastra mogućih kontaminiranih lokacija. Sljedeći korak je sprovođenje hemijske analize jedinjenja na kontaminiranim lokacijama. Nakon toga potrebno je preuzeti određene mjere ublažavanja na osnovu tipa kontaminacije. Mjesna zajednica i opštinski organi treba da snage usmjere na izradu procjena mogućnosti izrade projekta za sakupljanje i prečišćavanje otpadnih komunalnih voda iz naselja koja gravitiraju toku Gračanice i njenih pritoka", neke su od preporuka.
Prostor gornjeg toka rijeke Gračanice, od skoro 20 kilometara, kako je navedeno, umjesto što služi za odlaganje otpada, može biti veliki turistički potencijal i mjesto za rekreaciju i odmor.
"Analiza zagađenja gornjeg toka rijeke Gračanice je nastala kao rezultat potrebe sagledavanja i popisa svih zagađenja rijeke Gračanice i u tom smislu predstavlja doprinos ka izradi katastra zagađivača rijeka u Crnoj Gori", naveli su iz NVO.
( Svetlana Mandić )