Popis kreće 1. novembra?

Iako su čelnici izvršne vlasti prije mjesec dana saopštili da su male šanse da se popis stanovništva održi do kraja godine, Vlada planira da 1. novembra počne s njegovom realizacijom - nezvanično saznaju “Vijesti”.

Nacrtom zakona o popisu, u koji su “Vijesti” imale uvid, planirano je da se on održi do kraja godine. Tačan period sprovođenja - odrediće Vlada. Propis o popisu o kome već postoje kontroverze - da li treba da bude samo registarski ili i da evidentira vjeru i naciju - nije bio na javnoj raspravi, a malo je izvjesno i da će biti zbog kratkog roka.

Iz Ministarstva finansija i socijalnog staranja, koje je predlagač zakona, “Vijestima” nijesu odgovorili da li će Nacrt biti razmatran na današnjoj sjednici Vlade, kao ni da li će taj dokument biti na javnoj raspravi.

Savjet statističkog sistema trebalo je prije dva dana da se izjasni o Nacrtu, ali je, kako nezvanično saznaju “Vijesti”, većina članova tog tijela bila protiv toga, jer im je pomenuti dokument dostavljen tek na početku sjednice. I ona je zakazana po hitnom postupku.

Izvršni direktor Centra za demokratsku tranziciju (CDT) Dragan Koprivica podnio je odmah nakon toga ostavku na članstvo u tom tijelu. On je saopštio da je od Savjeta traženo da se u roku od 24 sata izjasni da li prihvata Nacrt zakona.

Članovi Savjeta zahtijevali su da se o sadržaju podataka, čije je prikupljanje predviđeno Nacrtom, održi javna rasprava u trajanju od najmanje 20 do 40 dana.

Uprkos tome što su iz EU u više navrata naglašavali da podaci o naciji, religiji i jeziku nijesu ključni za popis, Vlada je Nacrtom predvidjela i njihovo prikupljanje.

EU je preporučila registarski popis stanovništva, koji predstavlja metod prikupljanja podataka o jedinicama popisa (licima, domaćinstvima i stanovima) na bazi dostupnih registara koji se vodi u organima državne uprave.

Nacrtom je predviđeno i prikupljanje podataka o bračnom statusu, vanbračnoj zajednici, životnom partnerstvu lica istog pola, poznavanju stranih jezika i rada na računaru, zanimanju, mjestu rada...

U dokumentu se, između ostalog, navodi da će se podaci prikupljati neposredno, metodom intervjua, u prostorijama gdje lice živi.

Popisi u Crnoj Gori i dosad su rađeni po tradicionalnoj metodi, “od vrata do vrata”.

Koprivica za “Vijesti” kaže da bi eventualna Vladina odluka da bez javne rasprave usvoji Nacrt zakona o popisu, u aktuelnim okolnostima bila veoma opasna i nezakonita, te da ne bi bila u skladu s procesom EU integracija.

”Ako se to ipak desi, Vlada bi direktno prekršila Zakon o državnoj upravi i uredbu koja reguliše sprovođenje javnih rasprava u pripremi zakona i strategija. Ministarstva su, prema ovom zakonu, dužna da sprovedu postupak javne rasprave radi konsultovanja zainteresovane javnosti. Ministarstvo finansija mora da organizuje javnu raspravu u trajanju od najmanje 20 dana, kako je to propisano podzakonskim aktom. Takođe, Vlada bi grubo prekršila princip transparentnosti koji je više puta proklamovala kao jedan od važnih prioriteta. Osim ovoga, narušen bi bio i princip inkluzivnosti važnih aktera na javnoj sceni - u ovom slučaju korisnika statističkih podataka”, rekao je Koprivica.

Premijer Zdravko Krivokapić i vicepremijer Dritan Abazović saopštili su početkom avgusta da je teško očekivati popis do kraja godine, jer su potrebne velike pripreme za njegovu realizaciju.

Iz DF-a su odmah odgovorili da će prije smijeniti Vladu, nego dozvoliti da se ne održi popis.

Oni su pozvali premijera da predloži zakon o popisu i poručili da će doći u Skupštinu da glasaju za taj akt.

Čelnici DF-a više puta su isticali da će se nakon popisa vidjeti koliko je zapravo Srba u Crnoj Gori, odnosno da se građani u državi većinski nacionalno izjašnjavaju kao Srbi.

Preliminarne rezultate popisa će, kako piše u Nacrtu, Uprava za statistiku objaviti u roku od 30 dana od završetka popisa, dok će konačne objaviti prema Godišnjem planu zvanične statistike i Kalendaru objavljivanja statističkih podataka.

U pripremi popisa učestvuju ministarstva pravde, ljudskih i manjinskih prava, vanjskih poslova, odbrane i unutrašnjih poslova, Uprava za katastar i državnu imovinu, te drugi organi, organizacije i institucije.

U nacrtu piše da se sredstva za finansiranje popisa obezbjeđuju iz budžeta Crne Gore.

“Politička trgovina nije bitnija od stabilnosti zemlje i dobre uprave”

Dragan Koprivica kaže da bi Vlada, usvajanjem Nacrta zakona o popisu bez javne rasprave, jasno demonstrirala da joj je politička trgovina bitnija od poštovanja principa dobre uprave i stabilnosti u zemlji.

”Jedna ovakva odluka, nakon tenzija koje smo imali u nedjelju na Cetinju, mogla bi da ima nesagledive posljedice po stabilnost društva i prouzrokovala bi novi krug nestabilnosti koje bi se, ovaj put, mogle završiti na tragičan način. Nadamo se da će donosioci odluka shvatiti gdje bi nas ovaj način ponašanja Vlade mogao odvesti i da će se vratiti poštovanju zakona i demokratskih procedura”, naglašava Koprivica.

Hitna sjednica nakon pomirenja sa DF-om

Hitna elektronska sjednica Savjeta statističkog sistema zakazana je u utorak rano ujutru. To je dva dana nakon što je premijer Zdravko Krivokapić pozvao u pomoć lidere DF-a na ponoćni sastanak u Vladu, kojima se, kako su saopštili na konferenciji za medije, požalio na državni udar u Vladi, a u vezi s događajima na Cetinju.

Andrija Mandić i Milan Knežević su na pres konferenciji saopštili da su bile “neophodne šire konsultacije ne samo izvršne vlasti, nego i onih koji podržavaju tu izvršnu vlast, s obzirom da je postojao problem u Vladi i u menadžmentu policije, gdje neki nisu htjeli da rade svoj posao”.

Istog dana kada je bila hitna sjednica Savjeta, novinari su na izlazu iz zgrade Vlade sreli lidere DF-a. Komentarišući to, premijer je na pres konferenciji potvrdio da je razgovarao s njima i zahvalio im, kako je rekao, jer su “dali podršku svim našim aktivnostima”.

DF je početkom juna ove godine, nakon smjene ministra pravde Vladimira Leposavića i usvajanja Rezolucije o Srebrenici, otkazao povjerenje Vladi, a posebno su bili revoltirani Krivokapićem.

Tokom rasprave o njegovoj inicijativi za razrješenje Leposavića, DF je saopštio da ga više ne podržavaju. Krivokapić je uzvratio da ne prihvata ucjene i da je DF-u s DPS-om “najdirektnije dogovara obaranje Vlade i Skupštine Crne Gore, a sve u cilju raspisivanja novih parlamentarnih izbora”.

( Nikola Dragaš, Mila Radulović )