Kreirati bazu o broju nezaposlenih OSI

Predsjednik Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje Skupštine Crne Gore, Suad Numanović, ocijenio je da postoji nedovoljna zaposlenost OSI, a razlozi su, kako je rekao, predrasude poslodavaca, nepristupačno okruženje, kao i neprilagođenost radnih mjesta i objekata

194 pregleda1 komentar(a)
OSI nezaposlenost, Foto: PR Centar
09.11.2017. 14:55h

U Crnoj Gori je u narednom periodu potrebno kreirati bazu o broju nezaposlenih osoba sa invaliditetom (OSI), kao i poboljšati mjere za podsticanje zapošljavanja te populacije, ocijenjeno je na okruglom stolu Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG).

Okrugli sto "Unapređenje uslova za zapošljavanje OSI na otvorenom tržištu rada” je posljednja aktivnost koja je organizovana u okviru projekta "Od obrazovanja ka zaposlenju – Trans2Work 3", koji UMHCG sprovodi u saradnji sa Fakultetom vizuelnih umjetnosti, a finansira ga Zavod za zapošljavanje Crne Gore.

Predsjednik Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje Skupštine Crne Gore, Suad Numanović, ocijenio je da postoji nedovoljna zaposlenost OSI, a razlozi su, kako je rekao, predrasude poslodavaca, nepristupačno okruženje, kao i neprilagođenost radnih mjesta i objekata.

"Neki od razloga su i postojanje jednog broja nezaposlenih osoba kojima nije utvrđen status OSI, činjenica da je jedan broj OSI ostvario pravo na invalidsku i porodičnu penziju iako su radno sposobni, nizak nivo socijalne podrške, nemotivisanost za traženje posla, kao i neadekvatna obrazovna struktura nezaposlenih OSI, kao i mnogobrojne barijere u oblasti sticanja obrazovanja”, naveo je Numanović.

Prema njegovim riječima, u Crnoj Gori ne postoji zvanična baza podataka o tačnom broju nezaposlenih i zaposlenih lica sa invaliditetom.

"Ne postoji baza koja sadrži procjenu radnih sposobnosti i stečenih kvalifikacija, kao i vještina kojima su ovladali. U budućem periodu treba da kreiramo ovu bazu da bi se na osnovu nje OSI mogle dokvalifikovati i osposobljavati za neka druga zanimanja u skladu sa svojim mogućnostima”, istakao je Numanović u PR Centru.

Zapošljavanje OSI je, kako je istako, jedan od prioriteta crnogorske države.

"Informisanje, edukacija i radno angažovanje OSI je put do poboljšanja njihovog položaja. Zapošljavanje je osnov za njihovu ekonomsku nezavisnost, samostalan život i uključivanje u sve oblasti društvenog života. Dosadašnja praksa poslodavaca je pokazala da su zaposlene OSI kvalitetni i stručni radnici, koji značajno doprinose kvalitetu poslovanja”,

Izvršna direktorica UMHCG, Aleksandra Pavićević, kazala je da Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom mora da se mijenja u nekoliko segmenata.

"Prvi i najvažniji je status Fonda za profesionalnu rehabilitaciju, procedure i način sprovođenja mjera profesionalne rehabilitacije, i posebno zabrinjavajuće što su dio zakona, a posebno podzakonski akti i dalje definisani u medicinskom i funkcionalnom modelu pristupa invaliditetu”, pojasnila je Pavićević.

Ona je ocijenila da neriješeno pitanje Fonda za profesionalnu rehabilitaciju odgovara vlasti .

"Jasno je da milionska sredstva koja se koriste na račun OSI ukazuju na to da vlastima čak odgovara veliki broj nezaposlenih OSI, odnosno poslodavaca koji umjesto zapošljavanja biraju da plate posebne doprinose u Fond. Iako su se ponekad iz vlasti mogle čuti poruke da se pitanje Fonda treba riješiti to se ni do danas nije desilo”, rekla je Pavićević.

UMHCG je, kako je saopštila, kroz projekat “Od obrazovanja ka zaposlenju – Trans2Work 3" zaposlilo četiri osobe sa invaliditetom.

"I sa dvoje njih ćemo nastaviti ugovor zahvaljujući saradnji sa štamparijom Lapis”, navela je Pavićević.

Prema njenim riječima, Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica s invaliditetom pruža mnoge mogućnosti, a svrha podsticanja zapošljavanja kroz subvencije, kako je rekla, govori u prilog činjenici da OSI u praksi nisu u istim pozicijama za zapošljavanje sa drugima.

"Pitanjima OSI moramo pristupati s aspekta ljudskih prava i težiti njihvim jednakim mogućnostima u svim oblastima života, kako bi se dostizala socijalna pravda. Nije dovoljno imati Zakone koji omogućavaju beneficije i povlastice, već osigurati pristupačnost, obezbijediti servise podrške i stvarati uslove za jednake šanse OSI”, smatra Pavićević.

Koordinatorka Pravnog programa i antidiskriminacije UMHCG, Miroslava Mima Ivanović, istakla je da je zabrinjavajuće što ne postoji podatak o stopi nezaposlenosti OSI, ni efikasne mjere za podsticanje zapošljavanja OSI.

"Komitet Ujedninjenih nacija je istakao zabrinutost zbog nepostojanja dovoljno efikasnih mehanizama zaštite OSI od otkaza, a novim Zakonom o radu želi se da se otpremnine smanje, što podstiče poslodavce da još lakše otpuste OSI”, smatra Ivanović.

OSI bi, kako je istakla, trebalo da budu osviješćene i edukovane od države o svojim pravima.

"Ne može se očekivati od nekoga ko nema jednak pristup informacijama da ima informaciju o tome gdje je raspisan oglas za slobodno radno mjesto”, ocijenila je Ivanović.

Prema njenim riječima OSI nisu omogućeni minimalni, dostojanstveni uslovi rada.

"Da ne govorimo o razumnim adaptacijama, koje predstavljaju dodatna prilagođavanja I dodatne mjere koje će konkretnoj OSI da omoguće participaciju”, navele je Ivanović.

Samostalni savjetnik za zapošljavanje lica s invaliditetom, Zavod za zapošljavanje Crne Gore (ZZZCG), Stanko Laković, kazao je da je posredstvom sredstava Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje lica sa invaliditetom od 2015. godine finansirana realizacija više od 150 projekata zapošljavanja OSI.

"Ukupna vrijednost je nešto manja od 7,5 miliona eura. Samo u ovoj godini, ZZZCG finansira 85 projekata u koje je uključeno 550 OSI”, naveo je Laković.

On je rekao da je, u Crnoj Gori, 317 OSI zaposleno kod 204 poslodavca koji ostvaruju pravo na subvenciju zarade.

"Od ovih 317 OSI, 205 je zaposleno na neodređeno vrijeme. Ovo nije neki veliki rezultat, ali je svakako napredak od osnivanja Fonda za profesionalnu rehabilitaciju do današnjeg dana”, kazao je Laković.

Samostalna savjetnica u Direktoratu za unapređenje i zaštitu ljudskih prava, Aleksandra Popović, kazala je da skoro nema OSI koje su se prijavila na konkurse za zapošljavanje u državnoj ili lokalnoj upravi.

"To je značajan input i preporuka da se OSI moraju malo zainteresovati i pratiti konkurse i možda u tom smislu tražiti svoje radno angažovanje u državnoj upravi i lokalnoj samoupravi”, rekla je Popović.

Ministarstvo za ljudska i manjinska prava je, kako je rekla, sprovelo istraživanje na nivou organa državne uprave o broju zaposlenih OSI.

"Podaci nam pokazuju da su 63 OSI zaposlene u državnoj upravi. Ne možemo reći da je to tačan podatak, jer je to informacija na osnovu slobodne procjene ispitivača. Ipak, podatak je značajan jer ukazuje da je potrebno zaposliti veći broj OSI u organima državne uprave”, smatra Popović.

Zamjenik Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore, Siniša Bjeković, rekao je da se fokusiranjem na Fond može dogoditi da „nesvjesno u najboljoj namjeri vršimo sagregaciju OSI“.

"Ako pogledamo statističke podatke vezane za zapošljavanje ovih lica, vidjećemo da se najveći broj njih zapošljava u organizacijama civilnog sektora koje su manje ili više usmjerena ka zaštiti prava OSI. Ako bi se fokusirali samo na jedan instrument, čini mi se da bi se izgubili u šumi strateških dokumenata, koje je potrebno pratiti sa različitih aspekata“, pojasnio je Bjeković.

Ako postoji činjenica da, podsticajne mjere koje su date poslodavcima nisu u cjelosti ispunile cilj, onda je, kako je rekao, potrebno govoriti o drugim rješenjima.

"Vjerujem da je ispravno strateško opredjeljenje u radu Zavoda za zapošljavanje, a to je da se težište pomjera ka individualnim zahtjevima zasnovanim na objektivnim pokazateljima na tržištu rada. Samo na taj način možemo da spojimo dostizanje višeg stepena zapošljivosti teže zapošljivih kategorija i destigmatizaciju, inkluziju i zaštitu prava OSI na nivou međunarodnih standarda“, objasnio je Bjeković.