Pandemijom korone pogođeno 39.000 turističkih radnika

Država je u 2020. godini pokušala da pomogne ovom sektoru s mjerom "Podrška sa platama turističkim vodičima“. Svim registrovanim turističkim vodičima za mjesece oktobar, novembar i decembar, je isplaćena bruto plata u iznosu od 21.700 denara ili 335 eura

3440 pregleda0 komentar(a)
Foto: koha.mk

Todor Aslimovski iz Ohrida već godinama radi kao turistički vodič u svom rodnom gradu. Najčešće je sa grupama iz regiona koje dogovara preko turističkih agencija sa kojim sarađuje. Kaže da je proces veoma složen jer se moraju dobiti podaci o veličini i strukturi grupe , potrebama, interesima i očekivanjima. Međutim, Aslimovski je poznat zbog specifičnog načina na koji pristupa turistima.

"Doček najčešće ispunjavam sadržinama preko kojih se izražava naša kultura, tradicija i gostoljubivost. Svakako da značajno mjesto zauzima animacija turista koju realizujem preko šetnji, recitacija, nagradnih pitanja za goste kao i bezbroj drugih sadržina", kaže Aslimovski.

Ipak je pandemija korone značajno pogodila turistički sektor. Zatvorile su se granice. Propuštali su se samo kamioni, bili su otkazani letovi a 14. marta 2020. godine je bio zatvoren i aerodrom „Sv. Apostol Pavle“ u Ohridu. Nedjelju kasnije, 21. marta 2020. godine, uveden je po prvi put i policijski čas, a onda je uslijedilo vrijeme dugih karantina i restriktivnih mjera. Potpuno je stao posao za turističke vodiče.

foto: Koha.net

"Restriktivne mjere koje su bile uvedene su bukvalno onemogućile bilo kakvu turističku aktivnost i shodno tome izostala je i aktivnost vođenja turističkih grupa. U ljeto 2020. godine malo se relaksirala situacija sa restriktivnim mjerama, vladinim mjerama se podsticao domaći turizam da bi se pomoglo turističkom sektoru. Ipak, turisti su bili iz zemlje tako da je potreba vođenja turističkih grupa s njima bila svedena na minimum. Skoro da nije bilo te potrebe, ne samo u uslovima pandemije već i u normalnim turističkim kretanjima u našoj zemlji", kaže Aslimovski.

Država je u 2020. godini pokušala da pomogne ovom sektoru s mjerom "Podrška sa platama turističkim vodičima“. Svim registrovanim turističkim vodičima za mjesece oktobar, novembar i decembar, je isplaćena bruto plata u iznosu od 21.700 denara ili 335 eura. Ukupno je isplaćeno 5 miliona denara za 78 vodiča.

Todor Aslimovskifoto: koha.mk

Iz asocijacije turističkih vodiča kažu da je 2020 godina bila posebno teška za njih jer je posao potpuno pao, ne određeni procenat, već 100 odsto. To je izazvalo ogromne probleme u njihovim porodicama.

"Znam da je dobar dio njih počeo da radi posao koji im je omogućavao da kako-tako prehrane svoje porodice a ima slučajeva gdje su i napustili Makedoniju. Poslije dužeg perioda uspjeli smo da u decembru 2020. uđemo u četvrti paket mjera i da određen broj naših kolega uzme po 60.000 DEN. Onda su nas zaboravili u petom paketu, što nas je natjeralo da ponovo budemo glasni, da bi nas uključili u šesti paket i da u proljeće 2021. godine dobijemo po 30.000 DEN. I to je sve. Mislim da se lako može procijeniti koliko je moguća egzistencija sa 90tak hiljada za period od dvije godine", kaže Dimir Kavrakov, predsjednik Asocijacije turističkih vodiča.

foto: koha.mk

Ali, turistički vodiči su samo jedan od mnogo djelova koji su pogođeni pandemijom korone. Prema Agenciji za promociju podršku turizma u turističkom sektoru, hotelskom i transportu putnika zaposleno je oko 39 hiljada radnika. Pri kraju februara 2020. godine formirano je Koordinativno tijelo u Agenciji za promociju i podršku turizmu, a fokus je bio na tome da se zadrže sva radna mjesta.

Broj stranih turista u 2020. je istorijski najgori, država broji gubitke

Prema poslednjim podacima državnog Zavoda za statistiku republike Severne Makedonije u 2020. broj turista u poređenju sa prethodnom 2019. je smanjen za 60 odsto ali ono što je karakteristično je to što kod stranih turista postoji smanjenje od 84,4 odsto, dok kod domaćih smanjenje iznosi 18.odsto u 2020 .godini u odnosu na prethodnu broj noćenja je smanjen za 48 odsto, a noćenja ima za 84 odsto manje u poređenju sa prethodnom godinom, a kod noćenja domaćih turista postoji smanjenje od 14.2 odsto.

foto: koha.mk

"Pandemija je napravila ogromne preokrete u turističkoj industriji. Ovaj sektor je pretrpio najveću štetu imajući, prije svega, mjere vlada širom svijeta. Zastoj i zabrana kretanja kao i određeno preventivno ponašanje turista. U toku 2020. godine Agencija za promociju i podršku turizma je lansirala kampanju „Samo je kući kao kod kuće“, s ciljem da podstakne i pokrene domaći turizam, ali nije plasirala marketinške kampanje u stranim državama. Već u 2021. godini sa popuštanjem mjera, marketing kampanje su plasirane u 6 regionalnih država s ciljem da se informišu potencijalni turisti da je RSM bezbjedna destinacija za putovanja“, kaže Ljupčo Janevski, direktor APPT.

Prema Ministarstvu ekonomije, glavni projekti koji su doprinijeli poboljšanju stanja u 2021. godini su kampanje "Samo je kući kao kod kuće" i "Vaučer za domaći turizam", dok je za strane turiste bila kampanja "Bezbjednosni pečat" (Safe travel stamp). Iz ovog ministarstva kažu da je preko njega u 2020. godini izdato grantova u iznosu od otprilike 10 miliona eura, a najveći dio, odnosno više od 6 miliona eura je isplaćeno za vaučer za izdavanje vaučera za nezaposlene ili sa niskim dohotkom, zbog podsticaja domaćeg turizma. U ove mjere spadaju i grantovi za turističke agencije za koje je bilo odvojeno 1.300.000 eura kao i za grantove za turističke vodiče za koje je odvojeno 84.000 eura.

2021. godina uspješna za institucije, za turističke radnike jedva da se preživi

Na proslavi svjetskog Dana turizma 27. septebra kao da su u zemlji postojale dvije realnosti za to kako je prošla 2021 godina na turističkom planu. Ministar ekonomije Krešnik Bekteši ju je proglasio za uspješnu, naglašavajući da su mjere urodile plodom. Prema njemu mjere koje je Vlada implementirala su dale vidljive rezultate. Kako on kaže, od januara do jula 2021. godine broj turista se povećao za 56,6 odsto u poređenju sa brojem turista u prošloj godini.

"Možemo da rezimiramo da smo imali uspješnu sezonu zahvaljujući politici i mjerama koje su bile donesene od strane Vlade Republike Sjeverne Makedonije u konsultaciji i saradnji sa privatnim sektorom", izjavio je Bekteši, ministar ekonomije.

Istim povodom, Privredna komora je izašla sa drugačijom realnošću, oni nisu upoređivali broj turista sa katastrofalnom 2020. godinom, već sa 2019. računali su da njihovi podaci govore o katastrofi sa kojom se suočava sektor i o potrebi dalje podrške.

foto: koha.mk

"Period januar-jul 2021. godine se razlikuje od prvih 7 mjeseci u 2019. godini, bilježi prosječno smanjivanje broja turista za 80 odsto i 70 odsto realizovanih noćenja sa tradicionalnih tržišta. Najveći pad postoji u Skoplju, pa jezerska turistička mjesta, a najmanji je u planinskim predjelima", rekli su iz Privredne komore.

Prema Udruženju za ugostiteljstvo i turizam, smanjenje stranih turista u zemlji u poređenju sa regionom je najveće što upućuje na zaključak da su mjere za pozicioniranje zemlje kao destinacije na međunarodnom turističkom tržištu najslabije od svih država u regionu, a gubitak broja turista i noćenja je najviši. S druge strane, iz Agencije za promociju i podršku turizmu kažu da je nemoguće upoređenje sa zemljama iz regiona, posebno u vrijeme pandemije.

"Svaka zemlja ima različitu turističku ponudu, unutrašnju organizaciju i saradnju sa određenim zemljama. Posledice po industriju su prije svega rezultat brzine i mogućnosti prilagođavanja privatnog sektora promjenama koje su nametnute samom pandemijom. Privatni sektor je taj koji direktno zaključuje ugovore sa stranim tur-operaterima, APPT ima nadležnost u promociji, podizanju i održavanju turističkog potencijala na nivou cijele zemlje", kaže Ljupčo Janevski, direktor APPT.

Ali ovakve tvrdnje državne agencije negiraju iz Nacionalne asocijacije za dolazni turizam. Nezadovoljni su nedovoljnom promocijom zemlje na sajmovima, na destinacijama sa kojih bi zemlja mogla da privuče turiste.

"Ove godine nemamo ni 100.000 eura za promociju države, a za upoređenje najviše što smo do sada imali je 1,2 miliona eura. To je za ovu godinu veoma malo novca da bi se nešto napravilo, a to je ključno. Pali smo sa deviznim prilivom sa 140 miliona dolara na 400 miliona, a strani turisti su skoro u potpunosti izgubljeni. Mi kao tur-operateri pokušavamo da sa našim sredstvima nešto napravimo. Ne znam čak da li ćemo potrošiti tih 100.000 eura, jer u programu stoji da ćemo ići u Rimini, iako idemo država nema štand, a isto tako nije potvrđen ni jedan sajam gdje bi se eventualno promovisala država"; kaže Vlatko Sulev predsjednik Nacionalne asocijacije za dolazni turizam.

foto: koha.mk

Prema podacima iz Agencije za podršku i promociju turizma država je u 2017. godini odobrila 686.000 eura. U sledećoj 2018. još više i to 760 hiljada i bila je najbolja u analiziranom periodu da bi odjednom novac za ovu namjenu pao u 2020. i 2021. godini kada je jedva 115 hiljada eura odobreno za promociju države kao turističke destinacije.

Kad se može očekivati normalizacija, da li su naučene lekcije iz pandemijske 2020.

Nema optimizma među zaposlenima u turističkom sektoru za brzi oporavak od krize koja ih je zahvatila. U najboljoj varijanti prognoziraju da će to zavisiti od mnogo faktora.

"Još u maju prošle godine smo konstatovali da ukoliko kriza potraje i to samo do tog ljeta, turizam se neće povratiti do 2023. a ako traje do kraja 2020. neće se povratiti i do 2027. Nove analize nam kazuju da se nećemo oporaviti do 2025. i to nisu individualne projekcije, već su činjenice izvučene iz baze svjetskih trendova, interesa stranih tur-operatera, interesa naših tradicionalnih i regionalnih turista koji su tu bili stalno prisutni", kaže Daniela Mihajlovska Vasilevska, iz Saveza privrednih komora.

Sličan stav imaju i iz Nacionalne asocijacije za dolazni turizam.

"Potrebna je zajednička strategija sa državom u kom smjeru i koja tržišta ćemo osvajati. Ovako mi trčimo na jednu, a država na drugu stranu. Agencija koja je baza za promociju i podršku nije funkcionalna zbog načina na koji je postavljena. Učešće privatnog sektora poslednjih godina je nikakvo što se tiče incoming politika i programa, mi uopšte ne učestvujemo, isključeni smo iz Savjeta, a nikada nismo ni bili dio Upravnog odbora", kaže Sulev.

Nezadovoljni su i turistički vodiči.

"Oni koji je trebalo da nauče lekciju nisu bili pogođeni pandemijom, vjerovatno ni po jednom osnovu. U 2021. je bilo nekih malih pomjeranja, ali to nije ugasilo alarmantnu sijalicu. Mi ne tražimo milostinju od države već tražimo da ona obezbijedi uslove da budemo prepoznati kao sigurna destinacija i da naši saradnici iz inostranstva počnu da ostvaruju svoje odavno zakazane aranžmane za posjetu Makedoniji. Time ćemo mi da zaradimo i nema potrebe da se molimo ministarstvima, ostavićemo ih na miru", kaže Kavrakov.

Iz državne agencije upiru prstom u privatni sektor i u to kako će se on snaći u eri posle kovida.

"Brojke koje smo imali u 2019. godini su nadmašile sva očekivanja i taj rapidni rast se neće skoro ponoviti. Ipak očekujemo da se u 2024. godini postignu brojevi turista iz 2016. ali to je moguće samo ukoliko se privatni sektor posveti i obezbijedi uslove za razvoj post-kovid turizma", kaže Janevski.

U jednom svi imaju isti stav, a to je da je budućnost Makedonije u promociji aktivnog turizma nešto što bi posebno moglo da se razvije u post-kovid vremenu. Jednoglasni su u tome da su navike turista promijenjene, pa sve više žele da aktivno učestvuju u putovanjima i da slušaju autentične priče o prekrasnim mjestima i lokacijama.

Ova priča izrađena je kroz projekat koji zajedno sprovode “Vijesti” iz Crne Gore i “Koha” iz Sjeverne Makedonije