Od partijskih donatora do ambasadora

Džo Bajden nastavlja sa praksom svojih prethodnika i diplomatskim pozicijama u inostranstvu nagrađuje bogate pristalice koje su finansijski pomagale u izbornoj kampanji

15752 pregleda4 komentar(a)
Iz Bijele kuće tvrde da će 70 odsto ambasadorskih pozicija pokrivati karijerne diplomate, Foto: Rojters

Predsjednik Sjedinjenih Država Džo Bajden nastavlja sa praksom kojoj se protivi progresivni dio Demokratske partije, i za ambasadore postavlja bogate donatore izbornih kampanja, od kojih većina nema nikakvog diplomatskog iskustva, piše američki časopis “Forin polisi”.

Bajden je proteklih mjeseci imenovao donatore tokom izborne kampanje i bogate partijske pristalice na ambasadorske pozicije u državama kao što su Grčka, Kenija, Argentina, Belgija, Slovenija, Malta i Kanada.

Bivše diplomate, eksperti za etiku kao i pripadnici Bajdenove partije kritikuju ovu praksu, koju decenijama koriste i demokratski i republikanski predsjednici, tvrdeći da se na taj način slabi američka spoljna politika i da predstavlja jedan vid institucionalne korupcije.

U komentaru za “Forin polisi” portparol Bijele kuće je naglasio Bajdenovo obećanje da će obnoviti Stejt department nakon ere Donalda Trampa, ukazujući na planove administracije da obnovi istorijsku ravnotežu imenovanjem karijernih diplomata na oko 70 odsto ambasadorskih mjesta, dok bi 30 odsto predstavljala politička imenovanja. Časopis podsjeća da su za vrijeme Trampove administracije karijerne diplomate pokrivale 55 odsto ambasadorskih pozicija dok su 45 procenata bila politička imenovanja.

Trampfoto: Reuters

Među Bajdenovim političkim imenovanjima nijesu sve mega-donatori, navodi časopis i ističe da među njima ima bivših političara i spoljnopolitičkih eksperata, a kao primjer navodi Džulijen Smit, američku ambasadorku u NATO. Takođe ima i bivših senatora koji su radili u Odboru Senata za spoljne odnose, poput Džefa Flejka, koji je Bajdenov izbor za predstavnika u Turskoj.

Među onima, koji ne spadaju ni u jednu kategoriju, jeste bivša olimpijska šampionka u umjetničkom klizanju, Mišel Kvan, koja je radila u Bajdenovom izbornom štabu početkom 2019, a sada je ambasadorka u Belizeu. Kvanova je poslije sportske karijere obavljala javne diplomatske dužnosti u Stejt departmentu, podsjeća časopis.

Ipak, praksa unapređenja od donatora do ambasadora nastavljena je i u Bajdenovoj administraciji, što potvrđuje primjer investitorke i dobrotvorke Konstans Mistajn, koja je Bajdenovoj kampanji donirala 725.000 dolara, a ranije ovog mjeseca imenovana je za ambasdorku u Malti. Margaret Meg Vitman, bivša izvršna direktorka kompanije Hjulit Pakart, eBeja, i propalog medijskog start-apa, nominovana je za ambasadorku u Keniji. Vitmanova je donirala preko pola miliona dolara Bajdenovoj predsjedničkoj kampanji.

Džordž Tsunis, bogati američki hotelski magnat, grčkog porijekla, Bajdenov je izbor za ambasadora u Grčkoj. On je takođe dugogodišnji megadonator demokratske stranke.

”Forin polisi” podsjeća da je bivši demokratski predsjednik Barak Obama izabrao Tsunisa za ambasadora u Norveškoj, ali njegova nominacija je naišla na prepreku u Senatu pošto Tsunis nije znao da odgovori na osnovna pitanja o sastavu norveške vlade. Tsunis, koji prije nominacije nikada nije bio u Norveškoj, kasnije se sam povukao.

Na pitanje o Tsunisovoj novoj nominaciji iz Bijele kuće je rečeno da on “ima snažne veze sa Grčkom, grčkom američkom zajednicom u SAD i Grčkom pravoslavnom crkvom. Često putuju u Grčku i tamo ima širu rodbinu”.

Obamafoto: Reuters

Pojedine bivše diplomate tvrde da Bajden treba više da se potrudi za povratak na pravi put poslije Trampove ere, koju su između ostalog obilježili nizak moral u Stejt departmentu, loše upravljanje i optužbe za maltretiranje.

Pojedini zvaničnici kažu da Bajden krši sopstvena obećanja da će podići moral u Stejt departmentu nastavljajući sa ovom praksom, iako je ona bila uobičajena i među prethodnim predsjednicima. “Oni besramno daju ove pozicije kao partijske usluge”, kazao je jedan karijerni diplomata za “Forin polisi”.

Bret Bruen, bivši diplomata za vrijeme Obamine administracije kazao je da praksa nagrađivanja donatora i političkih prijatelja imenovanjima u inostranstvu nije samo diplomatski pogrešna “već predstavlja i ozbiljan problem za nacionalnu bezbjednost” i “podriva američki kredibilitet u prijestonicama”.

Dodjelu ambasadorskih pozicija bogatim partijskim prijateljima kritikuju i članovi Bajdenove partije, naročito nakon prvog Trampovog suđenja za opozov kada je megadonator i tadašnji ambasador Gordon Sondlend pred Kongresom svjedočio o tome da je predsjednik odlagao vojnu pomoć Ukrajini uslovljavajući tu zemlju da otvori istragu o Bajdenu.

Tokom suđenja jedan demokratski poslanik predložio je zakon za suzbijanje prakse, ali taj predlog nije usvojen.

Tokom kampanje za demokratsku predsjedničku nominaciju, demokratska senatorka Elizabet Voren je obećavala da će okončati praksu nazivajući je “najgorim vidom korupcije u Vašingtonu”. “Nikada neću davati ambasadorske pozicije nekvalifikovanim donatorima samo zato što mi daju pozamašne čekove”, kazala je ona jednom prilikom.

Vorenfoto: Reuters

Mnoge iskusne diplomate ipak tvrde da pojedini politički kandidati, uključujući megadonatore, mogu dobro upravljati ambasadama i unapređivati američku spoljnu politiku, dijelom zahvaljujući i bližim vezama sa uskim krugom oko predsjednika u odnosu na karijerne diplomate - što strane prijestonice cijene.

Međutim, brojni su primjeri lošeg upravljanja ambasadama od strane ambasadora donatora ili podrivanja bilateralnih veza sa dotičnom državom usljed neiskustva, nesposobnosti da se savladaju osnovi diplomatije ili njihovih diplomatskih brljotina.

Virdžinija Kanter, glavna sevjetnica za etiku u organizaciji Građani za odgoornost i etiku u Vašingtonu, kaže da imenovanaj donatora bez relevatnog iskustva pokreću legitimne pravne i etičke bojazni.