Kad čamac „uplovi” u Masline
Žičana ograda i radnici privatne firme za imovinu na parkingu u Maslinama čuvaju hiljadu četvorotočkaša, na desetine motocikala, teretnjaka, plovila, priključnih vozila...
Žičana ograda i radnici privatne firme za imovinu na parkingu u Maslinama čuvaju hiljadu četvorotočkaša, na desetine motocikala, teretnjaka, plovila, priključnih vozila... privremeno i trajno oduzetih.
Reporteri “Vijesti” u tom krugu vidjeli su luksuzne četvorotočkaše vrijedne po nekoliko desetina hiljada eura, ali i školjke slupanih automobila, rashodovana vozila...
Teretnjaci i priključna vozila dominiraju prostorom, a vide se i plovila, kao i nekoliko policijskih automobila, preciznije njihovi ostaci.
Prostor na kom su smješteni u stvari je plac kasarne Masline.
Prema popisu Uprave za katastar i državnu imovinu od 8. decembra, na njihovom parkingu bilo je 966 privremeno i 11 trajno oduzetih četvorotočkaša, zatim deset privremeno oduzetih teretnjaka, i isto toliko privremeno oduzetih priključnih vozila.
Parkirali su i 45 privremeno oduzetih drvenih plovila i 38 dvotočkaša.
”Razduženih/rashodovanih vozila koja su u vlasništvu države Crne Gore, a nalaze se na parking prostoru Uprave za katastar i državnu imovinu je 70”, objasnili su iz Odsjeka za upravljanje oduzetom imovinom.
Šta predviđa zakon
Način na koji se čuva imovina koju država oduzme, ko je i kako čuva, ali i kada se može prodati i/ili pokloniti propisan je Zakonom o staranju o privremeno i trajno oduzetoj imovini.
Tim aktom uređen je i način upravljanja privremeno ili trajno oduzetom imovinom u krivičnom ili prekršajnom postupku.
Imovinom koja može biti oduzeta smatraju se novac, pokretne stvari, nepokretnosti, dragocjeni predmeti - zlato, plemeniti metali, drago ili poludrago kamenje, biseri i drugi predmeti od vrijednosti, druga stvarna prava na stvarima, hartije od vrijednosti u skladu sa zakonom...
Propisano je i da država može prodati ili staviti u promet predmete oduzete na osnovu izrečene mjere bezbjednosti, odnosno zaštitne mjere - ukoliko imaju upotrebnu vrijednost, a predviđeno je i da se sa tim predmetima postupa kao sa trajno oduzetom imovinom.
Država, odnosno institucija kojoj se u zavisnosti od vrste oduzetog dobra ona povjerava, dužna je da privremeno i trajno oduzetom imovinom upravlja na način koji garantuje najveći stepen očuvanja njene vrijednosti, uz najniže troškove.
Zakonom je regulisano i da privremeno oduzete predmete od istorijske, umjetničke i naučne vrijednosti nadležni organ predaje specijalizovanim ustanovama, do pravosnažnosti odluke, a u slučaju da su trajno oduzeti postaju državna svojina i povjeravaju se na čuvanje specijalizovanoj ustanovi koju odredi Ministarstvo kulture.
Novac i dragocjeni predmeti do pravosnažnosti odluke predaju se na čuvanje Centralnoj banci Crne Gore, a ako postanu državna svojina i čuvaju se na način koji je utvrđen propisom Ministarstva finansija.
Parking
Na ulazu u parking je rampa.
Po pravilima, niko bez naloga ne smije je preći, niti prići bilo kom oduzetom prevoznom sredstvu, ali ni onima koje je država rashodovala. Međutim, navodno nije uvijek bilo tako - luksuzne četvorotočkaše, privremeno parkirane, koristili su pojedini funkcioneri Uprave policije koji su do početka godine bili na visokim pozicijama.
Nadležni to negiraju.
”Bilo je svega, policija oduzme privremeno neki skupi ‘džip’, a onda dođu njihove starješine, izvade značke i kažu da pogledaju nešto. Navodno, dogovorili su se sa odgovornima. Obezbjeđenje ne može ništa drugo osim da obavijesti Upravu i napravi pisani trag o tome, jer bi u protivnom oni odgovarali. Jednom je država morala da obešteti stranca čije auto je nakon par dana na parkingu uzeo sin jednog policijskog funkcinera. Kada je stigla odluka suda da se automobil vrati čovjeku koji je bio na proputovanju kroz Crnu Goru, on je presavio tabak i isplaćena mu je odšteta zbog korišćenja njegovog vozila”, tvrdi sagovornik “Vijesti”.
Isti izvor nezvanično je ispričao da nijesu samo policajci dolazili po automobile. Navodno, bilo je pokušaja i da oni čije je vozilo zaplijenjeno, pokušaju “samo da uzmu nešto iz njega”. Pokušavali su i da nađu model da se približe radnicima obezbjeđenja, ali bezuspješno.
Navodno, policija je jednom pod istim izgovorom obilazila teretnjak oduzet zbog krivičnog djela u kom je korišćeno - pronašli su dio dokaza koji nije oduzet tokom pretresa.
”Nisu se vozali”
Iz Uprave za katastar i državnu imovinu, međutim, tvrde da bivšim visokim funkcionerima Uprave policije nikada nije pozajmljen četvorotočkaš privremeno parkiran u Maslinama.
”Bivši visoki funkcioneri Uprave policije nisu dolazili na parking prostor za skladištenje i čuvanje privremeno i trajno oduzetih vozila, niti im je ikada ustupljeno privremeno oduzeto vozilo na korišćenje”, piše u odgovorima dostavljenim iz kabineta direktora Koče Đurišića.
Objasnili su ko i kako čuva tu imovinu, ali nijesu odgovorili koliko državu košta angažovanje privatnog obezbjeđenja za taj posao.
”Vozila se fizički obezbjeđuju 24h dnevno od strane ‘Nikšić Guad Security’ d.o.o. Budva i angažovano je 12 zaštitara, a na osnovu Okvirnog sporazuma od 02. 11. 2020. godine br: 0201/11401 na period od dvije godine”, piše u odgovorima.
Prema javno dotupnoj dokumentaciji Uprava za imovine, na čijem čelu je do početka godine bio Blažo Šarnović, zaključila je nekoliko okvirnih sporazuma sa tom firmom. Svi su se odnosili na usluge fizičkog obezbjeđenja državne imovine, a parafirali su ih Šaranović i izvršni direktor “Nikšić Guad Security” Srđan Zeković.
Zakonom je o staranju o privremeno i trajno oduzetoj imovini propisano da imovinom koja je oduzeta u postupku nadležni organ upravlja na način koji garantuje najveći stepen očuvanja njene vrijednosti, uz najniže troškove.
Nadležni organ, odnosno Uprava, dužan je da se stara i o zaštiti interesa vlasnika imovine.
Ipak, prije deceniju na državnom, odnosno parkingu tadašnje Uprave carina, kod carinskog skladišta Zetatransa, izgorjelo je nekoliko stotina oduzetih vozila.
36 miliona i 569.893,01 eura u 2020. godini iznosila je ugovorena vrijednost poslova koje je državna uprava dogovorila zaključenjem okvirnog sporazuma, pokazuju zvanični podaci
“Hamer” nisu dobro čuvali
Da nekadašnja Uprava za imovinu nije imala domaćinski odnos prema privremeno oduzetoj imovini pokazuje i slučaj “hamera” privremeno oduzetog 2014. godine od Rožajca Mersudina Kalića, brata optuživanog za pranje novca Safeta Kalića.
U dokumentu koji je u decembru te godine potpisao smijenjeni direktor Blažo Šaranović, piše da to vozilo daju na korišćenje Specijalnoj antiterorističkoj jedinici, pozivajući se na zakonsku odredbu o ustupanju privremeno oduzete imovine “u humanitarne svrhe”.
U dokumentu piše i da je Uprava nakon neuspjele prodaje vozila odlučila da vozilo brata Safeta Kalića ustupi SAJ-u na trajno korišćenje.
Dodaje se da je Uprava nakon preuzimanja vozila, prvo sprovela javne pozive za prodaju vozila na kojima nije bilo ponuda za kupovinu.
”U skladu sa članom 21 Zakona o staranju o privremeno i trajno oduzetoj imovini zbog smanjenja amortizacije, troškova skladištenja i održavanja vozila donosi Odluku o ustupanju na trajno korišćenje vozila Ministarstvu unutrašnjih poslova, Upravi policije - Specijalnoj antiterorističkoj jedinici”, piše u odluci Uprave za imovinu.
Međutim, u tom članu Zakona na koji se poziva Uprava, piše da ukoliko se oduzeta pokretna imovina ne proda, “može se pokloniti u humanitarne svrhe, odnosno uništiti”.
Zbog te odluke, država je morala da obešteti Kalića.
To vozilo, između ostalog, SAJ je koristio i u lovu na građane nakon razbijanja protesta u oktobru 2015. godine. Građani su tada tvrdili da je crni “hamer” tada bukvalno jurio ulicom od nekadašnjeg hotela Crna Gora ka Starom aerodromu, pokušavajući da povrijedi okupljene.
( Jelena Jovanović )