BS: Poražavajuće što među imenovanjima u Vrhovnom i Apelacionom sudu nema nijednog pripadnika manje brojnog naroda

Navode da od 25 sudova u Crnoj Gori samo su u dva Osnovna suda predsjednici pripadnici manje brojnih naroda, te da u Vrhovnom sudu nema sudija – pripadnika manje brojnih naroda, "dok u Apelacionom sudu, sudijsku funkciju vrši samo jedan sudija pripadnik manje brojnog naroda"

11541 pregleda48 komentar(a)
Bošnjačka stranka, Foto: Bošnjačka stranka

Umjesto da poražavajuća i neprihvatljiva činjenica, da među 11 sudija Vrhovnog suda Crne Gore i 6 sudija Apelacionog suda Crne Gore, koje je Sudski savjet izabrao, nema niti jednog pripadnika manje brojnog naroda bude iznenađenje, nažalost, za nas u Bošnjačkoj stranci takva informacija je očekivana, ali i dalje neprihvatljiva.

To je saopšteno iz Bošnjačke stranke (BS).

U saopštenju navode da smatraju da ovakva odluka Sudskog savjeta "predstavlja kontinuitet administrativnog progona manje brojnih naroda, posebno Bošnjaka, iz institucija sistema Crne Gore u kojem i onako nisu bili procentualno srazmjerno zastupljeni."

"Posebno je alarmantno stanje procentualne podzastupljenosti Bošnjaka, i svih manje brojnoh naroda, u sudskoj vlasti, što se najbolje ilustruje brojkama kojima raspolažemo", poručili su iz BS.

Navode da od 25 sudova u Crnoj Gori samo su u dva Osnovna suda predsjednici pripadnici manje brojnih naroda, te da u Vrhovnom sudu nema sudija – pripadnika manje brojnih naroda, "dok u Apelacionom sudu, sudijsku funkciju vrši samo jedan sudija pripadnik manje brojnog naroda."

"Istovremeno, u Sudskom savjetu nema pripadnika manje brojnih maroda. Ništa bolje stanje nije ni u državnom tužilaštvu, u kojem je podzastupljenost pripadnika manje brojnih naroda i na rukovodećim mjestima i uopšte, slična kao u sudovima. Ni u Tužilačkom savjetu takođe nema pripadnika manje brojnih naroda", navode iz BS.

Sve ovo ukazuje, kažu, na to da su Bošnjaci, i "svi manje brojni narodi u Crnoj Gori, izloženi sistematskoj i sistemskoj diskriminaciji, nasuprot činjenici da je Ustav Crnu Goru definisao kao državu ravnopravnih građana i da je manje brojnim narodima garantovao srazmjernu zastupljenost i u tom cilju definisao ustavne mehanizme za postizanje tog cilja, kroz razne vidove pozitivne diskriminacije."

"S toga, Bošnjačka stranka izražava oštar javni protest protiv ovakvih i sličnih diskriminatornih postupaka i pozivamo na puno poštovanje Ustava Crne Gore i njegovih već pomenutih odredbi, a svoje sunarodnike i sve ostale građane Crne Gore pozivamo na političku borbu za bolju, pravednu i građansku Crnu Goru u kojoj niko neće biti diskriminisan zbog bilo kojeg ličnog svojstva”, saopšteno je iz Bošnjačke stranke", zaključuje se u saopštenju.