Srbija ukida zabranu izvoza brašna, žita i ulja: Stabilnost za Crnu Goru, cijene vjerovatno neće opet rasti
Domaći uvoznici, trgovci i pekari, očekuju da će od svojih dobavljača iz Srbije dobiti nove cijene
Ministarstvo poljoprivrede Srbije pripremilo je za današnju sjednicu njihove Vlade predlog odluke o ukidanju zabrane izvoza žitarica i jestivog suncokretovog ulja uz mjesečne kvote za izvoz u susjedne zemlje, dok će izvoz brašna najvjerovatnije biti bez ograničenja, saznaju “Vijesti”.
Ukoliko predlog bude usvojen i odmah stupi na snagu to će, za Crnu Goru koja većinu ovih roba tradicionalno uvozi sa ovog najbližeg i najjeftinijeg tržišta, značiti stabilnost u snabdijevanju domaćih potrošača ali i da vjerovatno neće doći do novog rasta cijena.
Domaći uvoznici, trgovci i pekari, očekuju da će od svojih dobavljača iz Srbije dobiti nove cijene.
One bi mogle biti nešto veće nego prije uvođenja zabrane izvoza od 11. marta, ali manje nego sadašnje cijene za pšenicu i brašno sa drugih tržišta računajući i troškove prevoza.
Dio domaćih pekara i trgovaca je u protekle dvije sedmice brašno nabavljao iz Bugarske po većim cijenama i znatnim troškovima prevoza, zbog čega su razmatrali i novo povećanje cijena osnovnog bijelog pšeničnog hljeba. Ta odluka sačekaće kalkulacije sa novim cijenama brašna iz Srbije.
Vekna osnovnog hljeba je u januaru poskupila sa 50 na 70 centi, a zatim u martu na 80 centi, nakon uvođenja zabrane izvoza pšenice i brašna iz Srbije.
Prema informacijama “Vijesti”, mjesečna kvota za izvoz pšenice i kukuruza mogla bi iznositi po 350 hiljada tona, a ulja 30 hiljada tona. Kvota bi bila određena i po država za koje se dozvoli izvoz, u zavisnosti od njihovog dosadašnjeg uvoza i Srbije i ukupne potrebe za tim proizvodima. Sistem kvota se uvodi kako bi se država zaštitila svoje tržište, ali i spriječila mogući šverc i preprodaju viškova državama u koje izvoz nije dozvoljen.
Udruženje žita Srbije, koja okuplja najveće proizvođače i izvoznike žitarica, proteklih dana je lobiralo i vodilo javne kampanje za ukidanje zabrane izvoza. Oni su saopštavali da u silosima i skladištima imaju preko milion tona pšenice i 900 hiljada tona kukuruza kojeg nisu mogli izvoziti, a moraju ih početi prazniti jer za tri mjeseca počinje nova žetva.
Predsjednica Vlade Republike Srbije Ana Brnabić juče je razgovarala sa predstavnicima ovog Udruženja i Ministarstva poljoprivrede, a tema je bila odluka o privremenoj zabrani izvoza pšenice, kukuruza i suncokretovog ulja i njihova analiza.
Kako se navodi u saopštenju, premijerka je iznela predlog da se nastavi analiza trenutne situacije na domaćem tržištu kada su u pitanju ovi poljoprivredno-prehrambeni proizvodi, nakon čega bi se održao novi sastanak sa predstavnicima Udruženja žita Srbije.
”Prema njenim rečima, važno je da je dijalog sa proizvođačima žita uspostavljen i da će sve buduće odluke donositi zajedno. Brnabić je naglasila da država u potpunosti razume situaciju u kojoj su se našli proizvođači, prerađivači i izvoznici žita i da će učiniti sve i naći način da pomogne i njima, uz obezbeđivanje maksimalne bezbednosti u snabdevanju građana Srbije. Naredni susret predstavnika Udruženja žita Srbije i Vlade Srbije planiran je u narednim danima, kada će uz detaljnije i preciznije analize tržišta i informacije moći da se diskutuje o konkretnim načinima rešavanja ovog pitanja”, navedeno je u saopštenju iz kabineta predsjednice Vlade Srbije.
Mlinarima prijete kazne, a brašnu da se ubuđa
Mlinari u Srbiji počeli su da zaustavljaju proizvodnju brašna jer su zalihe ogromne zbog zabranjenog izvoza, a zbog dugog skladištenja moguće je da će se brašno ubuđati, rekli su juče predstavnici mlinara za Betu, a prenosi list “Danas”.
Direktor Poslovnog udruženja mlinara i fabrika tjestenina “Žitounija” Zdravko Šajatović rekao je da su zalihe brašna oko 20.000 tona i da mlinari polako zaustavljaju proizvodnju jer nemaju kome da ga prodaju.
”Šteta od zabrane izvoza je ogromna jer postoji rizik da će kupci, kojima i pored ugovora nije isporučeno brašno, tužiti proizvođače, a arbitraža u Londonu je efikasna i brzo donosi presude nakon što se priloži ugovor”, rekao je Šajatović.
Od kazne bi, kako je rekao, proizvođače u Srbiji mogla da izuzme “viša sila”, a to je da je država donijela odluku o zabrani izvoza, ali obzirom da su napravljeni izuzeci i pšenica isporučena Severnoj Makedoniji, oko 100.000 tona, Albaniji oko 30.000 tona i Italiji oko 18.000 tona, “viša sila” neće biti opravdanje.
Vlasnik mlina “Žitopromet” u Senti Predrag Đurović rekao je juče da na zalihama ima 1.500 tona brašna i da će za dan-dva zaustaviti proizvodnju jer je popunio sve skladišne kapacitete.
”Stvorili smo enormne zalihe koje ne možemo da izvezemo. Ta zabrana nam guši proizvodnju, a ogromne količine brašna mogu da se pokvare”, rekao je Đurović.
( Goran Kapor )