Nekažnjivi napadi mač nad glavom novinara

To je velika mrlja na licu države, izaziva samocenzuru, ohrabruje nove napade, produžava ličnu traumu napadnutih i njihovih porodica i značajno koči napredak Crne Gore u evropskim integracijama, poručio predsjednik Komisije za praćenje postupanja nadležnih organa u istragama napada na novinare Mihailo Jovović

40378 pregleda5 komentar(a)
Komisija nema potpun spisak napadnutih novinara: Jovović, Foto: BORIS PEJOVIC

U dva izvještaja konstatovan je povećan broj napada na novinare u prošloj i ovoj godini, ali i bolji rad policije i tužilaštava na otkrivanju i procesuiranju počinilaca.

To je “Vijestima” saopštio predsjednik Komisije za praćenje postupanja nadležnih organa u istragama napada na novinare Mihailo Jovović, ocijenivši da je nakažnjivost u slučaju ubistva Duška Jovanovića, ali i drugim napadima na novinare, jedan od glavnih faktora nezadovoljavajuće slobode medija u Crnoj Gori.

”I velika mrlja na licu države Crne Gore, jer visi nad glavama svih crnogorskih novinara, izaziva samocenzuru, ohrabruje nove napade, produžava ličnu traumu napadnutih novinara i njihovih porodica i značajno koči napredak Crne Gore u evropskim integracijama”, poručio je Jovović.

Dan slobode medija obilježava se 3. maja - sagovornici lista tvrde da je bilo pozitivnih pomaka u odnosu države prema tom pitanju, ali da i dalje jako puno treba raditi na unapređenju položaja novinara, odnosno njihove slobode, nezavisnosti i socio-ekonomskog statusa...

Prema nezvaničnim informacijama, do 2021. godine zabilježeno je nešto više od 80 slučajeva napada na predstavnike “sedme sile”. Komisija, međutim, nema potpun spisak napadnutih novinara, ali ni broj policijski, odnosno sudski riješenih slučajeva, jer niko od nadležnih organa nema obavezu da ih o tome obavještava.

”Od preko dvadeset fizičkih napada, prijetnji, ugrožavanja sigurnosti i ometanja novinara u radu, utvrđeno je da je samo u jednom slučaju, napadu na Seada Sadikovića u Bijelom Polju, marta prošle godine, došlo do drastičnog propusta tužilaštva u istrazi. Osnovni tužilac nije ni pokušao da otkrije zašto na snimku sa nadzorne kamere sa Hipotekarne banke nedostaje desetak ključnih sekundi događaja, kada napadači tuku novinara, uprkos inicijativi policije da se utvrdi zašto fali taj dio snimka, da li ga je neko obrisao ili na drugi način njime manipulisao, i ako jeste ko je to bio. Komisija će insistirati da se to ispita do kraja i utvrdi odgovornost za ovaj propust, a lično imam osnova za sumnju i u namjeru da se pomogne počiniocima i omete sprovođenje pravde”, kazao je Jovović.

U nekoliko slučajeva, kako je rekao, detektovana je nedovoljna ažurnost policije u ispitivanju svih aspekata napada i pronalaženja svih napadača:

”Ali, generalno možemo pohvaliti postupanje policije i tužilaštva, pogotovo kada se uporedi sa prethodnim istragama”.

Jovović je saopštio da u rasvjetljavanju ranijih napada, uključujući i ubistvo Duška Jovanovića, gotovo da nije bilo pomaka, izuzev u slučaju napada na Oliveru Lakić iz 2018. godine, za koji “tužioci tvrde da su ga rasvijetlili”.

”Jedan od razloga za oprez u ovom slučaju je i to što je Specijalno državno tužilaštvo do sada odbijalo da Komisiji dostavi relevantnu dokumentaciju, pozivajući se na tajnost istrage koja će uskoro ući u petu godinu a još nema optužnice, iako gotovo svi članovi Komisije imaju dozvolu za pristup strogo tajnim podacima”, objasnio je šef Komisije.

Rekao je da smatra da Više tužilaštvo i Viši sud nisu iskoristili priliku da nađu način da od potencijalnog svjedoka saradnika dođu do informacija o ubistvu Jovanovića:

”Za koje on tvrdi da su iz prve ruke o nalogodavcima, organizatorima i počiniocima ovog ubistva, i onda barem pokušaju da provjerama utvrde da li su te informacije tačne. Iako se radi o vrlo specifičnim okolnostima u kojima se nalazi taj potencijalni svjedok, pa i o određenim etičkim dilemama, nadam se da će novo rukovodstvo Vrhovnog državnog tužilaštva i SDT, u saradnji sa Višim tužilaštvom i Višim sudom, iskoristiti ovu mogućnost i, ako se ispostavi da su informacije osnovane, učiniti sve da ove ljude izvede pred sud”.

foto: Boris Pejović

Jovović navodi da mora pohvaliti usvajanje izmjena Krivičnog zakonika koje kriminalizuju ometanje novinara u obavljanju radnih zadataka, jer olakšavaju procesuiranje napadača koje bi bilo gotovo nemoguće u slučajevima kada se novinari “samo” sprečavaju da snimaju, prisustvuju skupovima i generalno rade bez pritisaka.

”Ohrabruje to što su već u par slučajeva tužioci primijenili ove odredbe. Za pohvalu je i što je VDT počelo da detaljno odgovara na preporuke iz izvještaja Komisije za otklanjanje eventualnih propusta u pojedinačnim slučajevima, iako nismo zadovoljni odgovorom na sugestiju da se slučaj Sadiković i vjerovatno brisanje dijela snimka sa nadzorne kamere ispita do kraja, i utvrdi odgovornost za to, pa i postupajućeg tužioca, za šta postoje zakonski mehanizmi”.

NEMA JEDINICE ZA “HLADNE SLUČAJEVE” UPRKOS OBEĆANJIMA

Jovović je ocijenio da je šteta što nije formirana policijska jedinica za rasvjetljavanje “hladnih slučajeva”, među kojima je i veliki broj napada na novinare, iako je, kako je istakao, to obećao direktor policije.

”Izgleda da za to snosi odgovornost i bivša Vlada, koja nije navodno dala saglasnost na sistematizaciju radnih mjesta u Upravi policije kojom je ta jedinica predviđena, bilo zbog spore birokratske procedure ili zbog političke i lične netrpeljivosti između bivšeg premijera i ministra”.

Jovović ističe da pronalaženje i kažnjavanje počinilaca, organizatora i nalogodavaca napada na novinare koji još nijesu otkriveni, ali i organizatora i nalogodavaca u “malom broju ozbiljnih ‘starih’ slučajeva za koje su neki počinioci osuđeni, pa i revizija najmanje jednog slučaja u kojem su osuđeni ‘dobrovoljci’ koji su plaćeni da krivicu preuzmu na sebe da bi se sakrili pravi krivci, kao i slučaja u kojem je to pokušano, moraju biti jedan od glavnih zadataka tužilaštva i policije”.

”Time bi se smanjila nekažnjivost, u ovu važnu oblasti za slobodu medija uvela vladavina prava, odvraćanjem djelovalo na one kojima može pasti na pamet da nasiljem reaguju na novinarstvo koje im se ne dopada, a pomoglo novinarima da rade svoj posao kako najbolje znaju bez straha od ovakvih posljedica”.

Jovović je saopštio da je neophodno da se utvrdi krivična, disciplinska i svaka druga odgovornost tužilaca i policajaca koji su “neprofesionalnim radom doprinijeli da istrage budu nedjelotvorne, i oni kazne po zakonu”.

”Ili, ako je to pravno nemoguće zbog proteka vremena, makar da se to konstatuje kako takvi tužioci i policajci ne bi mogli da napreduju u službi, što se događalo u velikom broju slučajeva do sada”.

Kako bi poboljšala transparentnost, javnost i učinkovitost rada, Komisija je, navodi Jovović, predložila ministarstvima unutrašnjih poslova i javne uprave da pomognu u izradi njenog vebsajta na kojem bi se objavljivali izvještaji, zapisnici sa sjednica i saopštenja, kao i baze podataka u kojima bi se digitalizovala i sistematizovala sva dokumentacija u njenom posjedu, “kako bi se rad sadašnjim i budućim članovima olakšao, a potencijalnim zainteresovanim istraživačima omogućio”.

RADULOVIĆ: O SLOBODI KAD DOBIJEMO USLOVE ZA NESMETAN RAD

Crna Gora je napredovala za jedno mjesto na Svjetskom indeksu slobode medija međunarodne organizacije Reporteri bez granica (RSF) za 2020. godinu, ali je bila najgore rangirana zemlja regiona.

Posljednji godišnji izvještaj RSF izašao je u aprilu prošle godine, a odnosio se na 2020.

Crna Gora je u tom indeksu na 104. poziciji od 180 rangiranih zemalja svijeta. Od zemalja regiona, ispred su Slovenija (36. mjesto), Bosna i Hercegovina (58), Kosovo (78), Albanija (83), Sjeverna Makedonija (90) i Srbija (93).

U izvještaju se precizira da su vlasti i tokom 2020. nastavile da uznemiravaju medije, a da su slučajevi nasilja nad novinarim ostali nekažnjeni.

Generalna sekretarka Društva profesionalnih novinara Mila Radulović kaže da je “iz godine u godinu naša pozicija kao novinara, urednika,… sve lošija - od toga da smo pod konstantnim pritiscima svake vrste, pa do smanjenja zarada i povećanja obima posla”.

”Nadamo se da će nova ministarka kulture i medija nastaviti sa promjenom seta medijskih zakona i usvajanjem medijske strategije, koji normativno stvaraju uslove za uvođenje reda u medijsku sferu, ali i u dijelu i novinarskih standarda - profesionalnih i socijalno-ekonomskih. Onda je na strukovnim asocijacijama i sindikatima da budu agilni kako bi se to zaista i primjenjivalo. Mislim prije svega na probleme samoregulacije, kolektivnih ugovora, a time i zarada zaposlenih u privatnim medijima, pokušaje obezbjeđivanja beneficiranog staža za novinare”, poručuje Radulović.

Radulovićfoto: Boris Pejović

Prema njenim riječima, važan dio strategije je i stavka koja se tiče napada na novinare i odredba koja predviđa odgovornost tužilaca u dijelu neprocesuiranja napadača.

”Ta nam je stavka veoma važna s obzirom na činjenicu da je većina teških napada neistražena, a da niko od tužilaca nije ni objasnio zašto je tako, a kamoli odgovarao. Imamo slučajeve Mladena Stojovića koji je zatvoren a da istraga nije ni sprovedana, Tufika Softića gdje je potvrđeno lažno svjedočenje osobe koja je bila pod sumnjom za napada ali tužilac ništa tim povodom nije uradio, Olivere Lakić koja je u više navrata bila meta napada a da motivi nikada nisu razjašnjeni. Da ne pričamo o ubistvu glavnog urednika lista Dan koje nikada nije razjašnjeno u dijelu motiva i nalogodavaca, iako su se u vezu dovodili djelovi vlasti, organizovanog kriminala, pominjao se šverc duvana... Kad država bude razjasnila ove stvari, onda možemo govoriti o slobodi medija i uslovima za nesmeten rad novinara, posebno onih koji se bave organizovanim kriminalom i korupcijom”.

MARAŠ: DRŽAVA MORA POMOĆI

U nedavnom izvještaju Fridom hausa navodi se da je odnos vlasti i medija poboljšan. Ipak, iz te organizacije upozorili su na “probleme naslijeđene od prethodnog režima”, ali i da su “novinari, koji istražuju korupciju i organizovani kriminal i dalje u riziku od nasilja”.

Direktor regionalne Medijske asocijacije jugoistočne Evrope (MAJE) Vuk Maraš smatra da je stanje u medijima u Crnoj Gori donekle unaprijeđeno u odnosu na prethodne godine, jer je “država konačno razumjela da je potrebno drastično oporaviti medijsko tržište, koje je urušeno dominantno zbog te iste države”.

”…Koja je godinama prije toga, prije promjene vlasti, pravila medijsko tržište takvim da medije čini zavisnim od državnog finansiranja i naravno pomagala samo one medije, čija je uređivačka politika bila u skladu sa onim što su tadašnje vlasti smatrale da je ispravno. Dakle, u takvoj situaciji, kada je tržište potpuno urušeno, Vlada ima obavezu da to medijsko tržište unaprijedi, ali i da pored toga stvori određene uslove, da se cjelokupan položaj medija, novinara, novinarki, urednika, medijskih radnika, poboljša”.

Država konačno razumjela da je potrebno drastično oporaviti medijsko tržište: Marašfoto: Boris Pejović

To, precizira on, podrazumijeva kompletiranje medijske strategije.

”Jer upravo je to krovni dokument, koji u sebi sadrži reforme u svakom segmentu medijske profesije u najširem smislu. To podrazumijeva izmjene Zakona o medijima, Zakona o javnom servisu i Zakona o audio-vizuelnim medijskim uslugama. Ali, to takođe podrazumijeva konkretne mjere podrške, kao što su povećanje fonda za medijski pluralizam, kao što su inicijative koje se tiču konkretnog unapređenja tržišta, dakle smanjenje poreskih stopa za oglašavanje, za prodaju novina, repromaterijal…”, kazao je Maraš.

On je istakao i da mnoge druge odredbe treba da poprave položaj novinara.

”Jedna od njih je ono što traži novinarska zajednica - beneficirani radni staž i mnoge druge beneficije, koje bi trebalo da obezbijede da ljudi ne odlaze iz novinarstva u neke druge profesije, zato što ne mogu da prežive u novinarstvu. To bi, sa druge strane, obezbijedilo da mediji mogu da funkcionišu na takav način da proizvode sadržaj većeg kvaliteta, da ulažu u svoje kadrove i da imaju predispoziciju na onakav način kako je to potrebno građanima Crne Gore”.

Camović Veličković: Materijalni položaj poboljšan silom zakona

Predsjednica Sindikata medija Marijana Camović Veličković za “Vijesti” je kazala da se materijalni položaj zaposlenih u medijima početkom godine “silom prilika promijenio nabolje kroz program Evropa sad”.

”I to je dobro ali ipak moramo konstatovati da nije rezultat promjene svijesti poslodavaca, već sila zakona kojoj su se morali pokoriti. Bitno je reći da će veliki dio zaposlenih u lokalnim javnim emiterima tu promjenu osjetiti krajem godine ili tokom 2023. jer im zarade kasne u tom rasponu, i do godinu dana. Sve ostalo je isto, ljudi rade bez plaćenih prekovremenih sati, prazničnog odmora, ponegdje čak ni sedmično nemaju dan odmora. Novinari i novinarke rade u uslovima cenzure i samocenzure, konstantan je strah od otkaza i slično i to je nepromijenjeno već godinama”.

Novinari se susreću sa brojnim problemima: Camović Veličkovićfoto: Boris Pejović

S druge strane, navodi Camović Veličković, položaj medija u finansijskom smislu je znatno popravljen, jer je “na zakonit ili nezakonit način država u privatne medije tokom protekle dvije godine slila milione eura što je popravilo finansije vlasnicima i smanjilo im troškove, ali su uslovi rada ostali isti, a tu novčanu pomoć zaposleni nisu osjetili ni na koji način”.

”Šta više, zbog rada u uslovima pandemije bilo im je još i teže”.

Govoreći o napadima na novinare ona kaže da nema pomaka u istragama starih slučajeva, iako je “bilo najava da se nešto dešava u slučaju istrage ubistva Duška Jovanovića”.

”Kod novih slučajeva, kojih je tokom 2021. bilo rekordnih 28, situacija je bolja, pa su neki od napada i pravosnažno okončani i napadači su ili odslužili zatvorske kazne po osnovu pravosnažnih presuda ili su na izdržavanju kazni. Tokom ove godine su se desila četiri napada i jedan od njih, gdje je žrtva novinarka Javnog servisa Ana Popović, već je završen prvostepeno i osoba koja joj je prijetila je osuđena na tri mjeseca zatvora, a nadam se da će u drugostepenom postupku dobiti i veću kaznu”.

Ona podsjeća i na izmjene Krivičnog zakonika, gdje su kroz pet krivičnih djela povećane kazne za napadače na zaposlene u medijima, ukoliko su ti napadi uzrokovani njihovim poslom. Ističe da je to rezultat gotovo desetogodišnjeg zalaganja Sindikata medija i Akcije za ljudska prava.

Sindikat medija je, prema njenim riječima, nedavno uputio inicijativu Uniji poslodavaca za otpočinjanje pregovora o novom Granskom kolektivnom ugovoru: “Očekujemo da će uskoro doći do prvog sastanka”.

Rudović: Društvo je zdravo ako ima kontrolisanu vlast, bez novinara to nije moguće

Direktor Direktorata za medije u Ministarstvu kulture i medija Neđeljko Rudović za “Vijesti” kaže da će sigurnost novinara biti na potrebnom nivou “tek kad stvorimo klimu u društvu u kojoj se ona podrazumijeva”.

Neophodna promjena društvene klime: Rudovićfoto: Boris Pejović

”To znači da prije svega moramo svi biti svjesni značaja uloge slobodnog i profesionalnog novinarstva za zdravlje društva. A društvo je zdravo ako se, umjesto guranja pod tepih, otvoreno iznose njegovi problemi i diskutuje o njima, ako ima transparentnu i kontrolisanu vlast. Bez novinara i slobodnih medija to nije moguće. A u Crnoj Gori je preduslov za normalan ambijent za rad novinara rasvjetljavanje napada na novinare”, poručio je Rudović.