Štetu napravio Savez komunista, da plati DPS

Zbog odluke od prije 30 godine, Ulcinj treba da plati pet milion eura plus kamate Atlas grupi

292 pregleda5 komentar(a)
Ulcinj, Foto: Savo Prelević
02.10.2017. 06:09h

DPS, kao legalni i pravni nasljedenik Saveza komunista Crne Gore trebalo bi da preuzme dug zbog rušenja naselja K-1 u Štoju kod Ulcinja. Opština nije kriva, smatra bivši poslanik i dugogodišnji politički aktivista Muhamet Nika.

On je naveo da je naselje srušeno po nalogu Centralnog komiteta Saveza komunista „iz isključivo političkih motiva, straha od promjene nacionalne strukture i ilegalnog rada iredente sa Kosova“. Upravo zbog ovog problema od prije 30 godina, Opštini Ulcinj prijeti plaćanje odštete od više od pet miliona eura. Privredni sud nedavno je usvojio tužbeni zahtjev firme Rekreaturs, iz grupacije biznismena Duška Kneževića, koja od Opštine Ulcinj potražuje oko pet miliona eura naknade štete zbog srušenog turističkog naselja.

Nika je “Vijestima” dostavio dokumentaciju iz osamdesetih godina prošlog vijeka, koja je nosila oznaku „strogo povjerljivo“, iz koje se može vidjeti da se o problemu sa naseljem K-1 raspravljalo čak i na predsjedništvu SFRJ.

U tom zapisniku sa sjednice Predsjedeništva SR Crne Gore održane 13. januara 1984. godine, je navedeno da je predsjednik Predsjedništva SR Crne Gore Marko Orlandić upoznao to Predsjedništvo da je na Predsjedništvu SFRJ razmatran problem izgradnje odmarališta K-1 u Ulcinju.

“Usvojen je stav da Predsjedništvo SFRJ nije nadležno da rješava probleme ove vrste, već upućuje zaintersovane da ova pitanja rješavaju u redovnoj proceduri”, piše u zapisniku.

Pored ostalog, Predsjedništvo je preporučilo Opštini Ulcinj da se dogovori sa SIZ-om za odmor i rekreaciju radnika Kosova oko obeštećenja i eventualnog uklanjanja objekata iz naselja K-1. Ukoliko ova presuda Privrednog suda postane pravosnažna, Ulcinju prijeti bankrot, jer je ukupan budžet Opštine 15 miliona eura za ovo godinu. Rekreaturs je u većinskom vlasništvu Atlas investa (bivši Fin invest), koju kontroliše biznismen Duško Knežević.

Rekreaturs je pravni nasljednik bivšeg društvenog preduzeća DP Rekreaturs iz Prištine, koje je sjedište krajem 1999. godine preselilo u Budvu.

Nika je pitao kako je sud mogao dokazati legitimitet pravnog nasljednika kosovskog sindikata, ako se pouzdano zna da je u pitanju jedna firma iz Srbije koja je dug prodala jednoj crnogorskoj kompaniji.

“Ko garantuje da će na izrečeni iznos suda biti stavljena tačka i da već sjutra tužbu neće dostaviti i sindikat Kosova? Zar nije čudno što Vlada Kosova ćuti o tome?”, pitao je Nika.

Naveo je da bi ako bi već neko trebalo da plati štetu, to trebalo da uradi DPS, a ne Opština Ulcinj.

“Naziv K-1 znači Kosovo jedan. Trebalo je da se gradi i K-2, odnosno Kosovo dva. Centralni komitet se tada izjasnio protiv nekontrolisanog dolaska gostiju sa Kosova. DPS je njihov pravni nasljednik i ako ima štete, neka je plati ta partija. Opština tu nije kriva”, kazao je Nika.

On je kritikovao i lokalnu upravu zašto o tome ne raspravlja u opštinskom parlamentu.

“Zašto ćuti i naša Skupština? Već više od deceniju nemamo povratnu informaciju kako se to iz godine u godinu gubi državna imovina na račun trećih lica u vidu fantomskih firmi. Sjetimo se 'komaraca', Partizanskog puta, Galeba”, kazao je Nika.

Dodaje da se prvim sudskim sporom, tzv. „afera komarci“, nekoliko stotina hiljada eura iz bužeta Opštine prelilo na račun jedne već ugašene firme.

“Nejasno je kako država toleriše nezakonit rad organa lokalne uprave prije pa i sada u okviru velike koalicije, koju DPS kontroliše preko Skupštine”, kaže Nika.

On je istakao još jednu „čudnu praksu Opštine, da joj imovinu brane isti advokati koje nije imenovala Skupština“.

“To znači da oni ne podliježu kontroli lokalne uprave za svoj uspjeh ili neuspjeh u odbrani interesa Opštine i njenih građana”, kazao je Nika.

Iz Opštne Ulcinj godinama su insistirali da sud provjeri registraciju tužioca jer, kako tvrde, nije još utvrđeno da je ta firma stvarno pravni nasljednik i investitor koji polaže pravo na odštetu od Opštine Ulcinj.

Vještak građevinske struke Predrag Hajduković prvobitno je utvrdio da je pričinjena šteta bila oko 10,5 miliona eura, ali je konkretizovanim tužbenim zahtjevom na kraju iznos prepolovljen.

Sudski spor traje već tri decenije i vodi se zbog rušenja apartmanskog naselja sindikata Kosova na ulcinjskoj Velikoj plaži.

U spornoj proceduri nekoliko radnika Rekreatursa iz Prištine koji su izbjegli u Crnu Goru 1999. godine, donijeli su odluku o promjeni sjedišta preduzeća. Kasnije firmu preuzima Atlas grupa. Rekreaturs je uz “K1” bilo vlasnik i velikog sindikalnog odmarališta u Kamenovu, nadomak Budve, izgrađenog na 33 hiljade kvadrata.

Iz Rekreatursa i Atlas grupe su tokom maratonskog sudskog procesa godinama tvrdili da su građevinski objekti izgrađeni u skladu sa građevinskom dozvolom, a da je Republički komitet za urbanizam, tek nakon što su objekti izgrađeni poništio građevinsku dozvolu.

Odbačene su prethodno sve odluke i sugestije organa Ujedinjenih nacija na Kosovu, a nejasno je zbog čega je punomoćnik Kosovske agencije za privatizaciju u Podgorici u novembru 2008. godine odustao od žalbe za neosnovan upis promjene sjedišta.

Dogovor nemoguć, SIZ Kosova nije prihvatao ni kompenzaciju

Na zajedničkoj sjednici Savjeta za bezbjednost i narodnu odbranu i Komiteta za ONO i DSZ, održane 21. septembra 1982. godine u Ulcinju, razmatrana je i dopunska informacija o ovom sporu a navedeno je da nije bilo moguće postići sporazum sa SIZ-om Kosova.

“Nijesu prihvatili ni dislokaciju ni kompenzaciju za nastalu štetu i to proporcionalno greškama organa i pojedinaca iz Ulcinja nastalih u postupku realizacije investicije. Zato je javni pravobranilac Ulcinja, kod Okružnog privrednog suda u Titogradu, pokrenuo postupak za poništavanje ugovora o ustupanju zemljišta na Velikoj plaži, koji je sa strane Ulcinja zaključen nezakonito”, piše u informaciji. Dodaje se da je jedina preostala mogućnost rušenje naselja uz naknadu štete SIZ-u Kosova prozrokovanoj „ulcinjskim postupcima“.

Komitet je ovaj slučaj pomenuo zbog problema sa čekovima radnika sa Kosova i o “ilegalnom radu Iredente”. Konstatovano je da iz deset opština SAP Kosova upućeno 2.222 radnika na odmor i rekreaciju.

“Većina njih donijela je čekove ili vaučere u iznosima većim od sedam hiljada dinara što je neuobičajeno veliki iznos. Iz OOUR Neptun javljeno je da naplate ne mogu da izvrše iako su blagovremeno uradili fakturisanje. Ovaj OOUR duguje osam miliona dinara i ukoliko se ne naplati biće u gubitku”, piše u zapisniku na kome stoji „strogo povjerljivo“. Na sastanku je konstatovano i „da se osjeća potreba, u interesu stabilnije bezbjednosne situacije na području opštine a s obzirom da na tom području ima ilegalnog rada Iredente, za pojačanje kadrova u SDB-u, SUP-u i nekim organima uprave“.