U utorak izbori za Kongres SAD, demokratska većina pod znakom pitanja
Amerikanci biraju svih 435 poslanika donjeg, Predstavničkog doma Kongresa, čiji je mandat dvije godine, i 35 od 100 članova gornjeg doma, Senata, za šestogodišnji mandat. Biraju i guvernere 36 od 50 saveznih država, i veliki broj zvaničnika saveznih država i nižih nivoa vlasti
Građani SAD sjutra biraju cio donji dom i dio članova gornjeg doma Kongresa, a ključno pitanje je da li će vladajuća Demokratska stranka uspjeti da zadrži većinu, što bi šefu države Džozefu Bajdenu omogućilo nesmetano sprovođenje agende.
Takozvani izbori na polovini mandata američkog predsjednika biće održani u atmosferi oštre polarizacije Bajdenovih demokrata i opozicione Republikanske stranke, koja prema anketama ima solidne šanse da preuzme kontrolu nad najmanje jednim od dva doma Kongresa SAD.
Amerikanci sjutra biraju svih 435 poslanika donjeg, Predstavničkog doma Kongresa, čiji je mandat dvije godine, i 35 od 100 članova gornjeg doma, Senata, za šestogodišnji mandat. Biraju i guvernere 36 od 50 saveznih država, i veliki broj zvaničnika saveznih država i nižih nivoa vlasti.
Demokrate imaju tijesnu većinu u Predstavničkom domu Kongresa, dok u Senatu obje stranke imaju po 50 članova. Demokrate imaju kontrolu nad Senatom jer u slučaju neriješenog ishoda glasanja presuđuje glas predsjedavajućeg gornjem domu, što je po funkciji potpredsjednica SAD Kamala Haris.
Republikanci imaju razloga za optimizam jer stranka iz čijih redova dolazi predsjednik države već decenijama po pravilu gubi izbore za Kongres SAD na sredini njegovog prvog mandata.
Ankete pokazuju da republikanci imaju solidne šanse da osvoje većinu u Predstavničkom domu, a da će borba za Senat biti krajnje neizvjesna. Da bi Republikanci stekli većinu u donjem domu, potrebno je da "preotmu" svega pet mandata od demokrata.
Ako republikanci osvoje većinu u jednom ili u oba doma Kongresa, Bajdenu će biti znatno teže da sprovodi svoje politike nego do sada, pošto ne bi mogao da računa na podršku zakonodavnog tijela kad je riječ o političkim prioritetima demokrata, poput prava na abortus, klimatskih promjena i pooštravanja propisa o nošenju oružja.
Međutim, s obzirom na to da zakon ne može da stupi na snagu bez potpisa predsjednika države, predlozi zakona bi u tom slučaju ubuduće vjerovatno bili predmet pregovora republikanaca i demokrata.
Ako republikanci uz Predstavnički dom osvoje i Senat, oni bi mogli da blokiraju ili da odlažu potvrđivanje Bajdenovih kandidata za sudije i pripadnike izvršne vlasti.
Time bi dodatno bio povećan pritisak na Bajdena, čiji je rejting veoma nizak. Prema anketi Rojtersa i Ipsosa, sprovedenoj krajem avgusta, svega 38 odsto Amerikanaca podržava Bajdena, dok 69 odsto vjeruje da zemlja ide u pogrešnom smjeru.
Šanse republikanaca su dobre jer su kampanju usmjerili na ekonomska pitanja, koja su biračima znatno važnija od prava na abortus i zaštite životne sredine. Da će ekonomija biti veoma važan faktor koji će uticati na njihovu odluku navelo je 79 odsto birača. Pitanja imigracije i kontrole oružja su takođe visoko među prioritetima birača.
Za republikance je glavno pitanje u kampanji bila visoka inflacija u zemlji, a za demokrate pravo na abortus, koje je dospjelo u centar pažnje jer je Ustavni sud SAD krajem juna ukinuo univerzalnu zaštitu prava na prekid trudnoće. Jedna od glavnih poruka demokrata je da će da zaštite pravo na abortus.
Dok republikanci kritikuju Bajdena za visoku inflaciju i porast stope kriminala, demokrate upozoravaju birače da su njihovi protivnici prijetnja po demokratski poredak u zemlji.
Bajden, koji je bio veoma aktivan u kampanji, rekao je da su najave nekih republikanskih kandidata da neće priznati izborni poraz prijetnja po demokratiju, i okrivio svog prethodnika Donalda Trampa da ih na to inspiriše.
"Nemojte imati nikakve sumnje da je demokratija na glasačkom listiću. Ove godine glasamo o demokratiji", rekao je Bajden nekoliko dana uoči izbora.
I bivši predsjednik Barak Obama, koji je učestvovao u kampanji demokrata, takođe je upozoravao na opasnost po demokratiju.
U kampanji je veoma aktivan bio i Tramp, predsjednik SAD od 2017. do 2021. godine, koji podržava brojne kandidate Republikanske stranke.
Tramp, koji ne odustaje od nepotkrepljene tvrdnje da su predsjednički izbori 2020. godine bili pokradeni, nedavno je nagovijestio da će se možda ponovo kandidovati za šefa države 2024. godine.
Rezultat izbora mogao bi da utiče i na odnos SAD prema ruskom ratu u Ukrajini, budući da su pojedini republikanci u kampanji najavili smanjenje pomoći Kijevu u slučaju pobjede na izborima.
( BETA )