Kriza zdravstva u zapadnoj Evropi je "tempirana bomba"

Medicinske sestre Nacionalne zdravstvene službe (NHS) u Velikoj Britaniji juče su stupile u štrajk, prvi u 106-godišnjoj istoriji njihovog sindikata, dok spor sa vladom oko plata povećava pritisak na već preopterećene bolnice.

Procjenjuje se da je 100.000 sestara štrajkovalo u 76 bolnica i zdravstvenih centara, otkazano 70.000 pregleda, procedura i operacija u NHS-u koji finansira država, prenio je Rojters.

Nacionalni sistemi zdravstvene zaštite u zapadnoj Evropi decenijama su isticani kao najbolji u svijetu.

Međutim, sve starija populacija, više hroničnih bolesti, stalna kriza zapošljavanja i održivosti radne snage plus iscrpljenost nakon kovida ove zime su stvorili uslove za savršenu zdravstvenu oluju koja će se vjerovatno pogoršati, piše "Gardijan".

"Sve države regiona se suočavaju sa ozbiljnim problemima u vezi sa radnom snagom u zdravstvu i njezi", navedeno je u izvještaju Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) za Evropu ranije ove godine, upozoravajući na potencijalno teške posljedice ukoliko vlade ne preduzmu hitnu akciju.

U Francuskoj je trenutno manje ljekara nego 2012. godine. Više od šest miliona ljudi, uključujući 600.000 sa hroničnim oboljenjima, nema izabranog ljekara, a 30 odsto stanovništva nema adekvatan pristup zdravstenim uslugama.

U Njemačkoj je 35.000 mjesta u sektoru njege bilo upražnjeno prošle godine, 40 odsto više nego prije deceniju, dok je u izvještaju ovog ljeta navedeno da će do 2035. biti upražnjeno više od trećine svih mjesta u zdravstvu. Usred pretrpanosti bolnica bez presedana zbog "ozbiljnog nedostatka medicinskih sestara", čak će i Finskoj trebati 200.000 novih radnika do 2030.

Špansko ministarstvo zdravlja je u maju objavilo da više od 700.000 ljudi čeka operaciju, a 5.000 ljekara opšte prakse i pedijatara u Madridu je štrajkovalo skoro mjesec zbog višegodišnjeg nedostatka finansiranja i prekomjernog rada.

U izvještaju SZO za Evropu je navedeno da se hitno moraju pojačati napori da se zamijene radnici koji idu u penziju kako bi se "poboljšala održivost radne snage i riješio problem očekivanog povećanog odlaska mladih ljudi zbog sagorijevanja na poslu, lošeg zdravlja i opšteg nezadovoljstva".

U trećini država regiona, najmanje 40 odsto ljekara je starije od 55 godina, navedeno je u izvještaju. Čak i kada mlađi ljekari ostanu uprkos stresu, prekovremenom radu i često niskim zaradama, njihovo opiranje radu u udaljenim ruralnim oblastima ili u siromašnim untrašnjostima stvorilo je "medicinske pustinje" koje je gotovo nemoguće popuniti.

Usred pretrpanosti bolnica bez presedana zbog "ozbiljnog nedostatka medicinskih sestara", čak će i Finskoj trebati 200.000 novih radnika do 2030.

"Sve ove prijetnje predstavljaju tempiranu bombu ... što će vjerovatno dovesti do loših zdravstvenih rezultata, brojnih smrtnih ishoda koje je moguće spriječiti, i potencijalno čak do kolapsa zdravstvenog sistema", rekao je regionalni direktor SZO za Evropu Hans Kluge.

U nekim državama je najveći deficit ljekara opšte prakse, pri čemu Francuska posebno plaća cijenu zbog ranijih grešaka u planiranju. Ona je još 1971. godine ograničila broj studenata druge godine medicine kroz takozvani numerus clausus koji je imao za cilj smanjenje zdravstvene potrošnje i povećanje zarada. Rezultat je bio kolaps godišnjeg broja studenata - sa 8.600 početkom 1970-ih na 3.500 1993, i dok se od tada upis donekle povećao a ograničenje je u potpunosti ukinito prije dvije godine, biće potrebne godine da se oporavi veličina radne snage.

Iako 10 odsto francuskih ljekara opšte prakse sada radi i pošto stekne uslove za penziju, broj ljekara koji su napustili ovu profesiju bio je veći od broja novozaposlenih prošle godine. Ta zemlja bi tek 2035. mogla dostići zadovoljavajući odnos broja ljekara i stanovnika na nacionalnom nivou.

Više od 23.000 radnih mjesta je upražnjeno u njemačkim bolnicama nakon višegodišnje niske stope zapošljavanja i nedavnih masovnih ostavki

Lokalna kadrovska opremljenost je, međutim, druga stvar: odnosi ljekara opšte prakse kreću se od 125 ili više na 100.000 ljudi u nekim bogatijim naseljima do manje od pola toga u udaljenim ruralnim djelovima Francuske ili siromašnim predgrađima.

"Zapravo, oko 87 odsto Francuske može se nazvati medicinskom pustinjom", izjavila je prošlog mjeseca Anjes Firmin le Bodo iz ministarstva zdravlja. Ona je obećala opsežnu reformu usluga ljekara opšte prakse kroz multifunkcionalne zdravstvene centre i konsultacije na daljinu, ali ljekari i dalje nisu obavezni da rade u loše pokrivenim oblastima.

Zimska pandemija gripa, povrh kovida-19, iznijela je na vidjelo nedostatke sistema i stvorila "krizu ne samo za francuski bolnički sektor nego za cijelu francusku zdravstvenu njegu", rekao je Arno Robine iz Federacije francuskih bolnica, upozorivši da služba "više nije u stanju da sistematski odgovori" na vanredne situacije.

U Njemačkoj, koja na zdravstvenu zaštitu troši više nego bilo koja druga država na svijetu, bolnice su veća briga, dok je talas respiratornog sinicijalnog virusa (RSV) kod mlađe djece ove zime izazvao uzbunu širom zemlje.

Povodom izvještaja da su urgentni centri prepuni i da su roditelji primorani da spavaju u bolničkim hodnicima ili da putuju stotine kilometara kako bi im dijete primilo terapiju. "Zidojče cajtung" je objavio da tako izgleda "implozija sistema... u prizorima koji su dugo vremena djelovali nezamislivo".

U peticiji upućenoj parlamentu pod nazivom: "Crveni stepen uzbune - bolnice u opasnosti", Njemačko bolničko udruženje (DKG) ponovo je ukazalo na hronični manjak radne snage kao glavni problem, ističući da su mnoge bolnice morale da privremeno zatvore urgentne centre usljed nedostatka ljekara i medicinskih sestara.

Više od 23.000 radnih mjesta je upražnjeno u njemačkim bolnicama nakon višegodišnje niske stope zapošljavanja i nedavnih masovnih ostavki, naročito na odjeljenjima intenzivne njege i u operacionim blokovima, dok zaposleni kažu da je obim posla toliki da pojedini ne mogu da naprave ni kratku pauzu ili odu u toalet.

Ministar zdravlja Karl Lauterbah je najavio paket pomoći od 300 miliona eura pedijatrijskim klinikama i još uvijek neodređenu "revoluciju u bolničkoj njezi" u okviru koje će "medicina biti ispred ekonomije", kao i plan premještanja medicinskih sestara i doktora kako bi ispunili potražnju, koji su ugledni ljekari obacili kao "apsurdan".

"Problem je u tome što nemamo odjeljenja koja mogu priuštiti da izgube nekog od zaposlenih, jer svi već sada mogu da ponude samo minimalan stepen usluge", kazala je Kristin Vogler iz Njemačkog savjeta medicinskih sestara (DPR). "To se može nazvati samo očajničkim potezom".

Kristof Spiner, konsultant za infektivne bolesti na Minhenskoj univerzitetskoj klinici, kazao je da se državni zdravstveni sistem "nesumnjivo suočava sa ogromnim izazovima", dok je pedijatrica Nina Šecau kazala da je stanje u britanskoj NHS pokazatelj onoga što očekuje i Njemačku.

U Španiji, zima je već primorala preopterećene zaposlene na prvoj liniji fronta da stupe u štrajk. Kriza zdravstvene njege, koja se pokazala za vrijeme pandemije kovida, uslijedila je nakon decenija nedovoljnog ulaganja, rivalstva između regiona za angažovanje medicinskog osoblja, i privlačnijih plata i uslova u inostranstvu.

Veliki dio nezadovoljstva se fokusirao na region Madrida, gdje je sredinom novembra najmanje 200 000 ljudi izašlo na ulice kako bi odbranili javno zdravstvo od moguće privatizacije i izrazili zabrinutost zbog planova regionalne vlade za restrukturiranje sistema primarne zdravstvene njege.

Anhela Hernandez, hirurškinja i generalna sekretarka madridskog AMYTS medicinskog udruženja, kazala je da je situacija u pedijatriji "praktično očajna", dodajući da se tu takođe radi "o potražnji: niko ne govori ljudima da ako su resursi ograničeni, usluge treba koristiti pametno".

Odgovornost je političara da "objasne situaciju ljudima", kazala je Hernandez. "Međutim zbog toga što rade upravo suprotno u Madridu i u Španiji, to povećava očekivanja ljudi".

Udruženje Doktori Katalonije takođe planira dvodnevni štrajk sljedećeg mjeseca u znak protesta protiv "preopterećenosti, obezvređivanja i nesigurnosti". Havijer Leonart, generalni sekretar udruženja, kazao je da je pandemija dodatno pogoršala stanje, ali da je sadašnja situacija bila predvidiva jednako kao što je deprimirajuća.

Pojedini španski ljekari su toliko izgarali na poslu da su pošli u prijevremenu penziju, uprkos tome što to utiče na njihove penzije, kazao je on, dodajući da je glavni imperativ učiniti tu profesiju privlačnijom kako bi se spriječio "odliv" kadra.

"Kažu da su ljudi najbolji kapital neke kompanije", kazao je Leonart. "Problem je u tome što je u zdravstvu ljudski kapital sistemski nepravedno tretiran dok nije rekao: dosta je bilo".

"Nevidljivi" za vladu

Italijanski javni zdravstveni sistem takođe se suočava sa ozbiljnim nedostatkom radne snage, pogoršanim pandemijom, koja je izazvala egzodus zaposlenih, koji su otišli u prijevremenu penziju ili prešli u privatni sektor.

Regionalne vlade su potpisale ugovore da honorarni medicinski radnici pokrivaju smjene u bolnicama gdje je to neophodno, što naglašava koliko su niske plate u italijanskom sektoru javnog zdravlja.

"Svuda postoje rupe koje je neophodno popuniti, naročito u urgentnim odjeljenjima", kazao je Đovani Leoni, potpredsjednik Italijanskog udruženja ljekara. "Stvar je u tome da honorarci zarađuju dva do tri puta više - do 1200 eura za smjenu od 10 sati".

Mnogi medicinski radnici napustili su javni sektor "prije vremena", dodao je Leoni. "Pronašli su druge vrste posla u privatnom sektoru - poslove na kojima ne moraju da rade noćne smjene ili vikendima".

Italijanski medicinari će ove nedjelje održati demonstracije "nevidljivi". "Mi smo za vladu nevidljivi", kazao je Leoni. "Plate za italijanske ljekare treba da budu na istom nivou kao one u Evropi. Trenutno, one su među najnižim".

( A.Š, N.B. )