Izbori u Turskoj: Rast troškova života veliki test za predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana

Parlamentarni i predsjednički izbori biće održani istog dana i ankete pokazuju da će trka biti veoma tijesna

3447 pregleda1 komentar(a)
Erdogan, Foto: Getty Images

„Plaćala sam 4.500 lira (220 eura) za kiriju prošle godine, ali moj stanodavac je rekao da će podići cijenu", kaže Seda.

„Udvostručio je iznos, ali je i dalje tražio od nas da napustimo stan".

Ona je jedna od miliona Turaka koji se bore da se izbore sa troškovima života u zemlji u kojoj je zvanična stopa inflacije viša od 64 odsto.

U kontekstu ekonomskih turbulencija, predsjednik Redžep Tajip Erdogan najavio je izbore za 14. maj u pokušaju da ostane na vlasti posle 20 godina na vrhu.

Parlamentarni i predsjednički izbori biće održani istog dana i ankete pokazuju da će trka biti veoma tijesna.

Sedina potraga za stanom se nastavlja, ali kirije su narasle na čak 30.000 lira (oko 1.450 eura), a njena zarada to ne prati.

„Osjećam se nemoćno, ranjivo - kao da sam u džungli, pokušavajući da preživim."

U nadi da će podstaći privredu, Erdogan je najavio rekordnu javnu potrošnju.

Njegov plan podrazumijeva subvencije za energiju, udvostručenje minimalne zarade i povećanje penzija, kao i šansu da više od dva miliona ljudi odmah ode u penziju.

Getty Images

Ali stariji čovjek koji kupuje namirnice na uličnoj pijaci u Istanbulu nije impresioniran.

„Ove godine smo odjednom postali siromašniji. Mislim da je inflacija koju osjećamo na ulici 600 odsto, ali je rast penzija samo 30 odsto", rekao je on.

Pojedini analitičari tvrde da bi raniji datum izbora mogao da pomogne Erdoganu da iskoristi najavljene podsticajne mjere.

Ali, Atila Jesilada, turski konsultant iz Global sours partners, vjeruje da će inflacija pojesti rast plata.

„Osim ako ne dođe do još jednog povećanja plata i penzija... osjećaj zahvalnosti koji neki birači trenutno imaju, brzo će nestati," rekao je on.

Glavna opozicija Erdogana je savez partija lijevog centra i desnice, poznat kao Sto šestorice.

Oni su obećali da će promijeniti njegovu ekonomsku politiku, uvesti strožu monetarnu politiku i vratiti nezavisnost centralne banke.

Ali tek treba da izaberu predsjedničkog kandidata.

Odluka će vjerovatno biti 13. februara i mnogi očekuju da će izabrati Kemala Kiličdaroglua, lidera glavne turske opozicione partije, Republikanske narodne partije.

Još jedna figura o kojoj se mnogo raspravlja je gradonačelnik Istanbula Ekrem Imamoglu.

Sud je prošlog mjeseca zabranio gradonačelniku da se bavi politikom zbog navodnog vrijeđanja izbornih zvaničnika i osudio ga na skoro tri godine zatvora.

On je rekao da je slučaj protiv njega politički motivisan.

Uložio je žalbu na presudu, a do punovažnosti i dalje je na funkciji.

Soner Čagaptaj iz istraživačkog centra Instituta Vašington smatra da bi svaki pokušaj da se gradonačelniku Istanbula zabrani politički život mogao da imati suprotni efekat.

Ističe da je i sam Erdogan 1990 - ih bio u veoma sličnoj situaciji - popularni i uspješni gradonačelnik Istanbula kome su sekularni sudovi Turske zabranili da se bavi politikom.

„To ga je učinilo mučenikom i herojem i napravio je spektakularan povratak", primežuje Čagatpaj.

To je treća najveća partija u Turskoj koja bi mogla da igra presudnu ulogu.

Narodna demokratska partija (HDP) je prokurdska stranka.

U januaru je vrhovni sud Turske naredio da bude obustavljeno njeno finansiranje iz državnog budžeta, a mogla bi čak da bude zabranjena zbog navodnih veza sa kurdskim ekstremistima.

Njen bivši kopredsjednik Selahatin Demirtas je u zatvoru od 2016, pod optužbom za „širenje terorističke propagande".

Getty Images

Potpredsjednik stranke Hisjar Osoi priznaje da bi vlasti mogle da ih ugase.

Ali kaže da to neće zaustaviti njegovu stranku, niti ljude koji je podržavaju.

„Čak i ako nas zabrane, naši ljudi će naći načina da učestvuju na izbore kroz neke druge političke partije", rekao je on.

Ako predsjednička trka ode u drugi krug, podrška HDP - a će najverovatnije odrediti sledećeg predsjednika Turske.

Niko još nije zvanično proglasio kandidaturu za predsjednika, kao ni predsjednik Erdogan.

Vodi se rasprava o tome da li mu uopšte treba dozvoliti da se kandiduje, pošto je već dva puta biran, što je maksimum.

Getty Images

U članu 101 turskog ustava piše da ista osoba može da bude birana za predsjednika republike najviše u dva mandata.

„Ako Erdogan želi da se kandiduje, kandidovaće se", rekao je Čagaptaj.

„Pošto je njegova priča da je on autsajder koji se bori protiv elita, moglo bi čak i da mu pomogne ako bi neko postavio pitanje trećeg mandata i rekao da mu nije dozvoljeno.

„Takva vrsta argumenata je već pomogala Erdoganu u prošlosti", dodaje.

Mnogo toga je je na kocki na predstojećim izborima, a opozicioni političari tvrde da će to biti izbor između povećanja autokratije i demokratije.

Vladajuća AKP tvrdi da samo ona može da smanji troškove života i održati stabilnost.

Za Erdogana, koji vodi Tursku od 2003. najprije kao premijer, a kasnije kao direktno izabran predsjednik, glasanje će odlučiti da li će njegova vladavina ući u treću deceniju.


Pogledajte video:


Pratite nas na Fejsbuku,Tviteru i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk