Strahuje se da je stradalo na hiljade djece

Turska proglasila vanredno stanje dok spasioci i građani na temperaturama ispod nule i dalje traže preživjele

13994 pregleda2 komentar(a)
Djevojčica Nur je spasena iz ruševina u sirijskom gradu Džandarisu, Foto: WHITE HELMETS

Spasilački timovi i humanitarna pomoć iz cijelog svijeta pristizali su juče u Tursku i Siriju dok su spasioci i građani na temperaturama ispod nule kopali - često golim rukama - kroz ruševine zgrada srušenih u razornom zemljotresu. Broj žrtava je sinoć premašio 7000 i očekuje “dramatičan rast”. Jedan zvaničnik Ujedinjenih nacija je kazao da se strahuje da je stradalo na hiljade djece.

Razmjere razaranja su toliko velike da je uprkos masovnoj spasilačkoj operaciji do mnogih gradova teško doći, a glasovi koji su iz ruševina dozivali pomoć su utihnuli.

foto: REUTERS

”Čuli smo ih kako dozivaju u pomoć”, kazao je za agenciju Asošijetid pres Ali Silo, čije dvoje rođaka nijesu mogli biti spaseni u turskom gradu Nurdagiju. Na kraju su Silo, Sirijac koji je prije deset godina stigao iz Hame, i drugi stanovnici izvukli njihova tijela, kao i tijela još dvije žrtve.

Nurgul Ataj je kazala da čuje glas svoje majke u ruševinama srušene zgrade u turskom gradu Antakiji, prijestonici pokrajine Hataj, ali da ne mogu da dođu do nje bez teške opreme.

”Kad bismo uspjeli da podignemo betonsku ploču, mogli bismo da dopremo do nje”, kazala je ona. “Moja majka ima 70 godina, neće moći još dugo da izdrži”.

Građani su u Antakiji molili da im vlasti dopreme šlemove, čekiće, metalne šipke i užad.

Spasioci su ipak uspjeli da dođu do nekih preživjelih.

U sjeverozapadnom sirijskom gradu Džinderis, djevojčica po imenu Nur u ponedjeljak je izvučena živa iz ruševina zgrade.

Spasilac je držao njenu glavu rukama i nježno joj brisao prašinu oko očiju dok je ležala usred smrvljenog betona i iskrivljenog metala, prije nego što je izvučena i predata drugom čovjeku.

Iz ruševina samo u Turskoj do juče je izvučeno 8000 ljudi, kazao je turski potpredsjednik Fuat Oktaj.

Turski predsjednik Tajip Erdogan je juče proglasio deset pogođenih pokrajina zonom katastrofe i uveo vanredno stanje u trajanju od tri mjeseca, što će omogućiti vladi da zaobiđe parlament prilikom uvođenja novih zakona. Međutim, stanovnici u nekoliko razorenih turskih gradova izrazili su ljutnju i očajanje zbog, kako su naveli, spore reakcije vlasti na najsmrtonosniji zemljotres koji je pogodio Tursku od 1999.

foto: REUTERS

”Ovdje nema nikoga. Mi smo pod snijegom, bez doma, bez ičega”, kazao je za Rojters Murat Alinak, čija je kuća u gradi Malatija srušena, a rođaci nestali. “Šta da radim, gdje da idem?”

Bez specijalne opreme pa čak i rukavica, građani su pokušavali da se probiju kroz ruševine. “Unutra su mi unuci. Ovdje smo dva dana. Očajni smo”, kazala je za Rojters Sabiha Alinak. “Gdje je država? Molimo ih. Pustite nas, možemo da ih spasimo”.

Zemljotres jačine 7,8 stepeni, nakon kojeg je uslijedio još jedan skoro iste jačine, sravnio je sa zemljom hiljade zgrada, uključujući bolnice, škole i stambene blokove.

Na desetine hiljada ljudi je povrijeđeno ili su ostali bez domova u Turskoj i na sjeveru Sirije.

Turska vlada će otvoriti hotele u turističkom centru Antaliji kako bi privremeno smjestila ljude pogođene zemljotresom, kazao je Erdogan, kojeg za tri mjeseca očekuju izbori.

Turske vlasti su saopštile da je pogođeno oko 13,5 miliona ljudi u oblasti koja se proteže oko 450 kilometara od Adana na zapadu do Dijarbakira na istoku, i 300 kilometara od Malatije na sjeveru i Hataja na jugu.

Humanitarni zvaničnici su izrazili naročitu zabrinutost zbog situacije u Siriji koja je već pogođena humanitarnom krizom nakon skoro 12 godina građanskog rata.

Sirijske vlasti su prijavile žrtve u gradu Hama, koji se nalazi čak 250 kilometara od epicentra. “Sada je trka sa vremenom”, kazao je direktor Svjetske zdravstvene organizacije Tedros Adanom Gebrejesus u Ženevi. “Svaki minut, svaki sat koji prođe smanjuje šanse da ćemo naći preživjele”.

U Turskoj žive milioni izbjeglica iz sirijskog građanskog rata. Oblast pogođena u Siriji podijeljena je na teritoriju koja je pod kontrolom vlade i posljednju opozicionu enklavu u zemlji, gdje milioni ljudi žive u ekstremnom siromaštvu i oslanjaju se na humanitarnu pomoć da bi preživjeli.

foto: REUTERS

Turske vlasti su saopštile da preko 12000 ljudi u operaciji potrage i spasavanja u pogođenim oblastima zajedno sa 9 000 vojnika. Oko 70 država je poslalo timove, opremu i pomoć.

Međutim, razmjere tragedije su ogromne.

”Oblast je ogromna. Nikada nijesam vidio ništa slično”, kazao je za Rojters Johanes Gast iz njemačke vatrogasne i spasilačke službe.

U Ženevi, portparol UNICEF-a Džejms Elder je kazao: “Moguće da je u zemljotresima stradalo na hiljade djece”.

Sirijske izbjeglice na sjeverozapadu Turske su među najranjivijom populacijom, kazao je Elder.

U sirijskom gradu Hami, Abdulah al Daham kazao je da su u toku sahrane nekoliko porodica. “To su užasni prizori u svakom smislu”, kazao je Dahan. “U cijelom životu nijesam vidio ništa slično, uprkos svemu što nam se dogodilo”.

Palestinske vlasti su saopštile da je 57 palestinskih izbjeglica stradalo u zemljotresu - 14 u Turskoj i 43 u Siriji, gdje se decenijama u velikim izbjegličkim kampovima nalazi pola miliona Palestinaca.

”Naši timovi ulažu ogromne napore, ali ne mogu da odgovore na razmjere katastrofe”, kazao je Raed al Selahe, iz sirijske spasilačke grupe Bijeli šlemovi. Vrijeme ističe da spasimo stotine porodica iz ruševina zgrada i hitno je potrebna pomoć međunarodnih grupa, kazao je on.

Jedan humanitarni zvaničnik u Siriji je kazao da nedostatak goriva i loši vremenski uslovi predstavljaju prepreku. “Infrastruktura je oštećena, putevi koje smo koristili za humanitarni rad su oštećeni”, kazao je za Rojters koordinator UN napora Mostafa Benlamlih.

Sirijsku vladu optužuju da se upliće politiku i humanitarne napore nakon što je sirijski ambasador u UN Basam Sobah kazao da njegova zemlja treba da bude odgovorna za isporuku cijele pomoći Siriji, uključujući i oblasti koje nijesu pod kontrolom vlasti.

Vlada u Damasku, kako navodi “Gardijan”, omogućava da pomoć uđe u region preko samo jednog graničnog prelaza. Ona se opire otvaranju prolaza za pomoć u sjeverne oblasti jer smatraju da se na taj način podriva sirijski suverenitet.