Ima li opozicija šanse protiv Erdogana?

Nakon što je veći dio karijere proveo u sjenci Tajipa Erdogana, turski opozicioni lider Kemal Kilidždaroglu vjeruje da je njegovo vrijeme došlo pošto je u više navrata pretrpio poraze na izborima i prezir čovjeka koji već dvije decenije dominira turskom političkom scenom.

Opozicioni savez je u ponedjeljak imenovao Kilidždaroglua, predsjednika Republikanske narodne partije (CHP) za svog kandidata koji će se suočiti sa Erdoganom na izborima 14. maja za koje se smatra da će imati najveće posljedice u modernoj istoriji Turske.

Rojters ističe da su njegove šanse možda povećane nakon što je u posljednjem trenutku postignut dogovor o ponovnom ujedinjavanju opozicionog bloka unutar kojeg su postojala trvenja oko toga da li on treba da bude kandidat.

Nakon 72-časovne političke drame, šest partija se dogovorilo da popularni gradonačelnici Istanbula i Ankare budu potpredsjednici ukoliko on porazi Erdogana.

Očekuje se da Kilidždaroglu iskoristi i trijumf opozicije iz 2019. godine kada je njegova CHP porazila Erdoganovu vladajuću AK partiju (AKP) u Istanbulu i ostalim velikim gradovima na lokalnim izborima, zahvaljujući podršci drugih opozicionih stranaka.

Kriza troškova života i rast inflacije kao i godine ekonomskih previranja podrili su podršku Erdoganu, ističe britanska agencija.

”Upravljaćemo Turskom uz konsultacije i kompromis”, kazao je Kilidždaroglu pred nekoliko hiljada pristalica ispred sjedišta Partije blagostanja, jedne od šest u opozicionom bloku. “Zajedno ćemo uspostaviti vladavinu morala i pravde”, kazao je on.

Kritičari tvrde da Kilidždarogluu nema potrebnu harizmu, kao ni jasnu i ubjedljivu viziju kako bi izgledala era poslije Erdogana.

Njegove pristalice ističe njegovu reputaciju etičnog birokrate, kazala je za Rojters Gonul Tol, šefica turskog programa u Institutu za Bliski istok sa sjedištem u Vašingtonu. “On nije korumpiran čovjek. On ne krade”, kazala je ona. “Želi da zaključi svoju političku karijeru kao osoba koja je vratila u život tursku demokratiju, i zbog toga je on pravi čovjek”.

Neizvjesni izbori

Istraživanja javnog mnjenja ukazuju na tijesne predsjedničke i parlamentarne izbore, koji neće samo odlučiti ko će biti na čelu Turske već i kako će se upravljati zemljom, u kojem pravcu će ići ekonomija i koju ulogu bi ta zemlja mogla odigrati u smirivanju konflikata u Ukrajini i na Bliskom istoku.

Udružena opozicija je obećala da će poništiti mnoge Erdoganove politike i da će između ostalog vratiti nezavisnost centralne banke, kao i da će ukinuti izvršno predsjedništvo i vratiti zemlju na prethodni parlamentarni sistem.

Ipak, mnogi se pitaju da li ozbiljni bivši javni službenik, koji povremeno zna biti i prznica, može poraziti Erdogana, koji je zahvaljujući harizmi i umijeću vođenja kampanja izvojevao više od deset izbornih pobjeda tokom dvije decenije.

Kilidždaroglu je nominovan mjesec dana nakon što su dva velika zemljotresa uništila jugoistok Turske i izazvala talas kritika upućenih vladi zbog reakcije na katastrofu u višegodišnjeg zanemarivanja građevinskih standarda.

Erdogan se u prošlosti u velikoj mjeri oslanjao na biračku bazu na jugoistoku zemlje, koja je sada dovedena u pitanje.

Rojters ističe da postoje naznake da je AK partija svjesna da tu podršku više ne može uzimati zdravo za gotovo i da upravo zbog toga zvaničnici pričaju o ubrzavanju planova za obnovu.

Teško je utvrditi koliko će veliki izazov biti za Erdogana da zadrži podršku u tom dijelu zemlje, budući da su istraživači javnog mnjenja izbjegavali da sprovode ankete u zoni katastrofe.

Promjena političke lojalnosti

Rojters je na osnovu razgovora sa oko 30 stanovnika u Karamanmarašu, Adijamanu i Gazijantepu utvrdio da se politička lojalnost, čak i među natvrdokornijim Erdoganovim pristalicama mijenja.

”Potpuno sam promijenio stav”, kazao je jedan student iz Karamanmaraša, koji nije želio da se predstavi. “Mi ovdje dišemo AKP, ali je ovaj zemljotres sve promijenio. Ovi ljudi ne znaju šta rade”.

Region je na prošlim izborima 2018. sa 65 odsto podržao AKP i njenog nacionalističkog saveznika MHP. Ipak, mnogi stanovnici su kazali za Rojters da su opozicione partije kasno imenovale kandidata, a da bi oni podržali samo one sa nacionalističkim korijenima, poput gradonačelnika Ankare Mansura Javasa.

Jedan trgovac građevinskim materijalom u Adijamanu, gradu od 650 000 stanovnika čiji je centar potpuno sravnjem sa zemljom, nasmijao se na ideju Kilidždaroglua kao predsjednika.

Umur, mladi računovođa u tom gradu, kazao je da namjerava da prvi put glasa za opoziciju ali samo ako kandidat bude “osoba koja nije previše eksponirana i koja je efikasna poput Javasa”.

Nakon zemljotresa i nekonvencionalnih ekonomskih politika koje su dovele do kraha vrijednosti turske valute, Rojters ocjenjuje da je stvorena istorijska prilika za Kilidždaroglua, bivšeg ekonomistu, da okonča Erdoganovu vladavinu koja je počela prvim dolaskom na vlast AKP-a 2002. godine.

Na tim izborima, KIlidždaroglu je ušao u parlament kao poslanik CHP-a, partije lijevog centra koju je formirao osnivač moderne Turske Kemal Atraturk i koja pokušava da izađe iz svojih sekularnih korijena i dopre do konzervativnih Turaka.

On je posljednjih godina pričao o želji da zacijeli stare rane sa posvećenim muslimanima i Kurdima, uključujući i grupe u Dijarbakiru sa kojima se sastao i priznao greške CHP-a iz prošlosti.

Nakon zemljotresa, Kilidždaroglu je usvojio borbeniji ton što mu je pomoglo da konsoliduje svoju bazu, kazao je za Rojters istraživač Nezih Onur Kuru. Međutim, to ga je spriječilo da privuče neodlučne birače.

”U vremenima krize birači centra i desnice - koji predstavljaju do 60 odsto izbornog tijela - traže od političara da šalju poruke o ujedinjenu i konkretnim rezultatima. Kilidždaroglu to nije učinio”, kazao je Kuru. “To generalno nije pomoglo opoziciji”.

Tiho reformisao stranku

Kilidždaroglu je postao poznat kao aktivista CHP-a za borbu protiv korupcije, pojavljući se u televizijskim emisijama i pokazujući dokumenta koja su dovela do ostavki visokih zvaničnika. On je 2009. godine izgubio na izborima za gradonačelnika Istanbula.

Naredne godine jednoglasno je izabran za lidera CHP-a nakon što je usljed skandala njegov prethodnik podnio ostavku. Na stranačkoj konvenciji opisan je kao “čist i pošten” čovjek.

Tada je pristalicama kazao: “Dolazimo na vlast. Dolazimo da zaštitimo prava siromašnih, potlačenih, radnika i pregalaca”.

Njegov izbor je podstakao nade unutar stranke za novi početak, ali podrška CHP-u od tada nije premašila 25 odsto, ističe Rojters.

Ipak, smatra se da je Kilidždaroglu tiho reformisao stranku i sklonio tvrdokorne “kemaliste”, prilagođavajući rigidnu verziju Ataturkovih ideja istovremeno unapređujući članove za koje se smatra da su bliže povezani sa evropskim socijaldemokratskim vrijednostima.

Politički analitičar Murat Jetkin kazao je da Kilidždaroglu do sada nije mogao da transformiše CHP u potpunosti usljed “statične političke kulture”.

”Gandi Kemal”

Prije nego što je ušao u politiku, 74-godišnji Kilidždaroglu je radio u ministarstvu finansija a nakon toga je bio predsjednik turske Institucije za socijalno osiguranje. U govorima, Erdogan često omalovažava njegov učinak u toj ulozi.

Rođen u istočnoj pokrajini Tunčeli, on je sin javnog službenika i pripadnik vjerske manjine alevita, koja predstavlja 15 do 20 odsto turske populacije od 85 miliona stanovnika i koja praktikuje religiju koja se oslanja na šiitsku muslimansku, sufijsku i anadolsku narodnu tradiciju.

Kilidždaroglu je objavio da je alevit, ali generalno izbjegava tu temu. Zbog svoje vjere, aleviti su suprotstavaljeni sunitskoj većini u Turskoj.

Turski mediji su mu zbog izgleda dali nadimak “Gandi Kemal”, a pažnju javnosti je privukao 2017. godine kada je krenuo u “marš za pravdu” dug 450 kilometara od Ankare do Istanbula zbog hapšenja jednog poslanika CHP-a.

Kilidždaroglu je organizovao savez CHP-a sa strankom IYI i Partijom blagostanja na opštim izborima 2018, što je otvorilo put za uspjeh na lokalnim izborima naredne godine.

Međutim, Kilidždaroglu bi mogao imati poteškoća da ponovi uspjeh iz 2019. na nacionalnom nivou, naročito zbog prethodnih poraza CHP-a, kazao je za Rojters Emre Peker, evropski direktor Eurazija grupe.

”Erdogan će predstaviti Kilidždaroglua kao gubitnika”, kazao je on.

( N.Bogetić )