HRA: Evo kako se zaštititi od marketinških političkih poruka, poziva i zloupotrebe ličnih podataka
Neželjene poruke i pozivi mogu se blokirati upućivanjem zahtjeva operateru da korisnika upiše u poseban registar Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost
Akcija za ljudska prava (HRA) pojasnila je kako se građani mogu zaštititi od marketinških političkih poruka, poziva i zloupotrebe ličnih podataka.
Kako su naveli, neželjene političke i druge marketinške poruke i pozivi mogu se blokirati upućivanjem zahtjeva svom operateru da korisnika upiše u poseban registar Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost (EKIP) pod nazivom “Ne zovi me”, u kojem se nalaze korisnici kojima se ne smiju slati poruke ili pozivi u svrhu direktnog marketinga.
Zahtjev se dostavlja slanjem SMS-a sa porukom “Prijava” na broj 14876. Isti zahtjev može se poslati imejlom na adresu operatera sa veb sajta, poštom ili predajom zahtjeva u poslovnici operatera. Obrazac zahtjeva, kao i drugi detalji o tome kako funkcioniše prijava i odjava iz registra dostupni su na sajtu nezovime.ekip.me.
"Ako i poslije odjave iz registra nastavite da primate marketinške poruke i pozive obratite se Agenciji za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama sa zahtjevom za zaštitu prava na osnovu čl. 47 Zakona o zaštiti podataka o ličnosti", ističu iz HRA.
Ako neko želi i da uskrati pristup javnosti njegovim ličnim podacima – broju telefona, imenu i prezimenu i adresi stanovanja – koji su inače javno dostupni na sajtu sva tri operatera, može se podnijeti zahtjev operateru za brisanje broja telefona iz javnog imenika, dodaju iz te NVO.
"Ako i nakon brisanja podataka iz javnog imenika ili i pošto ste dobili rješenje Agencije za zaštitu ličnih podataka i dalje dobijate poruke od političkih partija, možete pokrenuti građanski postupak za naknadu štete protiv lica koje i dalje ima u posjedu vaše podatke i obrađuje ih", navode iz HRA.
Podsjećaju da su lični podaci osobe – ime, prezime, adresa stanovanja i broj telefona, sastavni dio javnog imenika, odnosno svi ti podaci su javno dostupni na sajtu operatera. "Saglasnost za objavljivanje ovih podataka daje se potpisivanjem pretplatničnog ugovora kod operatera, i ona ostaje na snazi dok je ne opozovete, u skladu sa čl. 161 st. 2 Zakona o elektronskim komunikacijama", ukazuju iz HRA. Opoziv se, dodaju, vrši predajom zahtjeva za brisanje Vašeg broja telefona iz javnog imenika, u poslovnici operatera.
"Način za sprečavanje dobijanja marketinških poruka ubuduće je da podnesete zahtjev operateru kojim tražite da budete upisani u registar Agencije za elektronske komunikacije pod nazivom 'Ne zovi me'. Upisom u ovaj Registar ne primate elektronske poruke i telefonske pozive u svrhu direktnog marketinga, i time ste povukli sve saglasnosti koje ste prethodno dali. Svako lice koje ima namjeru da upućuje poruke ili pozive u svrhu marketinga je dužno da prije toga provjeri da li određenog korisnika, kojem namjerava da se obrati, ima u Registru", dodaje se u saopštenju.
Na sajtu Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost (nezovime.ekip.me), koja je uspostavila ovaj registar, nalaze se detaljnije instrukcije u odnosu na formu zahtjeva za građane, pristup i korišćenje registra, ukazuju iz HRA.
"Ako smatrate da obrađivač podataka (tj. svako lice koje je u posjed vaših podataka došlo jer ste se Vi sa time saglasili) koristi Vaše podatke mimo svrhe za koju ste dali pristanak i da je Vaše pravo na zaštitu ličnih podataka od obrađivača povrijeđeno, možete pokrenuti postupak pred Agencijom za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama, u skladu sa članom 47 Zakona o zaštiti ličnih podataka ('Sl. list CG', broj 079/08, 070/09, 044/12, 022/17). Potrebno je da podnesete zahtjev za zaštitu prava Agenciji koja je dužna da o njemu odluči u roku od 60 dana, u formi rješenja. U zahtjevu možete istaći da od Agencije zahtijevate da prije donošenja konačnog rješenja donese privremeno rješenje kojim će privremeno zabraniti dalju obradu ličnih podataka ako postoji ili je učinjena vjerovatnim povreda prava", navode iz Akcije za ljudska prava.
Takođe, ako građanin nije zadovoljan ishodom postupka, odnosno rješenjem koje je Agencija donijela, postoji mogućnost podnošenja tužbe Upravnom sudu, koji će odlučiti o zakonitosti upravnog akta – rješenja.
"Konačno, ako ste u saznanju da je, nakon donošenja rješenja Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama, došlo do zloupotrebe Vaših ličnih podataka (broja telefona, imena i prezimena i adrese stanovanja) koji su bili javno dostupni, možete pokrenuti građanski postupak za naknadu štete, jer se obrada podataka nakon donošenja rješenja Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama ne smije dalje vršiti, prema čl. 48 Zakona o zaštiti ličnih podataka", zaključuju iz HRA.
( B.H. )