Vujanović crnogorskim iseljenicima: Uložite ovdje, ovdje se ulaganje isplati

„Važno je da vaša iskustva, kapital i emociju prema Cronj Gori iskoristimo kao poziv ostalima da ulažu u Crnoj Gori. Jer ako naši ljudi iz inostranstva ulažu ovdje onda je lakše, konkretnije, efikasnije i uspješnije pozvati ljude“, smatra Vujanović

93 pregleda3 komentar(a)
Sjednica sa iseljenicima, Foto: Ministarstvo vanjskih poslova
28.07.2017. 10:30h

Iseljenci su nesebično pomogli u obnovi crnogorske državnosti, ocijenio je predsjenik države, Filip Vujanović i pozvao ih da ulažu u Crnu Goru naročito njen sjeverni region.

Vujanović je kazao da su iseljenici, kao organski dio države i bitan dio njene promocije u međunarodnoj zajednici, učinili mnogo za Crnu Goru i njen prosperitet.

„Učinili ste to, prije svega, dajući nesebičnu pomoć obnovi crnogorske državnosti. To se u Crnoj Gori prepoznalo, vrlo se uvažava i pamti“, naveo je Vujanović.

On je pozvao iseljenike da ulažu u Crnu Goru, naročito one koji su uspjeli u biznisu i stvorili kapital.

„Pozivam vas da iskoristite sve benefite koje Crna Gora ima. Uložite ovdje, ovdje se ulaganje isplati, ova država cijeni uloženo i obezbjeđuje izvačenje profita“, kazao je Vujanović na sjednici Savjeta za saradnju sa iseljenicima.

On je isljenike pozvao da ulažu sa punim povjerenjem i uz garancije koje se daju. „Posebno vas pozivam da ulažete u sjever Crne Gore“.

„Važno je da vaša iskustva, kapital i emociju prema Cronj Gori iskoristimo kao poziv ostalima da ulažu u Crnoj Gori. Jer ako naši ljudi iz inostranstva ulažu ovdje onda je lakše, konkretnije, efikasnije i uspješnije pozvati ljude“, smatra Vujanović.

On je poručio isljenicima i isljeničkim organizacijam da imaju zajednički odnos prema domicilnim državama u očekivanjima koja imaju od njih. „Naša udruženja imaju različite oblike djelovanja i aktivnosti, ali su u smislu strateškog odnosa prema domovini, u obavezi da koordinirano djeluju“.

„Nije dobro da se svara utisak da iseljenička zajednica nema zajedničko djelovanje prema domicilnoj državi, a bilo je tih primjera“, ocijenio je Vujanović.

Ministar vanjskih poslova, Srđan Darmanović, ocijenio je su iseljavanjem crnogorski građani postali bogatiji, ne samo materijalno nego i iskustveno, znanjima, ali i sposobnošću da se dokažu radom i dostignućima.

„U prelomnim trenucima svoje istorije Crna Gora je mogla da računa na dijasporu koja je često i životom plaćala svoje rodoljublje. Siguran sam da je isljeništvo danas vrlo jaka, ali i vrlo izvjesna razvojna šansa Crne Gore“, istakao je Darmanović.

On je ocijenio da su na međunarodnom planu isljenici značajni kao spona Crne Gore i zemalja u kojima žive.

Princ Nikola Petrović – Njegoš, rekao je da je vjernost korjenima, porodicama i crnogorskim planinama bila odlučujuća za priznavanje Crne Gore i njene herojske prošlosti.

„Impertiv solidarnost nas povezuje i čini vječnim. No isto tako moramo da upotrijebimo svoje iskustvo i umijeć da se čuje za Crnu Goru, ali i da joj pomognemo da pronađe svoju socio-ekonomsku ravnotežiu“, ocijenio je princ.

On je rekao da je siguran da iseljenici mogu da odigraju značajnu ulogu i izvanih administrivanih aktivnsoti i različitih veza koji ih spajaju sa Crnom Gorom i da doprinsu skladnom razvoju zemlje.

Direktor Uprave za dijasporu, Predrag Mitrović, ocijenio je da je briga za isljenike i njihove potomke koji žive u inostranstvu sastavni dio unutrašnje i spoljne politike Crne Gore.

On je kazao da ispred državnih institucija i organa Crne Gore postoje svijetli primjeri koji shvataju važnost praktičnog pristupa i odgovora na invicijative iseljenika.

„Samo je u zajedništvu naša snaga i mogućanot a uradimo nešto na uanpređenju odnosa matice i iseljenika što je dug, obaveza i ineteres Crne Gore i naših iseljenika“, kazao je Mitrović.

On je apelovao na sve da u raspoloživim okvirima učine sve na jačanju kontakata sa isljeništvom, unapređivanju njihovih statusa i prava, jačanju kulturnih, poslovnih i drgih veza sa maticom.

Predsjednik Savjeta za saradnju sa dijasporom, Nenad Popović, kazao je da članovi tog tijela iz matice koji pridaju kultirnim institucijama, ministarstvima, lokalnim upravama, univerzitetima, nevladinim sektorm i nezavisnim intelektualcijama predstavljaju neprocjenjiv potencijal i bogastvo savjeta.